Aktuelno iz kulture

Masimo Savić biće sahranjen 3. januara u Zadru

Komentari

Autor: Euronews Srbija

28/12/2022

-

12:23

Masimo Savić biće sahranjen 3. januara u Zadru
Masimo Savić - Copyright Tanjug/Tara Radovanović

veličina teksta

Aa Aa

Muzičar Masimo Savić biće sahranjen u utorak 3. januara u 11 sati na Gradskom groblju u Zadru, dok će se prema informacijama hrvatskih medija, komemoracija i oproštaj od pevača održati u petak 30. decembra u 11 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Koncertna dvorana Lisinski omogućila je svim poštovaocima Masimovog lika i dela da ispred njihovog ulaza sve do 31. decembra ostavljaju cveće i pale sveće u čast preminulog muzičara.

Podsetimo, Massimo je preminuo 23. decembra, a vest o njegovom odlasku na društvenim mrežama podelile su njegova supruga Eni i ćerka Mirna.

"Naš tata, suprug, ponos i ljubav, Massimo Savić, napustio nas je nakon kratke, ali herojske borbe. Iako je otišao s ovoga sveta, u našim dušama će živeti večno – nasmejan, topao, snažan, pun ljubavi i satkan od umetnosti. Zauvek ćemo biti tvoje cure. Eni i Mirna", napisale su u objavi.

Muzičar Masimo Savić pročuo se kao vođa zagrebačke novotalasne grupe Dorijan Grej, posebno hitom "Sjaj u tami", uspevši potom da izgradi poštovanja vrednu samostalnu pop karijeru  zahvaljujući svoj izuzetnoj pevačkoj veštini.  

Zagrebačka novotalasna sint-pop grupa Dorijan Grej predvođena gitaristom i pevačem Savićem postala je poznata u Jugoslaviji 1983. godine zahvaljujući ponajviše "Sjaj u tami" - obradi klasika Voker braders Brothers-a "The Sun Ain't Gonna Shine Anymore", koja je krasila njihov istoimeni prvi album.

Tanjug/Rade Prelić

 

U jednom intervjuu od pre nekoliko godina Savić se prisetio da je prvenac Dorijana Greja pisao sa 19 godina, album je snimao sa 20, a imao je 21. godinu kad je izašao. Našle su se tu autorske pesme benda "Dugo si sam", "Zoveš me", "Monstrum pored sna"...

"Jedan moj prijatelj aranžer mi je rekao za prvi album, da je to album gdje se ni u jednoj sekundi ne razmišlja da li će nešto biti hit, nego je to totalna posvećenost umetnosti. Iako je meni drugi album draži u nekom artističkom smislu", primetio je tada Savić.

Posle albuma "Sjaj u tami" stiže "Za tvoje oči" (1985), čije troškove dugotrajnog snimanja u Švedskoj Jugoton odbija u celosti da plati. 

Bend je prisiljen na turneju od 47 koncerata bez zarade, samo da isplati ploču - i Dorijan Grej se raspao.

Još dok je bio član Dorijana Greja Savić je učestvovao u nastajanju albuma beogradske Ekatarine Velike iz 1985. godine gde, između ostalog, deli glas sa Milanom Mladenovićem u "Hodaj", a izgovara i "Torture never stops" na početku ploče, kao citat Frenka Zape. 

"Milan i klavijaturistkinja Margita Stefanović Magi su me zvali da uđemo u studio i dali su mi stvarno otvorene ruke što se tiče gitare, glasova, govora, a kasnije učestvovanja u aranžmanima. Što god sam želio to sam radio u studiju. 'Hodaj' je dvoglas i to je stvarno dobro", prisećao se Savić.

Kasnije je sa Mladenovićem sarađivali na albumu "Disillusioned" (1987) Reksa Ilusivija, odnosno producenta Mitra Subotića Sube (1961-1999).

"To je bilo vreme kada sam u Novi Sad dolazio autobusom iz Zagreba sa pojačalom, gitarom i torbama. Ništa meni nije bilo teško! A današnji klinci bi odmah htjeli novce. Mi o tome nismo razmišljali. Bilo je bitno da nam neko da mali studio da se zezamo i to snimamo", govorio je Savić.

Pošto je Dorijan Grej završena priča, Masimo se odlučuje na za mnoge neočekivan korak - samostalnu karijeru u saradnji sa producentom i autorom laganih pop pesama Zrinkom Tutićem.
Ipak, prvi album "Stranac u noći" (1987) donosi Masimu skoro zvezdani status u Jugoslaviji sa tri hita "Stranac u noći", "Samo jedan dan" i obradom grupe Film "Zamisli život". 

Hitovi se nižu i na sledećim albumima "Riječi čarobne" (1988), "Muzika za tebe" (1989) i "Zemlja plesa" (1990).

U to vreme bila mu je stigla i ponuda vođe Bijelog dugmeta Gorana Bregovića za saradnju koju je Savić odbio jer tada nije verovao u viziju radikalno promenjenog velikog jugoslovenskog benda sa dve gitare.

"Neobično, ali znao je šta je hteo. Bio sam premlad da shvatim da je u pravu. Kad sam čuo kasnije ono što je radio sa Igijem Popom, tek tada mi je postalo jasno. Žao mi je zbog moje odluke, jer bi istorija bila bogatija za jedan sigurno čudan album, koji bi možda bio jako dobar", navodio je Savić.

Masimo 1990. godine upozanje Eni Kondić, svoju buduću suprugu. 

Pošto je pisala tekstove za Josipu Lisac (Boginja, Jutro) pita da i njemu piše tekstove za album "Zemlja plesa“. 

Promo/Bitefartcafe

 

Na početku ratnih devedesetih, Savić je snimio album "Elements" na engleskom jeziku kao sublimaciju svega onoga što oseća protiv rata, potom osniva band Metal Guru, a 1996. godine obnavlja saradnju sa Tutićem za album i istoimeni hit "Benzina". 

Sledeći album "Massimo" (2003), prolazi prilično nezapaženo, ali iste godine u Opatiji na večeri posvećenoj pesmama Arsena Dedića izdvaja se Savićeva izvedba pesme "Ne plači“. 

Već sledeće godine organizuje se veče pesmama Zdenka Runjića i Savić izvodi "Ostavljam te samu".  

Nakon takvih iskustava prirodno se pojavljuje Savićev album obrada "Vještina“ (2004) na kome svojim raskošnim glasom peva "Bacila je sve niz rijeku", "Loše vino", "Graciju"... Veliki uspeh albuma na prostoru bivše Jugoslavije donosi mnogo koncerata i misao da nastavi u tom pravcu sa "Vještinom 2" (2006).

Ovaj put stižu "Pristao sam bit ću sve što hoće", "Kažu" ili "Sve će to mila moja prekriti ružmarin, snjegovi i šaš". Sledi album "Sunce se ponovo rađa" (2008) na kome je bio veliki hit duet sa Nenom Belanom "Zar više nema nas".

Savić je nastavio da redovno niže albume, od kojih je poslednji bio "Mali krug velikih ljudi" (2020), i uporedo nastupa u prestižnim dvoranama bivše Jugoslavije poput Sava centra, Lisinskog i Spensa, a ostao je poznat po tome što se na koncertima nije štedeo.

"To što radim pred ljudima nije namešteno, nije šou. Tako proživljavam muziku. Ne znam šta znači 'pevaj tako da se štediš'. Ne znam to raditi. Voleo bih da znam, stvarno, ali ne znam" govorio je Savić.

Komentari (0)

Kultura