Energija budućnosti: Naučnici upoređivali kineske i Tesline baterije, pa došli do neočekivanog zaključka
Komentari
Baterija zasnovana na natrijum-jonskoj tehnologiji koju je razvio kineski proizvođač Hina dostigla je nivo performansi i kvaliteta proizvodnje uporediv sa Teslinim litijum-jonskim baterijama, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Cell Reports Physical Science izdavačke kuće Cell Press.
Nalazi studije ukazuju na to da bi natrijum-jonska tehnologija mogla da postane jeftinija alternativa za buduća električna vozila i sisteme za skladištenje energije velikih razmera. Da bi se taj cilj ostvario, baterije će ipak morati dodatno da napreduju kada je reč o punjenju na niskim temperaturama i gustini energije.
Za razliku od litijuma, natrijum je rasprostranjen i lako dostupan, što ga čini privlačnim materijalom za smanjenje troškova proizvodnje baterija i rizika povezanih sa lancima snabdevanja.
"Kombinacija dobre ujednačenosti, visokih energetskih mogućnosti i snažnih performansi na niskim temperaturama čini ove ćelije privlačnim za stacionarna skladišta energije, usluge elektroenergetskim mrežama, kao i za vozila kraćeg dometa ili komercijalna vozila, gde su niži troškovi i dostupnost resursa važniji od maksimalnog dometa vožnje", kaže Moric Šite, istraživač baterijskih tehnologija na Univerzitetu RWTH Ahen u Nemačkoj.
Poređenje sa Teslinom tehnologijom
Kako bi procenili performanse baterije kompanije Hina, Šite i njegove kolege analizirali su 120 natrijum-jonskih ćelija koristeći impedansnu spektroskopiju, nedestruktivnu metodu kojom se meri ujednačenost baterijskih ćelija.
Istraživači su zatim testirali ćelije u različitim uslovima koji odražavaju realnu upotrebu. Performanse su merene pri različitim nivoima struje i temperaturama u rasponu od −20 do 45 stepeni Celzijusa. Tim je koristio i rendgenske zrake kako bi ispitao unutrašnjost baterija, pre nego što ih je rastavio radi analize dimenzija elektroda, sastava materijala i mikroskopskih strukturnih karakteristika.
IMAGO / imago stock&people / Profimedia
Jedno od značajnijih otkrića bio je dizajn kolektora struje bez jezičaka, sa dvostrukom aluminijumskom konstrukcijom. Ovakvo rešenje pomaže u smanjenju električnog otpora i omogućava ravnomerniju raspodelu temperature unutar ćelije. Istraživači su istakli da je taj dizajn veoma sličan arhitekturi koja se trenutno koristi u Teslinim baterijama.
"Prijatno nas je iznenadilo koliko su ćelije ujednačene", kaže Šite.
Prednosti i preostali izazovi
Uprkos ohrabrujućim rezultatima, istraživači su ukazali na nekoliko oblasti u kojima natrijum-jonske baterije i dalje zaostaju za vodećim litijum-jonskim tehnologijama.
"Performanse pri visokim opterećenjima bile su bolje nego što bi se moglo očekivati od ranog komercijalnog proizvoda zasnovanog na natrijum-jonskoj tehnologiji", kaže Šite za Science Daily. "Međutim, za primene koje zahtevaju često punjenje pri niskim spoljnim temperaturama, biće važno obezbediti odgovarajuće upravljanje temperaturom ili prilagođene strategije rada, jer punjenje na niskim temperaturama ostaje očigledna slabost."
Tim je takođe otkrio neočekivano visoke koncentracije bakra u određenim delovima katode baterije. Osim toga, bakar nije bio ravnomerno raspoređen unutar tih područja.
Prema Šiteu, ovo otkriće "otvara zanimljiva pitanja o njegovoj ulozi u performansama i starenju baterije".
"Biće uzbudljivo pratiti razvoj budućih natrijum-jonskih tehnologija koje će biti oslobođene upotrebe nikla i bakra, a istovremeno ostvarivati konkurentnu gustinu energije", rekao je on.
Materijal budućnosti
Pošto je natrijum znatno rasprostranjeniji i dostupniji od litijuma, proizvođači bi potencijalno mogli da smanje troškove sirovina i istovremeno umanje dugoročne rizike u lancima snabdevanja.
Natrijum-jonske baterije takođe zadržavaju dobre performanse pod opterećenjem u hladnim uslovima, što ih čini privlačnim za stacionarne sisteme za skladištenje energije i mobilne primene u hladnijim klimatskim područjima.
"Međutim, današnje komercijalne natrijum-jonske ćelije uglavnom imaju manju gustinu energije od najboljih litijum-jonskih ćelija, a sama tehnologija je u celini manje razvijena", kaže Šite.
Sledeći koraci u istraživanju
Istraživači planiraju da se usredsrede na poboljšanje performansi punjenja pri niskim temperaturama, sa ciljem da omoguće bezbednije i efikasnije punjenje na temperaturama ispod nule.
Dodatni rad biće usmeren i na pronalaženje načina za optimizaciju materijala koji se koriste u natrijum-jonskim baterijama.
"Napredak u razvoju anoda od tvrdog ugljenika i novih formulacija elektrolita mogao bi da bude posebno obećavajući", rekao je on.
Studiju su finansijski podržali Savezno ministarstvo za istraživanje, tehnologiju i svemir, kao i Savezno ministarstvo za ekonomska pitanja i energetiku.
Bonus video:
Komentari (0)