Granice nauke i teritorije: Nova bura na relaciji Beograd-Zagreb zbog dubrovačke književnosti

Komentari

Autor: Staša Rosić

15/07/2023

16:34

Granice nauke i teritorije: Nova bura na relaciji Beograd-Zagreb zbog dubrovačke književnosti - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Gde su granice srpske književnosti i da li se dubrovačka književnost može smatrati i srpskim i hrvatskim nasleđem, pitanja su o kojima se poslednjih dana ponovo žestoko diskutuje u naučnim, ali i političkim krugovima Srbije i Hrvatske. Povod za žučne rasprave i "protestna pisma" koja su Srbiji uputili Hrvatska akademija nauka i umetnosti, Matica hrvatska, a zatim i Ministarstva spoljnih i evropskih poslova i Odbor za normu standardnog hrvatskog jezika, je Deklaracija o granicama srpske književnosti, usvojena na nedavno održanoj Interkatedarskoj srbističkoj konferenciji za koju pomenute institucije tvrde da "neargumentovano prisvaja delove hrvatske nacionalne kulturne baštine".

I dok iz hrvatskih institucija poručuju da se u Deklaraciji naslućuju teritorijalne pretenzije, učesnici u stvaranju deklaracije oštro negiraju takve optužbe i tvrde da je reč o politizaciji inače, kako ističu, čisto naučne teme.

Prof. dr Slavko Petaković, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu i urednik ovogodišnje Interkatedarske srbističke konferencije za Euronews Srbija kaže da je tema granica srpske književnosti pitanje naučne oblasti koje "može da se rešava jedino objektivnim sučeljavanjem argumenata jedne i druge naučne strane, a ne prevođenjem toga u politički diskurs".

"Sva pitanja u vezi sa identitetskim određenjem određene književnosti ili pisaca spadaju u strogo naučno polje i tim pitanjima treba da se bave stručnjaci koji su specijalizovani za određene discipline. Prevođenje tog pitanja iz naučnog u političko polje nema nikakvo opravdanje i navodi koji su dati u saopštenju Ministarstva inostranih poslova da se radi o nekakvoj ekspanzionističkoj politici koja se krije iza te deklaracije, najblaže rečeno nemaju nikakvo utemeljenje u realnosti", ističe Petaković.

O čemu se radi u Deklaraciji o granicama srpske književnosti

Naš sagovornik kaže da je određivanje granica srpske književnosti važno za samo razumevanje njenog identiteta.

"Slikovito rečeno, ako kažete za sebe da ste 'ja', vi time određujete svoje granice prema nekom drugom ko je 'ne-ja'. Granice srpske književnosti u liniji su sa identitetom srpske književnosti. Dakle, čim ustanovite granicu, vi određujete šta supstancijalno čini srpsku književnost i dokle se ona proteže. To ne znači da su granice nepomerljive. Granice su kada je kultura u pitanju porozne i otvorene za kulturnu saradnju i kulturna prožimanja i to je sasvim prirodna stvar", objašnjava profesor Petaković.

U Deklaraciji se tako ističe da "srpska književnost nema pretenzija na obuhvatanje, unutar istih nacionalnih granica, onih zajednica koje su Srbima bliske jezikom i delom narodnih tradicija, ali koje sebe ne određuju kao srpske".

"Dakle, Deklaracija o granicama srpske književnosti nije usvojena kako bi se ogradilo neko polje i zauzeo prostor, nego kako bi se dao odgovor u vezi sa identitetom srpske književnosti i da bi se otvorilo pitanje kako se te granice prelaze, kako se uspostavlja kulturni uticaj i tako dalje", pojašnjava Petaković za Euronews Srbija.

Deklaracija, između ostalog, ističe činjenicu da je srpska književnost policentrična i zasnovana na bogatoj kulturnoj tradiciji i da interpretacija njenih granica zavisi od kulturno istorijskog konteksta.

"Primera radi, kada uzmete jezik kao kriterijum, srpska književnost nastajala je i na crkvenoslovenskom i na rusko-slovenskom jeziku i na jeziku koji je standardizovao Vuk Stefanović Karadžić. Dakle, već taj istorijski presek pokazuje da se interpretacija onoga šta sve spada u okvire srpske književnosti menja. Prema tome, pokazuje se da srpska književnost ima bogatu tradiciju, da je u dijalogu sa drugim kulturama i književnostima i da je taj dijalog plodotvoran. Praktično, mi razmišljajući o granicama srpske književnosti, mi razmišljamo i o svom kulturnom identitetu, o tome kako se taj kulturni identitet može negovati, čuvati i razvijati ubuduće", kaže profesor na Katedri za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima.

