Sajber-napadi sve češći u Srbiji: Veštačka inteligencija čini prevare uverljivijim
Komentari
U Srbiji je prijavljeno čak 39 odsto više sajber-incidenata nego prošle godine, a među najčešćim pretnjama su krađa identiteta, lozinke i drugi podaci za pristup nalozima, napadi na nedovoljno zaštićene računarske sisteme, kao i napadi u kojima se podaci zaključavaju i traži novac za njihovo otključavanje.
Sajber napadi pogađaju gotovo sve delatnosti.
Obrazovanje je tokom 2025. bilo najčešća meta, uz rast broja napada od 22 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a slede državna uprava, telekomunikacije i zdravstvo, objavio je NALED u svom biltenu.
U ugostiteljstvu, turizmu i sportu broj napada je porastao za 50 odsto, što ukazuje na sve veće interesovanje napadača za delatnosti u kojima se obavlja veliki broj transakcija i obrađuje mnogo ličnih podataka.
Napadi u kojima se podaci zaključavaju radi iznude novca, poznatih kao ransomver, takođe pogađaju različite delatnosti.
Prema javno dostupnim podacima o žrtvama ransomvare napada, među njihovim metama u 2025. godini, poslovne usluge činile su 11 odsto, industrijska proizvodnja i roba široke potrošnje po 10 odsto, građevinarstvo devet odsto i zdravstvo osam odsto.
Ovi podaci pokazuju koliko su obuka zaposlenih i svakodnevna primena mera zaštite važnih za sve organizacije.
Svaki 68. mejl sa prilogom koji stigne u organizaciju je zlonameran, dok je tokom 2025. godine 82 odsto zlonamernih fajlova distribuirano putem elektronske pošte, pokazuju podaci kompanije Check Point.
Veštačka inteligencija čini sajber prevare uverljivijim
Oktobar, međunarodni mesec podizanja svesti o sajber bezbednosti, prilika je da se ukaže na ove rizike i značaj zaštite podataka građana i privrede, poručuju RATEL i NALED.
Na značaj podizanja svesti o sajber bezbednosti ukazuju i podaci Nacionalnog CERT-a, kojem je tokom 2025. godine prijavljeno gotovo 1.760 incidenata, što predstavlja povećanje za 39 odsto u odnosu na prethodnu godinu, čime je nastavljen višegodišnji trend rasta broja prijava.
Veštačka inteligencija omogućava napadačima da brže kreiraju lažne poruke i prilagode ih osobi kojoj ih šalju.
Koriste je i za oponašanje glasova i izgleda zvaničnih poruka banaka, institucija i kompanija. Zbog toga prevare postaju uverljivije, a korisnicima je sve teže da ih prepoznaju.
Na potrebu za boljom zaštitom digitalnih usluga u Srbiji ukazuje i novo istraživanje Lokalnog indeksa eUprave (LEI), koje je sproveo NALED, uz podršku Vlade Švedske, na uzorku od 140 gradova i opština.
Prema rezultatima, svega 39 odsto lokalnih samouprava u potpunosti primenjuje mere zaštite propisanog Aktom o bezbednosti informaciono-komunikacionih sistema, a isti procenat gradova i opština ima u vidu prethodne službe bezbednosti.
Predstavnik Nacionalnog CERT-a i član Saveza za eUpravu u NALED-u Jovan Milosavljević rekao je da su sajber napadi stalna pretnja kao i da ih ne možemo u potpunosti izbeći.
Međutim, kako je istakao, možemo ih sprečiti i dobrom pripremom ograničiti njihove posledice.
"Prvu liniju odbrane drže zaposleni bili u firmi ili u javnoj upravi, koji treba da budu svesni značaja bezbednosti svojih podataka, kako u poslovnom, tako i u privatnom životu. Samo kroz proaktivnu zaštitu možemo umanjiti rizik od krađe novca, intelektualne svojine i podataka", rekao je Milosavljević.
Bonus video:
Komentari (0)