Putinov simbol moći završio na dnu mora: Kako je izveden napad na Krimski most i šta to znači za rusku logistiku
Komentari
Krimski most, koji se proteže preko Kerčkog moreuza u Crnom moru, oduvek je imao snažnu simboličku vrednost. Za Rusiju je predstavljao prestižni projekat kojim je učvršćivala svoje pretenzije na ukrajinsku teritoriju, dok je za Ukrajinu bio omražena infrastruktura i simbol ruske okupacije Krimskog poluostrva.
Sada se ključni deo mosta sa dva luka, dugog oko 19 kilometara, nalazi na dnu mora, nakon što je srušen u ukrajinskoj operaciji izvedenoj u sedam faza, uz upotrebu različitih vrsta naoružanja velikog dometa.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će most biti obnovljen i da će „biti još bolji nego ranije“.
Ipak, osam godina nakon što je svečano otvoren, teško oštećenje mosta predstavlja i dokaz sposobnosti Kijeva da probije rusku vojnu odbranu i pogodi čak i najzaštićenije i najvažnije objekte Moskve, ocenjuje BBC.
Operacija izvedena u sedam faza
Napad na strateški važan Krimski most izveden je postepeno, sa ciljem da se probije nekoliko slojeva ruske odbrane, potvrdile su ukrajinske vlasti u utorak.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su ukrajinska Služba bezbednosti i Generalštab tokom nekoliko nedelja postepeno uništavali sisteme protivvazdušne odbrane, radare, sredstva za elektronsko ratovanje i druge označene ciljeve.
Značajan napad prijavljen je već 16. novembra, kada su dronovi tokom noći pogodili most. Saobraćaj je nakratko bio obustavljen, a zatim ponovo uspostavljen. Iako je luk iznad drumskog dela mosta bio vidljivo oštećen, konstrukcija je tada ostala na mestu.
Ispostavilo se, međutim, da je taj napad bio pretposlednja faza složene operacije.
U ranim jutarnjim satima 17. novembra izvedeni su završni udari, koji su zadali odlučujući udarac već oslabljenoj konstrukciji luka.
Na jednom od verifikovanih snimaka, zabeleženom kamerom na ukrajinskoj raketi „flamingo“, vidi se kako se projektil približava glavnom rasponu mosta i čeličnim lukovima. Snimak se prekida neposredno pre udara.
Justin Bronk, stručnjak za naoružanje iz britanskog Kraljevskog instituta za odbrambene i bezbednosne studije (RUSI), rekao je da je raketa „flamingo“ možda bila modifikovana tako da njome može da se upravlja na daljinu, čime je povećana njena preciznost i omogućeno gađanje nosača mosta.
Dodao je da je njena „veoma teška bojeva glava“ čini pogodnijom za napade na armiranobetonske raspone i noseće delove konstrukcije.
Zelenski je naknadno potvrdio da je u napadu korišćeno nekoliko vrsta raketa i dronova. Udar je doveo do urušavanja masivnog drumskog luka, teškog nekoliko hiljada tona i dugog oko 227 metara.
Snimci napravljeni tokom dana sa obale Krima, sa severne strane, pokazuju da je u more propao i deo kolovoza dug oko 200 metara.
Oštećenje je ozbiljno jer luk nije imao samo dekorativnu ulogu. On je bio važan konstruktivni element, prenosio je opterećenje, podupirao raspon i doprinosio stabilnosti čitavog mosta.
Paralelni luk koji nosi železnički deo mosta ostao je na mestu, mada je moguće da je i on oštećen. Saobraćaj preko mosta prvobitno je u potpunosti obustavljen, ali je železnički saobraćaj kasnije nastavljen.
Kolumn Capriani, građevinski inženjer sa Univerziteta Monaš u Melburnu, rekao je za BBC da je oštećenje glavnog raspona „katastrofalno“. Kako je ocenio, teško je zamisliti na koji način bi most mogao da bude obnovljen, imajući u vidu da se nalazi u dometu ukrajinskog naoružanja.
U napadima 2022. i 2023. godine već je bilo pričinjeno ozbiljno oštećenje drumskih raspona mosta, ali je konstrukcija tada opstala.
Ovoga puta pogođen je „najkritičniji i najranjiviji deo mosta“, rekao je Dejvid Mekenzi iz inženjerske konsultantske kompanije COWI. On je dodao da bi uklanjanje ruševina moglo da bude relativno brzo, ali da bi za ponovno uspostavljanje punog drumskog saobraćaja moglo da bude potrebno više od godinu dana.
Kakve posledice rušenje mosta može da ima po Krim?
Moskva koristi Krim kao vojnu bazu, na kojoj se nalaze vazduhoplovne baze, koncentracije trupa, poligoni za obuku i skladišta artiljerijskog naoružanja. Sa poluostrva Rusija izvodi i napade na ostatak Ukrajine, kao i snabdevanje svojih snaga na jugu zemlje.
Napad na most dogodio se nakon leta tokom kojeg su ukrajinske snage često gađale ciljeve na Krimu, u skladu sa deklarisanim ciljem Kijeva da poluostrvo odseče od Rusije. Ukrajina je tada poručila da želi da Krim pretvori u „ostrvo“.
Iako je još rano govoriti o potpunoj blokadi poluostrva, rizik od ozbiljne transportne i logističke krize značajno je povećan.
Rusija i dalje ima kopneni koridor koji prolazi kroz okupirane delove Zaporoške i Hersonske oblasti. Međutim, Ukrajina sistematski napada transportne pravce na severu Krima, kao i mostove i druge prelaze u području Čongara. Ti napadi već su izazvali probleme u isporuci goriva i drugih zaliha, uključujući vojni teret.
Moskva može da koristi i trajektni saobraćaj preko Kerčkog moreuza, koji bi delimično mogao da nadoknadi gubitak mosta. Ipak, njegov kapacitet je veoma ograničen, a plovidba Crnim morem postala je rizična zbog ukrajinskih pomorskih i vazdušnih dronova koji intenzivno deluju u tom području.
Dodatni problem mogao bi da predstavlja i šut od srušenog dela Krimskog mosta, posebno njegovog ogromnog luka, koji je možda blokirao plovni kanal. To bi otežalo prolazak većih brodova i stvorilo nove probleme za luke na Azovskom moru, uključujući okupirane gradove Mariupolj i Berdjansk.
Osim operativnog i logističkog značaja, oštećenje mosta ima i snažnu simboličku dimenziju.
Ruski predsednik Vladimir Putin je 2018. godine, u ruskom kamionu, trijumfalno prešao preko mosta koji je trebalo da simbolizuje povezivanje Rusije i Krima. Deo puta kojim je tada prošao sada se nalazi na dnu mora.
Gotovo pet godina nakon početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, Putin nastavlja da razara ukrajinsku civilnu infrastrukturu, ali su i simboli ruske moći, koje Moskva smatra posebno važnim, sve izloženiji ukrajinskim napadima, zaključuje BBC.
Bonus video:
Komentari (0)