Sporni "vlasnici" dubrovačkog književnog nasleđa

U tom svetlu, u Deklaraciji se pominje i dubrovačka književnost sa "dvostrukom pripadnošću", što su Hrvatska akademija nauka i umetnosti i Matica hrvatska žestoko kritikovale. U njihovom saopštenju stoji da Srbija time "opet poseže za dubrovačkom književnošću, s tim da to sada čine na suptilniji način uvođenjem termina dvostruka pripadnost" te da je u pitanju "nenaučno krivotvorenje jezičke i knjižene prošlosti".

"Politička se manipulacija ne može prikriti takvom nazovi-znanošću i nadamo se da će se i u Srbiji pronaći ozbiljniji lingvistički glasovi koji će od nje odustati", stoji u saopštenju koje je u ime Odbora za normu standardnog hrvatskog jezika potpisao njegovo predsednik Ranko Matasović.

Ova tema je na stolu bila i prošle godine u diplomatskim prepiskama dve zemlje nakon što je Srbija usvojila Zakon o kulturnom nasleđu Srbije, u kom je za Hrvatsku sporan Član 23 koji se navodi da staru i retku bibliotečku građu čine "izdanja dubrovačke književnosti koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom".

I dok hrvatski kritičari smatraju da je Deklaracija "imperijalistička podloga za širenje stvarnih granica srpske države u budućnosti", stručna javnost u Srbiji smatra da su takve ocene neutemeljene, jer književnost starog Dubrovnika pripada obema nacionalnim književnostima - i hrvatskoj i srpskoj.

Podsećamo, Ministarstva kulture i informisanja Srbije je član zakona obrazložio rečima da je u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Beogradskom univerzitetu, Matici srpskoj i drugim naučnim institucijama utvrđeno da je stara dubrovačka književnost jedinstvena pojava kod južnih Slovena koja ima svoje osobenosti i predstavlja veliko zajedničko dobro. Na osnovu jezika na kome je napisana može istovremeno da bude i srpska i hrvatska.

Međutim, hrvatska ministarka kulture, Nina Obuljen Koržinek, reagovala je rečima da je u pitanju "mitomanija i potreba da se svojata hrvatska kulturna baština, posebno dubrovačka književnost".

"To je neprihvatljivo i stručno neutemljeno. Oni su uneli u zakon odredbe po kojima dubrovačka književnost pre 1867. godine ima nekakvu kao dvostruku pripadnost - i hrvatsku i srpsku - što je potpuna besmislica", izjavila je tada Nina Obuljen Koržinek.

Tada je Mateo Žagar, profesor na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za Euronews rekao da u tradiciji srpske filologije Dubrovnik nije oduvek bio integrativni deo srpske književnosti.

"Drago mi je da dubrovačka književnost bude prisutna u udžbenicima srpskih školaraca. Međutim, definitivno ne mogu pristati niti kao političko biće, ni kao stručnjak, jer veze dubrovačke književnosti sa srpskom kulturnom zasigurno nisu kanonskog ranga. Sa hrvatskom daleko više jesu i daleko intenzivnije, i dubrovačka književnost u hvratskoj književnosti predstavlja osnovu, zapravo bez dubrovačke književnosti ne postoji osnova hrvatske filologije i hrvatske istorije književnosti. Dubrovačka književnost ima čvrste veze, posebno početkom 20. veka, sa srpskom i to je neosporno. Ali njen status u srpskoj istoriji književnosti ne može biti jednakog ranga i ne može biti jednako važan. Na kraju, imate i pitanje savremene identifikacije Dubrovnika", zaključio je Žagar.

I dalje bez konsenzusa

Profesor Petaković sada kaže da ne gaji nade da će hrvatski i srpski stručnjaci na ovu temu moći da nađu zajednički jezik.

"Već dva veka u naučnim radovima i monografijama prosto su trasirane dve linije koje različito vide ovo polje, i to je pravo svake nacionalne naučne zajednice da vidi to polje kulturne baštine tako kako treba da ga vidi i ne treba da obavezuje vizura jednih one druge. Tačnije, ne treba da se nameće jednima stanovište drugih i da se to izvodi u saglasju sa nekim političkim stanovištima", smatra naš sagovornik.

"Do saglasja naučnih vizura Srbije i Hrvatske i nisam siguran da li je moguće da se to u budućnosti ikada desi. To ostavljamo narednim generacijama, pa će oni to nastaviti ili raspraviti", zaključuje profesor Petaković.

Četvrta interkatedarska srbistička konferencija

Deklaracija o granicama srpske književnosti, usvojena je na Četvrtoj interkatedarskoj srbističkoj konferenciji održanoj u Tršiću 24. juna. Konferencija je okupila predstavnike srbističkih katedri sa svih filoloških, filozofskih, učiteljskih i pedagoških fakulteta u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, uključujući i predstavnike Instituta za srpski jezik SANU, Instituta za književnost i umetnost u Beogradu, Odbora za standardizaciju srpskog jezika, Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja...

Više o...

Granice srpske književnosti Deklaracija o granicama srpske književnosti Dubrovačka književnost Spor Hrvatske i Srbije Lingvistika Istorija književnosti