Društvo

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava organizovalo sastanke sa predstavnicima manjina u susret popisu

Komentari

Autor: Tanjug

17/08/2022

-

15:01

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava organizovalo sastanke sa predstavnicima manjina u susret popisu
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava organizovalo sastanke sa predstavnicima manjina u susret popisu - Copyright Tanjug/Miloš Milivojević

veličina teksta

Aa Aa

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog organizovalo je danas prvi od dva sastanka sa predstavnicima svih nacionalnih manjina, posvećen informativnoj i segmentiranoj kampanji za pristupanje popisu stanovništva, koji će biti obavljen od 1. do 31. oktobra.

Današnjem sastanku prisustvuju predstavnici 11 od 23 manjine.

Ministarstvo je, kako je podsetila resorna ministarka Gordana Čomić u susret Popisu stanovništva, "prvom pravom evropskom", pokrenulo kamapanje "Svi mi zajedno činimo Srbiju" i "Slobodno se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti".

"Želimo da Nacionalni saveti omoguće dobru informaciju svim pripadnicima nacionalnih manjina, da im pošaljemo jasnu porku da se popis obavlja na njihovom maternjem jeziku sa popisivačem iz njihove sredine, da nisu potrebne lične karte, ni pasoši, da možete da kažete ko je sve u domaćinstvu iako nije tu, kao i u susednoj kući ako su privremeno odsutni", rekla je Čomić Tanjugu.

Cilj je, kako navodi, da u skladu sa evropskom statistikom i pravilima i integrisani u evropski statistički prostor pokažemo da svi zajedno činimo Srbiju i većinski narodi i dagocene manjinske zajednice.

"To nisu brojke već osnov za manjinske politike, finansiranje, za bilo kakve zahteve koje zajednice imaju prema ministarstvu", rekla je Čomić i dodala da se taj prvi pravi evropski popis zbog pandemije održava sa kašnjenjem od skoro dve godine, kao i da ga finansira EU.

U Srbiji, navodi, postoje 23 nacionane manjine i popis je omogućen na svim jezicima kao i formulari, a kampanja na 13 zvaničnih jezika.

"Nije svejedno kada pravite politike da li je Roma 140.000 ili 300.000 da li je Rusina 15.000 ili 22.000, nije svejedno koliko ima ljudi da bi znali da planirate, šta hoćete da bude bolji kvalitet života tih ljudi, kakva je infrastruktura obrazovanja, informisanja, upotrebe službenog jezika i da li svi pripadnici maninja vidljivo imaju ostvareno to pravo", navela je ona.

Kako kaže Čomić, brojke su važne, između ostalog i zbog predstojećih izbora za Nacionalne savete.

Izbori za Nacionalne savete ove jeseni po prošlom popisu

Prvi preliminarni nezvanični podaci popisa biće u januaru 2023. a u junu možda nezvanočni segmentirani podaci, rekla je ministarka i dodala da će izbori za Nacionalne savete ove jeseni biti održani po prošlom popisu, a tek 2026. po podacima sa popisa 2022.

Danas radionici prusustvuju predstavnici nacionalnih saveta mađarske, rusinske, romske, bošnjacke, grčke, egipatske, nemačke, češke, aškalijske, poljske nacionalne manjine, kao i Izvršnog odbora Saveza jevrejskih opština Srbije.

Predsednik Nacionalnog saveta egipatske nacionalne manjine Emin Zejnulahu, naglasio je za Tanjug da je popis važan i da bi se utvrdio stvaran broj Egipćana kojih je između 10.000 i 15.000, da ih ne bude 2.800, kao na poslednjem kada su neki upisani kao Bošnjaci, Romi, Albanci.

Predstavnik mađarske nacionalne manine Jane Hajnal ocenio je popis kao višestruko veoma važan i izrazio nadu da Mađara neće biti manje nego na prošlom popisu, da ih je po popisima bilo i 292.000.

Ocenio je da su iz tog ugla gledano sve manjine u teškoj situaciji.

"Sreća je da živimo u državi gde Ustav grantuje stečena prava", rekao je Hajnal Tanjugu i dodao da je bitno za Mađare da održe i očuvaju infrastrukturu u kulturi, obrazovanju, upotrebi jezika i u medijima.

Predsednik Nacionanog saveta Roma Dalibor Nakić naveo je da u Srbiji zvanično ima 147.000 Roma, ali po procenama ih ima i oko 600.000.

"Istina je negde između. Očekujemo da se pokaže realna slika i da se što više Roma slobodno izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti, što je važno i zbog soicijalnih politika koje će vlada definisati, jer ona ne može biti ista ako nas je 2,1 odsto ili ako se ispostavi znatno više", naveo je Nakić.

Podsetio je da su u odnosu na prethodni međupopisni period zabeležili najveći rast od čak 33 odsto.

"Očekujemo da se taj trend nastavi i da to popis pokaže", naveo je Nakić za Tanjug.

Komentari (0)

Srbija