Srbija i EU posle pet godina zastoja: Šta donose susreti Studentske liste sa evropskim zvaničnicima?
Komentari
Evropske integracije Srbije ponovo su u središtu pažnje evropskih institucija, nakon višegodišnjeg zastoja u pregovorima i promene političke scene u Beogradu. Predstavnici Studentske liste su u razmaku od dve nedelje dva puta boravili u Briselu, gde su se sastali sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos i učestvovali na Forumu EU o proširenju. Iz Brisela stižu poruke o mogućnosti novog početka i spremnosti za saradnju, ali i očekivanja da nova vlast sprovede konkretne reforme. Da li su ovi susreti nagoveštaj stvarnog pomaka na evropskom putu Srbije ili tek početak uspostavljanja kontakata sa novim političkim akterima?
Podsetimo, Srbija je poslednji pregovarački klaster otvorila u decembru 2021. godine, kada je pokrenut Klaster 4, koji obuhvata oblasti zelene agende i održive povezanosti. Od tada nije otvoren nijedan novi klaster, a od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja otvorena su 22, od kojih su dva privremeno zatvorena. Prema tome, gotovo pet godina pregovori nisu ostvarili napredak u otvaranju novih poglavlja i klastera.
Nakon pobede Studentske liste na izborima održanim 25. oktobra predstavnik te liste, Ilija Srdanović čuuo se sa Martom Kos. Nije prošlo mnogo i već nekoliko danas kasnije, tačnije 2. novembra, delegacija Studentske liste uputila se u brisel. Delegaciju su činili Dejan Šoškić, Jovana Pavlović, Ana-Marija Radosavljević i Ana Dimitrijević.
Kako je tada preneo Euronews, razgovor je bio usmeren prvenstveno na unutrašnja pitanja u Srbiji, vladavinu prava i obnovu demokratskih institucija, a ne na neposredno rešavanje otvorenih pitanja u odnosima Beograda i Brisela. Kos je nakon toga poručila da Srbija ima priliku za novi početak i da nova vlada može da preokrene dosadašnje trendove i preduzme korake potrebne za napredak na evropskom putu.
Druga poseta usledila je 16. novembra, kada je delegacija Studentske liste, u kojoj su bili Aleksandar Baucal, Jovana Pavlović, Ana-Marija Radosavljević i Ana Dimitrijević, učestvovala na Evropskom forumu o proširenju u Briselu, pod nazivom "Šira Evropa – snažnija Evropa".
Profesor Baucal predstavio je stavove Studentske liste o evropskim integracijama, poručujući da bi prvi koraci trebalo da budu formiranje institucija i uspostavljanje saradnje sa Evropskom komisijom i susednim državama.
Euronews Srbija/Emil Čonkić
"Svi su vrlo otvoreni, vrlo podržavajući. Naravno, sada je na nama da prvo idemo korak po korak: da formiramo parlament, da formiramo vladu, da oformimo timove za pojedine sektore, i da onda sednemo sa partnerima u Evropskoj komisiji i sa našim susedima da napravimo određeni plan i dogovor", rekao je nedavno Baucal.
On je ocenio da bi proces trebalo započeti pitanjima oko kojih postoji politička saglasnost, dok bi se složenije teme, koje izazivaju veće razlike, ostavile za kasnije razgovore. Nakon susreta sa predstavnicima Studentske liste, Marta Kos je na društvenoj mreži Iks poručila da je evropski put Srbije ujedno i put reformi.
"Delimo isti cilj – demokratsku Srbiju. Spremni smo da zajedno radimo na reformama koje su neophodne da bi se ova ambicija ostvarila", navela je Kos.
Brisel šalje poruke
Da su kontakti sa predstavnicima nove političke većine značajni, ali da ih ne treba automatski tumačiti kao promenu politike Evropske unije prema Srbiji, smatra Branka Latinović, nekadašnja ambasadorka i članica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji.
Ona ocenjuje da je sastanak sa Martom Kos bio prilika da se obe strane bolje upoznaju – Brisel sa planovima i političkim opredeljenjima Studentske liste, a njeni predstavnici sa očekivanjima evropskih institucija. Prema njenim rečima, činjenica da je Brisel bio prva destinacija za spoljnopolitičko predstavljanje Studentske liste pokazuje da ta politička opcija pridaje značaj odnosima sa Evropskom unijom. Ipak, za konkretnije zaključke potrebno je sačekati formiranje nove vlade i prve poteze njenog kabineta.
