Aktuelno iz kulture

Fenomen Konstrakte: Čime nas je osvojila "zdrava umetnica" i šta je bio emotivni okidač da publika glasa za nju

Komentari

Autor: Staša Rosić, Sonja Šulović

09/03/2022

-

20:55

Fenomen Konstrakte: Čime nas je osvojila "zdrava umetnica" i šta je bio emotivni okidač da publika glasa za nju
Fenomen Konstrakte: Čime nas je osvojila "zdrava umetnica" i šta je bio emotivni okidač da publika glasa za nju - Copyright Youtube/RTS

veličina teksta

Aa Aa

Nema sumnje da je pesma "In Corpore Sano", s kojom će Ana Đurić Konstrakta predstavljati Srbiju na "Pesmi Evrovizije" u Torinu, već postala svojevrsni fenomen i da će se o našem nacionalnom predstavniku 2022. za najveće muzičko takmičenje na starom kontinentu još dugo pričati.

Za mnoge je izbor bio šok, jer pesma "iskače" iz okvira ustaljene ideje kako bi evrovizijska pesma trebalo da zvuči, a većina uspeh pripisuje upravo neuobičajenosti pesme i nastupu kakav se ne viđa često na takmičenjima poput "Evrovizije".

I dok pojedini ističu koncept koji "stoji rame uz rame" sa nasleđem Marine Abramović ili Koste Bunuševca, naglašavaju višeznačnost pesme, drugi su "na prvu" pronašli socijalnu komponentu u stihu: "Nemam knjižicu" koji stoji nasuprot pevljivom refrenu: "Umetnica mora biti zdrava".

"Nekako, to 'nemam knjižicu' je isplivalo, ali to je Srbija, a to je nešto u čemu se ljudi najviše prepoznaju. S druge strane neki to povezuju sa kovidom i celom ovom situacijom, iako to nije osnovno polazište. Presija je da se bude zdrav. Umetnica može biti zdrava, do teme na latinskom koja je dvojaka, jer telo je osnova potrošnje, a sledeći domen je psihološko lečenje. Pandemija je 'zakucala' da se bude zdrav", istakla je Konstrakta za RTS, potvrđujući da ni sama nema zdravstvenu knjižicu.

rts

Konstrakta odnela pobedu na izboru "Pesme za Evroviziju"

Da li je kod publike ova socijalna komponenta zaista bila "emotivni taster"?

"Interesantno je da su svi koji su ovih dana afirmativno komentarisali tekst - sadržaj pesme, i nastup u celini, rekli da nikada ne bi uzeli telefon u ruke i glasali za bilo šta, ali da su ovog puta bili istinski potaknuti na tako nešto jer su u velikoj meri prepoznali sebe i svoj status - marginalca u sadašnjem društvenom poretku. I glasali su iz revolta", kaže za Euronews Srbija Uroš Đurić, samostalni umetnik.

"Iz istog onog revolta iz kog je nastala pesma - da se realizujete kao građanin s jednakim pravima u delatnosti koju ste odabrali, za koju ste se oformili kao jedinstvena autorska ličnost, za koju ste školovani, a za koju ovo društvo uporno godinama ne želi da uspostavi sve ono što druge delatnosti imaju priznato i primenjeno kao deo pravnog poretka usklađenog sa opštim civilizacijskim standardima", objašnjava Đurić i podseća da već godinama govori o problemu i statusu samostalnih umetnika.

Tanjug/Filip Krainčanić

Uroš Đurić: Publika je glasala iz revolta, iz istog revolta iz kog je nastala pesma

"Jedan sam od tih ljudi koji imaju problem i svake godine imam traumu kad treba da dokazujem zbog čega treba da overavam knjižicu. I to sve zbog neažurnosti administracije i ogromnog duga kojim država tereti samostalne umetnike, zbog neusklađenosti gradske i republičke administracije i nakaradnih opterećenja nastalih poslednjih petnaestak godina zahvaljujući navrat-nanos sastavljanju i donošenju i dalje važećih zakona o našem statusu sad već davne 2005. godine. Situacija je u međuvremenu postala nepodnošljiva", ističe Đurić.

Stoga je, kako kaže, bio dirnut što je pomenuta tema pokrenuta na takav, najmanje očekivan, a očito superioran način.

"Iskreno sam bio obradovan što je dobar deo, a ispostaviće se ogroman broj gledalaca ispoljio putem glasanja otvoreno revolt tražeći da se postavi drugi vrednosni sistem, a ne ovaj koji trenutno živimo kroz neprekidno fabrikovane sukobe. Dobar deo građanstva oseća se skrajnuto i iziskuje da se celokupno društvo kroz sistemske promene relaksira, da se poštuje drugi i drugačiji i da ne biva isključen kao manje vredan zbog svog mišljenja ili profesije koju je odabrao", navodi Đurić.

