Aktuelno iz kulture

Deset najboljih filmova o radničkim pravima

Komentari

Autor: Staša Rosić

29/04/2022

-

17:37

Deset najboljih filmova o radničkim pravima
Deset najboljih filmova o radničkim pravima - Copyright Prinskrin/Youtube

veličina teksta

Aa Aa

Retki su filmovi koji su za temu imali položaj radnika, a koji su stekli svetsku popularnost.

Većina onih koji dobiju status blokbastera prate živote srednje i više klase ljudi, i retko kada posmatraju svet iz pozicije radnika, sluga, rudara, čistačica i drugih članova radničke klase, iako ona čini većinu svetske populacije.

Iako su neki od filmova sa liste koju ovog puta delimo sa vama stari po nekoliko decenija, relevantni su i danas i daju inteligentan pogled i na savremene odnose unutar kapitalističkog sistema, kao i na temu rase, roda i migracija.

1. "Norma Rej" (1979)

Sali Fild igra naslovnu ulogu u ovom američkom klasiku, zasnovanom na stvarnom životu Kristal Li Saton, radnice fabrike "J. P. Stevens" koja je otpuštena zbog sindikalnog delovanja.

Kao i većina članova njene porodice pre nje, Norma Rej radi u lokalnoj fabrici tekstila, gde plata jedva kompenzuje duge radne sate i loše uslove rada. Međutim, nakon što čuje zapaljiv govor jednog aktiviste za prava radnika, ona pokreće i svoje kolege da zatraže bolje uslove za sebe. Međutim, ta odluka će je skupo koštati.

2. "Silkvud" (1983)

Drama "Silkvud" Majkla Nikolsa nominovana za čak pet Oskara. Film je inspirisan stvarnom ličnošću - Karen Silkvud - koja se borila protiv ugrožavanja radnika u nuklearci i nastradala pod misterioznim okolnostima.

Karen je bila i žrtva namernog trovanja i mentalnog zlostavljanja kada je pokušala da otkrije detalje o kontroverznim poslovima firme, a mnogi smatraju i da je zbog toga ubijena.

U glavnim ulogama u ovom filmu su Meril Strip, Kurt Rasel i Šer.

3. "Hleb i ruže" (2000)

Sindikalne brige u središtu su priče višestruko nagrađivanog reditelja Kena Louča. "Hleb i ruže" prate živote dve sestre koje dolaze u Ameriku iz Meksika i rade kao čistačice za jednu kompaniju u centru Los Anđelesa.

Njihova firma se protivi sindikalnom udruživanju, a impulsivni nadzornik otpušta i zapošljava radnike kako mu se prohte. Maja, jedna od sestara, pridružuje se kampanji "Pravda za čistače", što navodi menadžment da primeni zakon "zavadi, pa vladaj".

4. "Dva dana, jedna noć" (2014)

Film braće Darden premijerno je prikazan na Kanskom festivalu 2014. kada je nominovan za Zlatnu palmu, a bio je i belgijski kandidat za Oskara.

Sandra (Marion Kotijar) je mlada majka i radnica u maloj fabrici koja se bavi proizvodnjom solarnih panela u Serenu, industrijskom gradu u belgijskoj opštini Lijež. Nakon nervnog sloma, primorana je da neko vreme odsustvuje sa posla, ali tokom njenog bolovanja uprava fabrike shvata da su radnici sposobni da bez nje obave istu količinu posla uz produženo radno vreme.

Radinicima se nudi opcija da izaberu između svoje koleginice Sandre i bonusa u iznosu od 1.000 evra. Većina njih odlučuje se za drugu opciju, ali direktor pristaje da im pruži još jednu priliku za glasanje, te Sandra tokom vikenda posećuje svoje kolege i pokušava da ih ubedi da odustanu od bonusa kako bi mogla da zadrži svoje radno mesto.

Marion Kotijar je za ulogu Sandre osvojila Evropsku filmsku nagradu za najbolju glumicu.

