Zašto je na putevima Srbije 73 odsto veća smrtnost nego u Evropskoj uniji: Greške koje plaćamo životima
Komentari
Stopa smrtnosti u saobraćaju u Srbiji znatno je veća nego u zemljama Evropske unije, pokazuju podaci Eurostata. Dok je evropski prosek 43 poginule osobe na milion stanovnika, u Srbiji taj broj iznosi 74. Iza ovakve statistike stoje brojni faktori, od prekoračenja brzine i vožnje pod dejstvom alkohola do nepoštovanja saobraćajnih propisa i nedovoljne pažnje prema najugroženijim učesnicima u saobraćaju.
Posebno su ugrožena deca, naročito u jutarnjim i popodnevnim satima, kada je saobraćaj pojačan zbog odlaska u školu i povratka kući.
Pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirko Koković podseća da je ograničenje brzine u školskim zonama od sedam do 21 čas 30 kilometara na sat u naseljenim mestima, odnosno 50 kilometara na sat van naselja. Ipak, kako je primetio, vozači često ne poštuju propisana ograničenja, čime direktno ugrožavaju najmlađe.
"Te brzine nisu u skladu sa zakonom propisanim, a to nosi veliki rizik za najmlađe, zato što su oni, zbog svoje fizičke građe, manje uočljivi, naročito u ovom periodu godine kada je dan sve kraći, naročito ako je odeća tamnija. Preporuka je roditeljima da svojim primerom deci pokažu kako se ponašati u saobraćaju", ističe naš sagovornik.
Koliko je problem prekoračenja brzine ozbiljan, pokazuju i podaci o sankcionisanju vozača. Prema rečima Kokovića, Ministarstvo unutrašnjih poslova na godišnjem nivou izda više od pola miliona kazni zbog saobraćajnih prekršaja, a veliki broj vozača ne pridaje dovoljno značaja prekoračenju brzine.
"Brzina ima izuzetno veliki uticaj kako na nastanak, tako i na posledice saobraćajnih nezgoda. Čak i najmanja razlika u brzini, konkretno između 50 i 60 kilometara na sat, može da bude razlika između života i smrti kada dođe do obaranja pešaka", upozorio je Koković.
Srbija daleko od evropskog proseka
Podaci o broju poginulih na milion stanovnika jedan su od ključnih pokazatelja bezbednosti saobraćaja u nekoj zemlji. Dok je prosek Evropske unije 43 poginule osobe na milion stanovnika, u Srbiji ih je 74.
Koković smatra da ta razlika ukazuje i na velike razlike u saobraćajnoj kulturi, ali i na to koliko još treba uraditi kako bi se bezbednost na putevima podigla na evropski nivo.
"U svakoj drugoj saobraćajnoj nezgodi prepoznat je uticajni faktor pogrešno izvođenje radnji od strane vozača. Prekoračenje brzine je prisutno u svakoj četvrtoj saobraćajnoj nezgodi sa nastradalim licima, a za taj prekršaj izda se preko pola miliona kazni na godišnjem nivou", navodi direktor Agencije za bezbednost saobraćaja.
Euronews Srbija
Tu su i nevezanje sigurnosnog pojasa i vožnja pod dejstvom alkohola.
"Broj vozača koji se sankcioniše zbog alkohola je oko 50.000, a čak 10.000 njih završi u policijskoj stanici na trežnjenju zato što su imali količinu alkohola od preko 1,2 promila, što je izuzetno veliko. Sve dok imamo takve stvari i dok su te brojke tako visoke, ne možemo očekivati da broj stradalih bude manji", kaže Koković.
Prevencija najvažnija
Jedna od nada za unapređenje bezbednosti na putevima je novi zakon o bezbednosti saobraćaja, čiji je nacrt već duže vreme u izradi. Kako je objasnio Koković, Srbija svoje propise usklađuje sa zakonodavstvom Evropske unije, a iskustva zemalja koje su nedavno menjale zakone pokazuju da su kazne za pojedine prekršaje, poput prekoračenja brzine i vožnje pod dejstvom alkohola, znatno strože nego kod nas.
Ipak, samo pooštravanje kaznene politike nije dovoljno. Za smanjenje broja stradalih neophodni su i kontinuirana prevencija, edukacija i bolja kontrola poštovanja saobraćajnih propisa.
"Mi svakako od devedesetih godina imamo konstantan opadajući trend. Devedesetih nam je ginulo 2.000 ljudi, što nije toliko davno, ali brojka od 500, koliko nam godišnje strada nekoliko poslednjih godina, je izuzetno velika na našu populaciju", naglašava Koković.
Govoreći o tome koliko kazne utiču na ponašanje vozača, ukazao je na razliku u ponašanju naših vozača u zemlji i inostranstvu.
"Kada pređemo granice naše zemlje, svi izuzetno poštujemo saobraćajne propise, naročito ograničenja brzine, a o alkoholu da ne govorimo", rekao je on.
Prema njegovim rečima, cilj je da se takav nivo odgovornosti i poštovanja propisa prenese i na domaće puteve. Tek kada saobraćajna kultura postane deo svakodnevnog ponašanja, broj stradalih moći će značajnije da se smanji.
Prilog pripremila Katarina Mićić
Više o prevenciji saobraćajnih nesreća pogledajte u priloženom videu.
Bonus video:
Komentari (0)