Latinović ukazuje i na to da program Studentske liste za sada ostavlja određene nedoumice kada je reč o evropskim integracijama. Iako se članstvo u EU navodi kao cilj, najavljeni referendum o evropskom putu i zadržavanje odnosa sa Rusijom otvaraju pitanja o tome kako će se ta opredeljenja uskladiti sa očekivanjima Brisela.
Posebno je važno, ističe ona, kako će programske najave biti sprovedene u praksi, jer će tek formiranje vlade i njen ekspoze pokazati da li postoji jasna namera da se pregovori intenziviraju.
Proširenje EU između geopolitičkih interesa i reformi
Da su evropske integracije ponovo visoko na političkoj agendi, ali da to ne znači i da će proces proširenja automatski biti ubrzan, ocenili su nedavno za Euronews Srbija i karijerni diplomata Zoran Milivojević i viši stručni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Mitko Arnaudov, govoreći u emisiji Euronews region.
Arnaudov je rekao da je jedna od ključnih poruka Foruma o proširenju u Briselu upravo raskorak između političkih najava i konkretnih rezultata.
"Najznačajnija poruka koju smo danas mogli da čujemo na ovom forumu jeste da je Evropska unija i evropsko proširenje na Zapadnom Balkanu i dalje deklarativno pitanje, a sve manje suštinsko pitanje. I dalje postoje velike namere Brisela i velike ideje, ali nemamo opipljive rezultate na tom putu, niti sa strane Brisela, niti sa strane zemalja na takozvanom području Zapadnog Balkana“, rekao je Arnaudov.
On je ocenio da je proširenje visoko na agendi evropskih institucija, ali da ono još nije postalo jedan od ključnih prioriteta država članica, niti političkih agendi zemalja kandidata.
Milivojević je podsetio da evropske integracije Zapadnog Balkana traju još od Solunske agende iz 2003. godine, ali smatra da je sadašnji talas proširenja drugačiji od prethodnih.
"Ovo proširenje o kome sada govorimo i koje je sada, na neki način, u žiži, jeste iznuđena politika. Iznuđena je zato što se Evropska unija opredelila za geopolitiku zbog nekih strateških interesa i razloga", naveo je Milivojević.
Prema njegovoj oceni, rat u Ukrajini i promenjene bezbednosne okolnosti uticali su na to da proširenje dobije novu geopolitičku dimenziju. Milivojević ukazuje i na to da se kriterijumi za prijem novih članica u pojedinim slučajevima posmatraju drugačije nego ranije, navodeći Ukrajinu kao primer.
Šta će biti prvi konkretni potezi nove vlasti?
Evropska komisija je u izveštaju za 2026. godinu ponovila da Srbija ispunjava merila za otvaranje Klastera 3, koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast, ali to samo po sebi ne znači da će do otvaranja doći bez političke odluke država članica i napretka u ključnim reformama.
Komesarka Marta Kos je tokom Foruma o proširenju poručila da je Evropa došla do trenutka u kojem mora da odluči o svojoj budućnosti i ulozi proširenja u očuvanju mira, stabilnosti i bezbednosti na kontinentu. Pozvala je države članice, Evropski parlament, civilno društvo i poslovnu zajednicu da podrže proces proširenja.
Ipak, za Srbiju će ključni test biti formiranje nove vlade i njena spremnost da sprovede reforme u oblastima vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i slobode medija.
Dve posete Briselu i razgovori sa visokim evropskim zvaničnicima pokazuju da je uspostavljen važan kanal komunikacije između nove političke većine i evropskih institucija. Međutim, da li će to biti i početak stvarnog pomaka u evropskim integracijama Srbije, zavisiće pre svega od konkretnih poteza Beograda, ali i spremnosti država članica EU da političke poruke pretvore u odluke.
A šta Brisel očekuje i kada bi evropske integracije mogle da se odblokiraju pročitajte u posebnom tekstu.
Bonus video:
Komentari (0)