Istovremeno, umetnik priznaje da je bio zaprepašćen i da je osetio čak gađenje prema ovoj sredini zbog nemalog broja onih koji su neretko ističući da su obrazovani ostavljali komentare ispod vesti koje su se bavile tematikom onoga o čemu Konstrakta peva.

"Iznenađujući je prezir koji su ispoljili prema umetnicima uz uobičajene floskule da je reč o grebatorima, zabušantima, prevarantima i smutljivcima. Te strastvene i žučne rasprave u kojima se ispoljava istinska mržnja i odbojnost prema umetnicima i njihovom radu, a koji pak često samostalno finansiraju svoj rad, govore o otužnom stanju u društvu koje nije spremno da razume i prihvati umetnost kao delatnost od jedinstvenog društvenog značaja, koja se ne može nepromišljeno udenuti među druge samostalne delatnosti iz oblasti privrede, trgovine i zanatstva i tek tako opteretiti paušalno i bez razumevanja za nijanse", dodaje Đurić.

"Konačno dostojan predstavnik na Evroviziji"

Samo nekoliko dana pre "Pesme za Evroviziju", Konstrakta je na kanalu "Zemlja gruva!" objavila svoj "Triptih", muzičko vizuelni projekat sačinjen od pesama "Nobl", "In Corpore sano" i "Mekano", koji je za kratko vreme dospeo u trending na Jutjubu.

"I dalje mi je nestvarno... Nismo se plasirali kao favoriti tokom cele kampanje, ta promena se desila posle prvog polufinala, nešto se desilo i ishod je poznat. Zaista nismo očekivali, to je činjenica", rekla je Konstrakta za "Blic" nakon finalne večeri "Pesme za Evroviziju".

I zaista, neposredno pre početka prve polufinalne večeri, najveće favoritkinje bile su pevačice Sara Jo, Zorja i Angellina, čije pesme na Jutjubu broje milione pregleda, ali su glasovi i žirija i publike na kraju dali prednost Konstrakti.

"Šta se desilo u glasovima ne znam, imam utisak da je mobilisana publika koja inače ne glasa,  evrovizijska je uglavnom zatvorena, a sada kao da se desilo da je izašlo iz okvira te publike", reči su Konstrakte.

Iako mnogi misle da "In Corpore Sano" nije najočigledniji izbor za "Evroviziju", Đurić ima drugačije mišljenje.

"Nisam siguran da viđeno ne predstavlja 'evrovizijsku siguricu', inovatorstvo nije nužno nepoželjno. Nama se podmeće suženo viđenje stvarnosti, koju većina usvaja jer život je tako jednostavniji. Uvek imate ljude koji misle svojom glavom i one koji se povinuju nametnutom mišljenju od strane autoriteta, najčešće vlasti. Tako je od nastanka sveta naovamo. Preovladava nekad jedno, nekad drugo. Ovaj put je preovladao taj misleći sloj.

Konstraktin nastup je i fascinanatan i potresan. Referiše na savremene umetničke tendencije, istovremeno i na folklornu tradiciju. Višeslojna je pesma, ima i socijalnu komponentu, iskazanu kroz ja situaciju, ispovednim tonom koji je prisutan u savremenoj umetničkoj praksi od književnosti i filma do estrade. Vrlo uverljivo, produkcijski visoko profesionalno i mislim da će nas ovaj nastup dostojno predstaviti na Evroviziji", poručuje Uroš Đurić.

Prinstscreen YouTube/Ida Preter

Ida Prester: "In Corpore Sano" - prvi pravi evrovizijski proizvod sa Balkana

S njim se slaže i muzičarka Ida Prester, koja je na društvenim mrežama napisala da je reč o "prvom pravom evrovizijskom proizvodu s Balkana".

U izjavi za Euronews Srbija, Ida kaže da se Konstrakta desila u pravo vreme, na pravom mestu, te da je pesmom i nastupom zapravo iznela čitav jedan pokret urbane i drugačije Srbije.

"Pokazalo se da je potrebna samo dobra ideja. Mnogo mi je drago što je Konstrakta prva u tome uspela i sigorna sam da će dobro proći u Italiji", poručuje muzičarka.

"Zaboravićete šta su vam uradili, nećete zaboraviti kako su učinili da se osećate"

Izbor nije iznenadio ni Stanka Crnobrnju, televizijskog i filmskog reditelja, scenaristu, teoretičara medija i redovnog profesora na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu.

