Svetski dan zaštite životinja: Od bačenih štenaca do ugroženih vrsta - šta životinjama u Srbiji najviše preti?
KomentariPovodom Svetskog dana zaštite životinja, koji se obeležava 4. oktobra, u fokusu su vrste koje nestaju, uništavanje njihovih staništa, trgovina zaštićenim životinjama, ali i odgovornost ljudi prema kućnim ljubimcima. U Srbiji je različitim režimima zaštite obuhvaćeno oko 2.600 biljnih i životinjskih vrsta i gljiva, među kojima je oko 1.000 životinjskih vrsta. Stručnjaci upozoravaju da zaštita životinja ne može biti uspešna bez očuvanja njihovih staništa.
Programski saradnik za oblast zaštite prirode u Svetskom fondu za prirodu Vanja Jakšić kaže za Euronews Srbija da je veliki broj biljnih i životinjskih vrsta u Srbiji obuhvaćen različitim režimima zaštite, a da je među njima oko 1.000 životinjskih vrsta, pri čemu je važno razlikovati strogo zaštićene vrste od zaštićenih divljih vrsta.
Na listi su i neke od životinja koje su javnosti najpoznatije – medved, vuk i ris, ali i brojne vrste riba, vodozemaca, gmizavaca i beskičmenjaka.
Jakšić posebno naglašava da se zaštita ne može svesti samo na pojedinačne životinje.
"Ne možemo zaštititi vrstu ako ne zaštitimo njeno stanište. Moramo početi od zaštite njihovih staništa, a samim tim doprinosimo i zaštiti životinja", poručuje on.
On ukazuje na to da gubitak i fragmentacija staništa predstavljaju jedan od najvećih problema za divlje životinje.
Euronews Srbija
Izgradnja puteva i infrastrukture, promena namene zemljišta, krčenje šuma i pregrađivanje reka mogu da podele nekada povezana staništa na male i izolovane delove, što je posebno problematično za velike zveri, koje za opstanak koriste ogromne teritorije.
U Svetskom fondu za prirodu rade upravo na zaštiti velikih karnivora, među kojima su medved, vuk i ris.
Jakšić objašnjava da priroda ne poznaje državne i administrativne granice i da životinjama nije dovoljno ostaviti nekoliko izolovanih "ostrva" prirode.
Medved je, kako navodi, jedna od takozvanih kišobran vrsta – zaštita njegovog staništa istovremeno znači i zaštitu velikog broja drugih vrsta koje dele isti ekosistem.
Jedan od najdramatičnijih primera ugroženosti u Srbiji jeste velika droplja, čija je populacija na području severnog Banata svedena je na svega oko deset jedinki.
Prema Jakšićevim rečima, jedan od ključnih razloga jeste promena namene zemljišta. Poslednja područja na kojima je ova vrsta obitavala pretvarana su u poljoprivredno zemljište, dok je izgradnja infrastrukture dodatno uticala na njeno stanište.
Beloglavi sup pokazuje da zaštita može da da rezultat, a Jakšić navodi da je beloglavi sup primer da dugogodišnji rad institucija, stručnjaka i civilnog sektora može da dovede do oporavka vrste.
Ova ptica u Srbiji bila je na rubu istrebljenja, ali danas postoji značajan broj gnezdećih parova.
Jedno od najpoznatijih staništa beloglavog supa jeste Specijalni rezervat prirode Uvac, gde je moguće videti ovu zaštićenu vrstu u njenom prirodnom okruženju.
Odgovornost počinje i kod kuće
Zaštita životinja, međutim, ne odnosi se samo na divlje vrste.
Aleksandar Gavrić iz organizacije Animal Rescue Srbija ukazuje na problem neodgovornog vlasništva i napuštanja kućnih ljubimaca.
Euronews Srbija
Kao primer navodi psa Akija, koji je pronađen pored kontejnera, u kutiji sa još sedam štenaca.
Gavrić za Euronews Srbija kaže da takvi slučajevi pokazuju koliko su važni odgovorno vlasništvo, sterilizacija, ali i obrazovanje od najranijeg uzrasta.
On smatra da decu treba učiti zbog čega su životinje važne i zašto je očuvanje biodiverziteta značajno za čitav ekosistem, pa i za samog čoveka.
Sagovornici Euronews Srbija naglašavaju da posledice nestanka pojedinih životinjskih vrsta ne bi bile ograničene samo na prirodu.
Gavrić podseća na značaj pčela i drugih oprašivača, bez kojih bi proizvodnja hrane bila ozbiljno ugrožena.
Zbog toga, kako on navodi, zaštita životinja ne može da se posmatra odvojeno od zaštite životne sredine.
Celokupan razgovor o ovoj temi možete pogledati u videu iznad teksta.
Komentari (0)