"Psi koji su stvoreni da pate": Ljudi masovno napuštaju francuske buldoge i mopseve zbog visokih veterinarskih troškova
Komentari
Broj francuskih buldoga koje su njihovi vlasnici napustili porastao je u Velikoj Britaniji za čak 3.800 posto u poslednjih deset godina zbog vrtoglavog rasta troškova veterinarskih usluga.
Vlasnici pasa sve češće napuštaju rase sa urođenim karakteristikama koje ih čine sklonim zdravstvenim problemima i predaju ih na staranje Kraljevskom društvu za sprečavanje okrutnosti prema životinjama (RSPCA).
Francuski buldozi pripadaju brahicefaličnim rasama, koje imaju spljoštenu njušku. Takav izgled namerno je razvijan uzgojem kako bi psima dao što "slađi" izgled privlačan ljudima.
Međutim, upravo te naglašene fizičke karakteristike dovele su do ozbiljnih zdravstvenih problema, poput ispupčenih očiju, otežanog disanja i poremećaja spavanja, što često znači doživotnu patnju i neretko preranu smrt.
Podaci pokazuju da je RSPCA 2016. godine preuzela svega šest francuskih buldoga, dok je taj broj 2025. porastao na čak 235.
Porast je zabeležen i kod drugih rasa sa spljoštenim njuškama. Broj mopseva koji su završili u prihvatilištima povećan je sa 25 na 73, dok je broj engleskih buldoga porastao sa 21 na 38.
Organizacija upozorava da novi podaci ukazuju na to da su upravo visoki troškovi veterinarskog lečenja, neophodnog za pse sa brojnim zdravstvenim problemima, jedan od glavnih razloga zbog kojih vlasnici odustaju od svojih ljubimaca i predaju ih azilima.
RSPCA-ov Indeks dobrobiti životinja pokazuje da je više od polovine vlasnika kućnih ljubimaca (56 odsto) zabrinuto da neće moći da priušti troškove veterinarskog lečenja.
Ešli Braun iz RSPCA rekla je da ljudi često uzimaju takve pse s najboljim namerama, ali da nisu svesni šta sve podrazumeva briga o njima, sve dok se ne suoče sa čestim i veoma skupim odlascima kod veterinara.
Unsplash
"Problemi sa disanjem, infekcije kože, oboljenja kičme i brojna druga stanja često zahtevaju doživotno lečenje, a ono uglavnom ne dovodi do potpunog izlečenja. Čak i nakon terapije ili operacije, kvalitet života ovih životinja ostaje značajno narušen. Troškovi vrlo brzo mogu da dostignu nekoliko hiljada funti, ali nije sve u novcu. Srce se slama kada gledate kako voljeni ljubimac pati i kada morate da donosite teške odluke o njegovom lečenju ili kraju života", kaže Braun za Telegraph.
"Životinje se praktično uzgajaju da pate"
RSPCA upozorava da uzgoj životinja sa kratkim njuškama nije problem samo kod pasa, već i kod mačaka i kunića.
Nova studija ove organizacije, pod nazivom "Oblik patnje" (The Shape of Suffering), poziva vlasnike, odgajivače i sve druge uključene strane da pomognu postepenom ukidanju ekstremnog uzgoja koji nanosi štetu životinjama.
"Ovo je jedan od najvećih problema kada je reč o dobrobiti kućnih ljubimaca danas i pogađa mnogo više životinja nego što ljudi shvataju. Uznemirujuća istina je da se ove životinje praktično uzgajaju da pate zato što ljudi i društvo žele da izgledaju na određeni način. Ne postoji nijedan drugi razlog za uzgoj ovakvih osobina osim želje za određenom estetikom. Ali životinje nisu modni dodaci i nijedna životinja ne bi smela da pati samo da bi izgledala moderno ili pratila najnovije trendove", kaže Braun.
Nova lista za procenu zdravlja pasa
Stručnjaci za zdravlje pasa prošle godine predstavili su novu kontrolnu listu pod nazivom Procena urođenog zdravlja (Innate Health Assessment – IHA), kojom se procenjuje deset fizičkih karakteristika kako bi se utvrdilo da li je pas zaista zdrav.
Među njima su mermerasta pigmentacija krzna, naborana koža, spljoštena njuška, spušteni ili izvrnuti kapci, ispupčene oči, izražen podgriz ili nadgriz, odsustvo repa, iskrivljene noge, skraćeni ekstremiteti i ukočena kičma.
Istraživanja su pokazala da životinje rođene sa ovim osobinama trpe bol, nelagodnost i ograničenja još od rođenja.
Primena IHA sistema je za sada dobrovoljna, ali uživa široku podršku organizacija za zaštitu životinja, osiguravajućih kuća i Kinološkog saveza Velike Britanije. Njegovi autori nadaju se da će uspeti da ubede britansku vladu da ovaj sistem postane obavezan i da posluži za sprovođenje postojećeg, ali do sada neprimenjivanog zakona kojim se zabranjuje uzgoj pasa sa ozbiljnim zdravstvenim problemima.
Dr Den O'Nil, profesor epidemiologije kućnih ljubimaca na Kraljevskom veterinarskom koledžu i autor ovog sistema, ranije je rekao za The Telegraph: "Plan je da za deset godina u Velikoj Britaniji nijedan pas kojeg odgaji licencirani odgajivač neće imati nijednu ekstremnu telesnu karakteristiku".
Komentari (0)