Društvo

Kakva će biti nova školska godina: Postoji nekoliko modela, ali sve će zavisiti od jednog bitnog uslova

Komentari

Autor: Tijana Krnjaić

27/07/2021

-

12:07

Kakva će biti nova školska godina: Postoji nekoliko modela, ali sve će zavisiti od jednog bitnog uslova
Kakva će biti nova školska godina: Postoji nekoliko modela, ali sve će zavisiti od jednog bitnog uslova - Copyright Unsplash

veličina teksta

Aa Aa

Ukoliko se u Srbiji ne ubrza proces vakcinacije, koji već duže vreme tapka u mestu sa nešto manje od 50 odsto vakcinisanog odraslog stanovništva, moguće je da školska godina ne počne u regularnim uslovima kojima su se nadali prosvetari, ali i đaci i njihovi roditelji. To je nedavno potvrdio i ministar prosvete Branko Ružić navodeći da će "model nastave u novoj školskoj godini zavisiti u velikoj meri upravo od vakcinacije".

"Školska godina možda neće početi u regularnim uslovima, ukoliko stopa vakcinacije u Srbiji ne bude na određenom nivou. Bez vakcinacije, možda, rizikujemo da i školska godina ne bude na taj način izmenadžerisana i ne počne u skladu sa regularnim pravilima", upozorio je Ružić.

Za sada su izvesne dve stvari - i dalje je rano da se konačna odluka o modelu nastave u novoj školskoj godini donese, a doneće je Vlada Srbije, uz konsultacije i preporuke Kriznog štaba najverovatnije do kraja avgusta. 

Nova sednica Kriznog štaba zakazana je za sutra, a na njoj će, kako je potvrđeno za Euronews Srbija biti razmatrana aktuelna epidemiološka situacija. Stručnjaci su prethodnih dana upozoravali na povećanje broja novozaraženih, kao i na opasnost da u Srbiji zbog slabog odziva na vakcinaciju u septembru dođe do četvrtog talasa.

Na ovoj sednici nije za očekivati da se konkretnije raspravlja o modelu nove školske godine, a o tome se nije razgovaralo ni na poslednjih nekoliko sednica, budući da je letnji raspust uveliko u toku. 

Tanjug/Sava Radovanović

 

To je početkom meseca za Euronews Srbija potvrdila i virusolog prof. Tanja Jovanović precizirajući da o tome na koji način će krenuti nastava naredne školske godine nije bilo reči i da takve oduke ne mogu da se donose mnogo unapred jer se "situacija menja iz dana u dan". Osvrnula se i na onlajn nastavu koja je bila dominantan model u periodu pandemije.

"Onlajn nastava je nužno zlo, posebno za niže razrede osnovne škole, ali i za sve ostale nivoe obrazovanja. Kao profesor na fakultetu vidim da je to za brucoše najveći problem. Ne upoznaju fakultet, ne upoznaju nastavnike", rekla je Jovanović.

Otvorene sve mogućnosti

Ukoliko se epidemiološka situacija u Srbiji, u skladu sa predviđanjima, pogoša u narednom periodu, izvesno je da će nadležni na stolu imati nekoliko modela za nastavu u novoj školskoj godini. Svi modeli kombinovani su i u proteklom periodu.

Ponovo je, dakle, moguće uvođenje nastave na daljinu, podela odeljenja na grupe i naizmenični odlazak na nastavu.

Po uzoru na prošlu godnu, moguća je opcija da đaci koji pohađaju niže razrede idu na nastavu u škole, uz skraćene časove i podeljena odeljenja, dok bi se za učenike viših razreda i srednjih škola primeljivao tzv. kombinovani model.

Kada je reč o kombinovanom modelu, svaki drugi dan ili svake druge nedelje, odeljenja podeljena u dve grupe bi se smanjivala, a časovi su trajali 30 minuta.

Koristile su se različite platforme za postavljanje materijala za nastavu, a testovi znanja i pismeni zadaci, kada je to epidemiološka situacija omogućavala, odžavali su se u školama.

Treća mogućnost, u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije,je potpuni prelazak na onlajn nastavu, što se prošle godine dešavalo u nekoliko navrata.

Vakcinacija - uslov svih uslova

U ovom trenutku, međutim, sve i dalje, zavisi od vakcinacije, koja čak ni među prosvetnim radnicima nije na najvišem mogućem nivou, dok u nekim nivoima obrazovnog sistema, čak ne prelazi ni 40 odsto. 

Prema podacima Instituta Batut u koje je Euronews Srbija imao uvid, od 149.220 prosvetnih radnika u Srbiji, makar jednu dozu vakcine protiv koronavirusa primilo je njih 70.449, odnosno 47,21 odsto njih. Tako je u sektoru predškolskog obrazovanja, prema poslednjih raspoloživim podacima, vakcinisano 34,32 odsto zaposlenih, u osnovnom obrazovanju 45,18 odsto, u srednjem i stručnom obrazovanju 47,57, dok je u sektoru visokog obrazovanja najveći procenat vakcinisanih - 58,1 odsto

Predsednik Foruma beogradskih gimnazija Aleksandar Markov za Euronews Srbija kaže da se po pitanju vakcinacije moraju preduzeti konkretne mere i da se mora imati jasan plan.