5. "Roma" (2018)

Film "Roma" je životna priča Kleogarije Gutjerez, sluškinje u dobrostojećoj porodici u Meksiko Sitiju s početka sedamdesetih godina prošlog veka.

Pored Gutjerez, film prati i krah idilične porodice, ali i na socijalne okolnosti života u Meksiku sa početka sedamdesetih godina, perioda koji je formirao i samog Kuarona. Film je dobio Oskare za najbolju režiju, najbolji strani film i najbolju umetničku fotografiju.

6. "Napravljeno u Dagenhamu" (2010)

Film se bavi štrajkom radnica u Fordovoj fabrici automobila u mestu Dagenham u blizini Londona, koje su se 1968. godine pobunile i zahtevale iste plate kao i muški radnici.

Zahvaljujući njihovom delovanju, usvojen je zakon o jednakim platama 1970. godine.

Film na duhovit, ali istovremeno ozbiljan način prikazuje stvarni istorijski događaj i ispituje na koji način su borba za prava žena i borba za radnička prava povezane.

U glavnim ulogama su Seli Hokins, Rozamund Pajk i Bob Hoskins, a režirao ga je Najdžel Koul.

7. "Žerminal" (1993)

Film snimljen po remek-delu Emila Zole je realistična priča o štrajku rudara u kopovima uglja u severnoj Francuskoj šezdesetih godina 19. veka.

Naslov je zapravo naziv meseca iz kalendara francuskih republikanaca, prolećnog meseca. "Germen" je latinska reč koja znači "seme," a u romanu se opisuje nada u bolju budućnost koja je posejana među rudarima.

U glavnim ulogama su Reno, Žerar Depardje, Miu Miu i Žan Karme.

8. "Ljudski resursi" (1999)

Debitantski film francuskog reditelja Lorana Kantea "Ressources humaines" doneo mu je brojna priznanja, između ostalog i "Cezara", francuskog ekvivalenta Oskaru.

Smešten u Normandiji, film prati priču "dobrog sina" Franka (Džalil Lesper) koji se vraća u rodni grad da stažira u sektoru ljudskih resursa u fabrici njegovog oca.

U početku sve deluje bajkovito, ali Frank ubrzo otkriva da njegovo istraživanje o položaju radnika u fabrici menadžment "prepravlja" po sopstvenom nahođenju.

9. "Moonlighting" (1982)

U ovom filmu iz 1982. godine Džeremi Ajrons igra poljskog preduzimača Novaka, koji vodi grupu radnika u London, gde po niskoj ceni rade za jednog vladinog zvaničnika. 

Novak upravlja projektom i radnicima suočenim sa drugačijim životom na Zapadu i rastavljenošću od porodica. Jedini od njih govori engleski jezik, što često koristi kako bi ih izravljivao.

Međutim, kada nemiri u Poljskoj dovedu do vojnog puča, suočen je sa mnogo težom situacijom nego što je očekivao.

10. "Moderna vremena" (1936)

Ovo je poslednji Čaplinov nemi film, nastao u vreme kada su već počeli da se snimaju filmovi sa zvukom. Legenda kinematografije došao je na ideja o snimanju ovakvog filma kada mu je jedan mladi novinar rekao o proizvodnoj liniji u Detroitu koja radnike dovodi do nervnog sloma. Film je okarakterisan kao velika satira o dehumanizaciji i automatizaciji rada. 

U početku je bio finansijski neisplativ, ali je ostao upamćen kao Čaplinova komedija koja najbolje karikira socijalne teme. Bio je čak i optužen za komunističku propagandu. Ondašnja nacistička Nemačka je zabranila njegovo prikazivanje, a Austrija je cenzurisala scenu kad je Čarli našao crvenu zastavicu na ulici zaostalu posle levičarskih protesta

Film "Moderna vremena" gleda u budućnost, ali ne sa entuzijazmom i razrađuje teme kao što su nehumani efekat industrijalizacije, birokratije i urbanizacije. 

Godine 2003. Kanski filmski festival se zatvorio sa filmom "Moderna vremena" u čast Čarlija Čaplina.

Komentari (0)

Kultura