"Pobednička pesma je u toj meri zanimljivija od svih ostalih da tu nije moglo da bude dileme. Svi mladi ljudi koje znam, a znam ih mnogo, s obzirom da predajem na fakultetu, glasali su za Konstraktu. Oni su i doneli toliki broj glasova publike", kaže za Euronews Srbija Crnobrnja.

Wikipedia.org/Jovanastamen

Stanko Crnobrnja: Pobednička pesma je u toj meri zanimljivija od svih ostalih da tu nije moglo da bude dileme

On podseća na važno pravilo u TV poslu, a to je da na televiziji uspeju pojedinci koji dobro izgledaju i koji imaju iskrenu i zdravu dozu duhovitosti, pa čak i samoironije.

"Konstrakta sve to ima, pa je samo potvrdila to naše staro, profesionalno, pravilo", navodi naš sagovornik, odgovarajući na pitanje koji nivo poruke je na njega ostavio najjači utisak, rečima: "Velika pesnikinja Maja Angelu ovako je govorila: 'Zaboravićete šta su vam ljudi rekli, zaboravićete i šta su vam uradili, ali nećete zaboraviti kako su učinili da se osećate'. Konstrakta je donela vrlo dobar osećaj koji ću pamtiti".

Na pitanje da li u nastupu Konstakte i reakcija koje je izazvala, pronalazi sličnosti sa reakcijama koje je izazvala njegova emisija "Beograd noću", Crnobrnja odgovora rečima da je Konstrakta sa svojom pesmom, za mnoge iznenađenje, te da izaziva i polemike.

"'Beograd noću' bio je i iznenađenje, ali i veliki šok za publiku, s obzirom na to da je to bio jedan koncentrisani, umetnički, video art format koji je trajao 55 minuta. Tolika novog i umetničkog, u jednom gledanju, nikoga nije mogla da ostavi ravnodušnim. Dakle, efekti su donekle slični, ali formati su u potpunosti različiti", kaže Crnobrnja.

Rađanje Konstrakte

Tokom studija je Ana (tada Ignjatović) postala članica grupe "Mistakemistake". Na sajtu te grupe, koji je i dalje aktivan, stoji njen opis: "Čisti i suvi racionalista. Trenutno preferira kubične forme. Beton i sintetičke materijale. Nedavno je završila studije arhitekture. Peva najviše hladni elektro u ruff ragga stilu".

Pseudonim Konstrakta dala je sama sebi, jer je u to vreme volela da komponuje rime na specifičan način, "matematički".

"Sa jedne strane, nešto sam mnogo brojala slogove, stihove i pravila neke nove reči, konstruisala, to mi je bilo interesantno. To više ne radim. A sa druge, u to vreme sam studirala arhitekturu i na predmetu Istorija umetnosti, koji je predavao profesor Šuvaković, pričalo se o konstruktima, pre svega društvenim. Pa sam ceo svet i sve fenomene gledala kao konstrukt. I sebe i pesme", rekla je u jednom intervjuu za 42magazin.

Printskrin/RTS

Sa nastupa u finalu "Pesme za Evroviziju"

Međutim, 2007. godine jedan deo članova "Mistakemistake" pokreće svoj projekat - "Zemlja gruva!" i Ana im se ubrzo priključuje.

Sa njima se 2008. godine prvi put pojavila na tadašnjoj Beoviziji, sa pesmom "Čudesni svetovi", za koju je glavne vokale pevala Zoe Kida.

Godinu kasnije, prijavili su ponovo svoju pesmu "Svejedno je", sa Konstraktom u prvom planu, ali nisu prošli dalje.

Prvi veliki hit - "Najlepše želje" - objavili su 2010. i on ih je lansirao u sam vrh klupske beogradske scene, a njihovi energični nastupi brzo su se pročuli i u regionu.

Već godinu kasnije, bili su glavna predgrupa za nastupe mnogih svetskih izvođača koji su nastupali na našim prostorima, a izdvaja se nastup neposredno pre Ejmi Vajnhaus, što je bio, kao će se ispostaviti, poslednji koncert u karijeri preminule britanske muzičarke.

Prvi singl koji je objavila pod svojim pseudonimom "Konstrakta" bile su "Žvake" 2019. godine, koje su planirane kao deo projekta pod nazivom "JBG". Nedugo potom, lansirala je i "Neam šamana", na temu, kako je rekla, "duhovnog konzumerizma".

Preporuka za vas

Komentari (0)

Kultura