"Ako je vakcinacija ta koja nas uvodi u normalnu školsku godinu, onda Ministarstvo prosvete u saradnji sa Ministarstvom zdravlja mora da ima neko rešenje, konkretniji plan - ako je obavzena vakcina, da donesu uredbu i da vakcina bude obavezna", navodi predsednik Foruma beogradskih gimnazija.

Ministar prosvete, s druge strane, poziva sve, a naročito predstavnike mlađe populacije od 17 do 35 godina, da se što pre vakcinišu i da na toj način pokažu odgovornost prema mlađima, ali i starijima i onima koji rade u prosvetnom sistemu.

Prema njefovim rečima, prosvetni sistem je bilo mesto gde korona nije našla svoje utemeljenje.

"Sa tog aspekta mi jesmo spremni, ali mislim da je mnogo bolje da se ova školska godina počne i završi na regularan način. To je važno za proces sticanja znanja", rekao je Ružić.

Nadaju se jednom, očekuju drugo

Nešto više od mesec dana, koliko je ostalo do početka nove školske godine, i prosvetni radnici i Ministarstvo prosvete nadaju se da će od 1. septembra nastava biti onakva na kakvu su svi navikli pre izbijanja epidemije.

Markov ističe da su tokom leta dozvoljena okupljanja većeg broja ljudi na festivalima, koncertima, utakmicama, te da se iz tog razloga nadaju da će će školska godina početi u uobičajenim uslovima.

"Nadamo se da će školska godina početi normalno i da ćemo neko vreme imati normalnu nastavu, od 45 minuta.  Još važnije je da deca budu u učionicama, da ne budu podeljena po grupama, zbog socijalizacije. Cele godine su bili podeljeni i nedostaje im taj direktan kontakt", kaže Markov za Euronews Srbija.

Predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPR) Jasna Janković, međutim, za Euronews Srbija ukazuje da da su najnoviji navodi koji dolaze od Ministastva prosvete signal da školska godina možda, ipak, neće početi u normalnom režimu nastave.

Janković smatra da su nastavnici sada ipak spremniji za onlajn nastavu, da su se određeni stvari upredile, uzevši u obzir da je prošlog marta bilo više od 50 odsto njih nije ni na koji način bilo u prethodnom dodiru sa nastavom na daljinu.

Tanjug/Sava Radovanović

 

Ukazuje, međutim, da bi Ministarstvo prosvete trebalo više da se angažuje po pitanju odluke o održavanju nastave.

"Zna se šta školama treba, da grupe budu male, da sve bude čisto, da ima dovoljno sredstava za dezinfekciju - sve ono što škole nemaju", navodi Janković i dodaje da su, tokom prošle godine, škole koje su imale sopstvena sredstva, a kojih je malo, same obezbeđivale potrebna sredstva, dok su se u mnogim slučajima snalazili nastavnici i roditelji.

Kada je reč o onlajn nastavi, Markov navodi i da bi trebalo raditi na unifikaciji načina održavanja tog vida nastave.

"Treba nam jedinstveno rešenje za sve. Da bi svi bili, koliko-toliko, u ravnopravnoj situaciji. Do sada je trebalo da se analiziraju potrebe i nastavnka i učenika i u pogledu tehničkih mogućnosti, da se obezbedi pristup internetu, ako je potrebno računarima, tabletima, da bi svi bili u ravnopravnoj situaciji", objašnjava Markov.

Kako navodi, prošle godine se samo održavao kontinuitet nastave i ništa drugo nije ostvareno, a do sada nije urađeno ništa kako bi se nastava unapredila u odnosu na prošlu godinu.

"Ako i sledeća školska godina bude kao prethodna, onda ćemo zaista biti u problemu, jer ovo zaista dugo traje", ističe predsednik Foruma beogradskih gimnazija.

I studenti traže predavanja na fakultetima

I studenti su od početka epidemije pohađali onlajn predavanja. U susret novoj akademskoj godini, Studentska konferencija Univerziteta Srbije (SKONUS) predložiće nadležnima da godini brucoši i studenti druge godine obavezno prate nastavu na fakultetima, bez obzira na epidemiološku situaciju u oktobru.

"Jedan od naših zahteva za realizaciju nastave u narednoj školske godine biće da brucoši moraju da idu uživo na nastavu jer je to bio veliki problem u ovoj školskoj godini. Čak razmatramo da tražimo da prva i druga godina prate nastavu uživo", izjavila je za Euronews Srbija predsednica SKONUS-a Margareta Smiljanić.

Tanjug/Dragan Kujundžić

 

Smiljanić je navela da studenti koji sada upisuju drugu godinu ne znaju kako izgleda nastava uživo na fakultetima i da bi za njih bilo loše da još jednu godinu prate onlajn predavanja.

U upitniku SKONUS-a  došli su do podataka da je nastava u letnjem semestru školske 2020/21. godine organizovana 58,6 odsto po kombinovanom modelom, dok je 31 odsto organizovana u potpunosti na daljinu.

Komentari (0)

Srbija