Kako vaspitavati decu u digitalnom dobu: Ljubav, pažnja i granice važniji od zabrana
Komentari
Roditelji su prvi uzori svojoj deci, a obrasci ponašanja koje svakodnevno pokazuju mogu da utiču na emocionalni razvoj, samopouzdanje i odnose dece sa drugima. U digitalnom dobu, kada ekrani zauzimaju sve više prostora u svakodnevnom životu, pred odraslima je dodatni izazov da postave granice i istovremeno sačuvaju poverenje dece. O tome govori knjiga "Deca uče od nas" autorke Bojane Stanković, koja se bavi roditeljstvom, porodičnim odnosima i uticajem odraslih na razvoj deteta.
Roditeljstvo nosi brojne izazove, od postavljanja granica i razvoja emocionalne inteligencije do uticaja društvenih mreža, digitalnih sadržaja i vršnjačkog okruženja. UNICEF je upozorio da se digitalne tehnologije razvijaju brže od sistema zaštite dece, zbog čega je sve važnije da roditelji i nastavnici razumeju digitalni svet u kojem deca odrastaju.
Kako postaviti granice bez stalnih sukoba? Da li je zabrana telefona rešenje ili je važnije razumeti šta dete radi na svom uređaju? I kako biti dobar primer čak i kada smo umorni i pod stresom?
O tim pitanjima za Euronews Srbija govorila je Bojana Stanković.
Porodica je prvi uzor detetu
Govoreći o tome koje obrasce ponašanja deca preuzimaju od roditelja, a da odrasli toga često nisu svesni, Stanković ističe da deca uče posmatrajući svoje najbliže.
"Deca ne uče samo verbalnu komunikaciju, odnosno ono što roditelj kaže, već i ponašanje, pa čak i emocije", objašnjava Stanković.
Knjiga je nastala tokom njenog dugogodišnjeg rada u predškolskim ustanovama, a početno pitanje bilo je zbog čega su neka deca srećnija i uspešnija od druge. Nakon pandemije koronavirusa, istraživanje je prošireno i na spoljašnje faktore koji utiču na roditeljstvo u digitalnom dobu.
Prema njenim rečima, roditelji se često iznenade kada kod dece prepoznaju određene obrasce ponašanja, ne shvatajući da su ih ona usvojila upravo posmatrajući odrasle u svom okruženju.
"Dete svakodnevnim ponašanjem i posmatranjem roditelja u kući uči obrasce koje kasnije primenjuje", kaže Stanković.
Euronews Srbija
Dodaje da se u radu sa decom u predškolskim ustanovama mogu primetiti različite emocije i ponašanja koja ukazuju na ono što se događa u njihovom okruženju. Ipak, jedno od najvažnijih pitanja za roditelje danas nije samo kako da dete bude uspešno kada odraste, već kako da odrasta mentalno i emocionalno zdravo.
Deci su potrebne granice, ali i pažnja roditelja
Stanković smatra da porodica ima ključnu ulogu u razvoju emocionalne stabilnosti, poštovanja drugih i empatije.
"Najvažnija institucija za mentalni i emocionalni razvoj dece jeste porodica", ističe ona.
Prema njenim rečima, roditelji bi trebalo da u ranom detinjstvu rade na razvoju kućnog vaspitanja, uvažavanja, poštovanja i saosećanja sa drugima. Kao jedan od problema današnjice navodi nedostatak empatije kod dece i upozorava na povezanost nedovoljnog razvoja empatije i agresivnog ponašanja.
Smatra da roditelji imaju posebno važnu ulogu u prvim godinama života, kada se postavljaju temelji ponašanja i životnih vrednosti. Kasnije, kada dete krene u školu, uticaj vršnjaka, škole i šireg okruženja postaje izraženiji.
Ipak, autoritet roditelja ne bi trebalo poistovećivati sa strogoćom ili strahom.
