Od povremene do sve češće upotrebe: Raste potrošnja antidepresiva i sedativa u Srbiji
Komentari25/05/2026
-15:27
Lekovi za smirenje i antidepresivi u Srbiji su postali svakodnevni alat za suočavanje sa stresom, anksioznošću i emocionalnim pritiscima. Samo u Nišu je prošle godine prodato 267.000 kutija lekova za smirenje, što bi značilo da je približno svaki stanovnik ovog grada potrošio po jednu kutiju nekog sedativa. O ovoj temi je za Euronews Srbija govorila prim. dr Marija Đurović, psihijatar, subspecijalista psihoterapije.
Navela je da kutija lekova po stanovniku zabrinjavajući podatak, ali da mora da se zna da li je prepisana od strane specijaliste ili je kupljena u apoteci bez recepta.
"To je jako važno. I onda možemo da znamo da li su to lekovi koji su regularno propisani po indikacijama za koje se koriste, ili su to lekovi koji su delom propisani po indikacijama, a delom zloupotrebljavani od strane pacijenata koji ih koriste, i sa druge strane i farmaceuti koji izdaju lekove na svoju ruku, a bez saveta, bez recepta od strane specijaliste", rekla je.
Objasnila je da na osnovu podataka može da se zaključi da smo poprilično anksiozna nacija koja ima potrebu za tom vrstom terapije. Ocenila je da ljudi posežu za lekovima kada druge metode zataje.
"A metode bi bile odmor, san, komunikacija sa prijateljima, adekvatna, pravilna ishrana i na neki drugi način kontrola toga kako se osećamo. Međutim, očigledno da je ovde nešto zatajilo, tako da su se ljudi okrenuli korišćenju ili zloupotrebi sedativa, odnosno anksiolitika", kazala je.
Govorila je i o dejstvima koja takvi lekovi imaju. Navela je da oni imaju anksiolitičko dejstvo i smanjuju anksioznost. Takođe, prema njenim rečima, imaju sedativno dejstvo.
"Mogu da dovedu do sedacije. Nekada se koriste u premedikaciji za određene intervencije hirurške ili da nas uvedu u san. Imaju miorelaksantno dejstvo, opuštaju mišiće. I poslednje dejstvo je hipnotičko. To je dejstvo za uspavljivanje", rekla je.
Ukazala je da ljudi verovatno koriste lekove na svoju ruku zbog nekog od navedenih dejstava.
Celo gostovanje Marije Đurović možete da pogledate u videu na početku teksta
Komentari (0)