Istorija

Arheolozi veruju da su pronašli ostatke čuvenog Trojanskog konja

Komentari

Autor: Tanjug / Greek Reporter

10/08/2021

-

13:55

Arheolozi veruju da su pronašli ostatke čuvenog Trojanskog konja
Trojanski konj - Copyright Wikimedia.org

veličina teksta

Aa Aa

Arheolozi koji istražuju lokalitet istorijskog grada Troje na brdima Hisarlika u Turskoj, otkrili su veliku drvenu konstrukciju za koju veruju da su ostaci legendarnog trojanskog konja.

Iskopavanja su otkrila ostatke desetine dasaka i greda od jelovine dužine do 15 metara koji su sastavljeni u neobičnom obliku, što je navelo stručnjake da posumnjaju da pripadaju Trojanskom konju, prenosi portal Grik reporter.

Većina naučnika smatra da je trojanski konj postojao samo u mitu prema kom su Grci, nakon desetogodišnjih neuspešnih pokušaja da osvoje Troju, pribegli lukavstvu. Napravili su velikog drvenog konja, u koji su ušli grčki ratnici predvođeni Odisejem. Ostali vojnici su naveli neprijatelje da pomisle da se povlače i ponudili konja kao simbol pomirenja.

Trojanci su već počeli da slave pobedu u ratu, kada su Grci izašli iz konja i nemilosrdno opljačkali grad.

Priču o ovom događaju najslikovitije prikazuje Vergilije u "Eneidi", tekstu iz vremena Avgustove vladavine u Rimu, a istoričari smatraju da je antički pisac možda koristio sliku konja kao analogiju za ratnu mašinu ili čak možda za prirodnu katastrofu.

 

 

Pronađena građa odgovara opisu Vergilija, Avgusta i Kvinta iz Smirne, pa arheolozi smatraju da su možda na praku velikog otkrića koje bi potvrdilo pisanje antičkih istoričara.

Tome u prilog ide i oštećena bronzana ploča sa natpisom "Za povratak kući, Grci posvećuju ovu ponudu Atini", koja je pronađena na lokalitetu, a i Kvint iz Smirne se poziva na određenu ploču u svojoj epskoj pesmi "Posle Homera".

Dvoje arheologa koji vode iskopavanja, profesori Univerziteta u Bostonu, Kristin Moris i Kris Vilson, kažu da su u velikoj meri uvereni da je ova struktura zaista povezana sa legendarnim konjem i da su svi dosadašnji testovi samo potvrdili njihovu teoriju.

"Svi testovi datiranja ugljenika i druge analize sugerišu da drveni komadi i drugi artefakti potiču iz 12. ili 11. veka pre nove ere, što se podudara sa datumima koje su mnogi drevni istoričari, poput Eratostena ili Prokla, naveli za period Trojanskog rata", kaže profesorka Moris.

Ona je naglasila da ne želi da zvuči previše samouvereno, ali da je prilično sigurna da se radi o otkriću delova Trojanskog konja jer se i drugi dokazi poput njihovog sastava podudaraju sa opisima iz mnogih izvora.

Komentari (0)

Magazin