"Ne postoji razmaženo dete sa previše ljubavi. Razmaženo dete nije ono koje dobija mnogo ljubavi i pažnje, već dete koje dobija sve osim roditeljske pažnje", navodi Stanković.
Dodaje da deci jesu potrebne granice, ali da njihovo postavljanje zahteva doslednost i spremnost roditelja da i sami promene određene navike.
Ako roditelj koristi telefon, koristiće ga i dete
Jedan od izazova savremenog roditeljstva jeste odnos prema digitalnim uređajima. Stanković smatra da decu do sedme godine treba zaštititi od preteranog izlaganja ekranima kako bi im se omogućio prirodan razvoj kognitivnih veština.
Istovremeno, naglašava da je važno da roditelji budu svesni sopstvenih navika.
"Ako smo mi na telefonu, biće i oni. Oni najviše veruju i vole svog roditelja. Ako vide da je roditelj uspešan i pametan dok koristi telefon, i sami će želeti da ga oponašaju", objašnjava Stanković.
Zato, kako kaže, nije dovoljno samo zahtevati od deteta da ostavi telefon. Odrasli bi trebalo da pokažu isto ponašanje koje očekuju od dece.
To se, dodaje, ne odnosi samo na korišćenje digitalnih uređaja već i na druge svakodnevne navike, poput ishrane i odnosa prema obavezama.
"Sve ono što želimo da kažemo detetu da nije dobro, moramo da izbegavamo da radimo pred njim. Deca uče ono što vide", ističe Stanković.
Gregory Wrona / Alamy / Profimedia
Poverenje je važnije od zabrana
Kako deca odrastaju, sve češće imaju probleme o kojima ne žele odmah da razgovaraju sa roditeljima. To je naročito izraženo u tinejdžerskom periodu, kada vršnjaci postaju važan oslonac.
Stanković smatra da je prirodno da deca neke teme radije dele sa drugarima, ali da roditelji treba da ostanu dostupni i da prate promene u njihovom ponašanju.
"Ako roditelj nastupa strogo i zbog nečega što se dogodilo na internetu oduzima detetu telefon, dete može da se povuče", upozorava ona.
Zato je važno da roditelji razgovaraju sa decom, upoznaju njihove probleme i obrate pažnju na nagle promene ponašanja. Ako one traju duže, trebalo bi pokušati da se utvrdi da li dete prolazi kroz neki problem, uključujući moguće zlostavljanje na društvenim mrežama.
Kada je reč o odnosu roditelja i dece, Stanković kaže da ne smatra da majka treba da bude drugarica svom detetu, jer se time može izgubiti deo roditeljskog autoriteta. Ipak, smatra da roditelj treba da bude osoba kojoj dete može da se obrati bez straha.
Kada je reč o video-igrama i korišćenju računara, Stanković se zalaže za dogovor i jasna pravila, uz napomenu da i sama ponekad sinu oduzme računar na dve nedelje.
Kako pomoći detetu, a ne oduzeti mu samostalnost?
Roditelji, u želji da zaštite decu i olakšaju im odrastanje, ponekad preuzimaju previše njihovih obaveza. Takav pristup, poznat i kao helikopter roditeljstvo, može da ograniči prilike da deca razviju samostalnost i veštine potrebne za život.
Stanković upozorava da roditelji često misle da pomažu detetu kada sve urade umesto njega, ali da takav pristup može da ima suprotan efekat.
"Ako roditelj reši sve probleme svom detetu, kasnije, kada dete odraste, imaće samo jedan jedini problem, a to su njegovi roditelji", navodi Stanković, prenoseći poruku koja se pripisuje jednom poznatom psihijatru.
Kako zaključuje, deci su potrebni ljubav, pažnja i jasne granice, ali i prostor da razvijaju sopstvene potencijale, donose odluke i uče iz iskustva.
Knjiga "Deca uče od nas" bavi se upravo pitanjem odgovornosti odraslih i uticajem koji svakodnevnim postupcima imaju na razvoj dece.
Bonus video:
Komentari (0)