Politika

Pavkov: Posvećeno radimo na stvaranju uslova za smanjenje plastičnog otpada

Komentari
Pavkov: Posvećeno radimo na stvaranju uslova za smanjenje plastičnog otpada
Pavkov: Posvećeno radimo na stvaranju uslova za smanjenje plastičnog otpada - Copyright Euronews

Autor: Tanjug

05/06/2025

-

13:34

veličina teksta

Aa Aa

Ministarstvo zaštite životne sredine, Delegacija Evropske unije u Srbiji i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) obeležavaju danas, u okviru Evropske zelene nedelje, Svetski dan zaštite životne sredine koji je ove godine posvećen borbi protiv zagađenja plastikom, a resorna ministarka Sara Pavkov istakla je da je jedan od velikih izazova sa kojima se suočava Srbija, kao i svet, velika količina plastičnog otpada.

"Upravo zbog toga, ako svako od nas deluje lokalno, ako svaka zemlja svojim alatima i na svojoj teritoriji deluje neizbežno je da globalni doprinos i rezultat budu zabeleženi u korist svih nas", rekla je Pavkov.

Ministarstvo je, kako kaže, svesno značaja svakog pojedinačnog doprinosa u ovoj borbi.

"Posvećeno radimo na stvaranju regulatornih preduslova za smanjenje plastičnog otpada i na realizaciji konkretnih projekata koji nas dovode do cilja, a to je upravljanje svim vrstama otpada do krajnjeg korisnika po savremenim svetskim standardima", navela je Pavkov.

"Ponosna sam na činjenicu da je Srbija prva zemlja u regionu koja je izradila mapu puta za cirkularnu ekonomiju"

Ministarka je istakla da bi Predlog zakona o zaštiti vazduha uskoro trebalo da bude na dnevnom redu u Skupštini, te da se nada da će se time uskoro napraviti čvrst regulatorni temelj za dalje unapređenje ove oblasti.

"Ponosna sam na činjenicu da je Srbija prva zemlja u regionu koja je izradila mapu puta za cirkularnu ekonomiju, kao i program razvoja cirkularne ekonomije sa akcionim planom koji ove godine ističe, a mi intenzivno radimo na i uskoro šaljemo novi program cirkularne ekonomije na javnu raspravu", istakla je Pavkov.

Ministarka je dodala da je Srbija u prethodne četiri godine uklonila 1.000 divljih deponija, kao i da je cilj da Srbija do 2030. godine pređe na cirkularni privredni model.

Srbija je, kako kaže, prepoznala važnost uticaj mikro i nanoplastike na životnu sredinu i u skladu sa tim preuzela potrebne aktivnosti.

"Sprovodimo kapitalne projekte izgradnje regionalnih centara za upravljanje otpadom širom Srbije, gde se otpad tretira po evropskim standardima.

Uveliko radimo na izgradnji najvećeg takvog centra na jugu, na lokalitetu Kalenić i očekujemo da do kraja godine stavimo u funkciju taj centar kako bi mogao da započne svoj rad. Ka njemu će gravitirati više od 15 jedinica lokalnih samouprava", rekla je Pavkov.

Ona ističe da je jedan od najvažnijih kapitalnih projekata izgradnja kanalizacione mreže u Nišu u dužini od 46,6 kilometara i izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u tom gradu.

"Mnogo je aktivnosti koje sprovodimo, neke više daju dobre rezultate, neke ćemo videti u narednim godinama jer životna sredina je nešto što iziskuje kontinuitet. Ova borba nije sprint, već maraton i bez obzira na evidentne pozitivne pomake, dug je put pred nama kako bismo ostvarili naše ambiciozne ciljeve", naglasila je ministarka.

Prema njenim rečima, čak polovina realizovanih aktivnosti u okviru našeg ministarstva ostvarena je u saradnji sa UNDP.

"Želim da se zahvalim našim partnerima na izuzetnoj, profesionalnoj podršci", rekla je Pavkov. Zamenica šefa delegacije Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva istakla je da zagađenje plastikom predstavlja rastuću globalnu pretnju, kao i da je samo u 2024. svet iskoristio gotovo pet miliona tona plastike, od čega je gotovo 400 milona tona postalo otpad.

Halečeva: "Ovo zagađenje ugrožava i prirodu i ljudsko zdravlje, a vreme ističe"

"Mikroplastika se sada nalazi u našoj hrani, vodi, čak i u vazduhu koji udišemo, pa i u našim telima. Njen potnecijalni uticaj na zdravlje, posebno na naš nervni sistem, još uvek se proučavaju. Ovo zagađenje ugrožava i prirodu i ljudsko zdravlje, a vreme ističe", upozorila je Halačeva.

Evropska unija se, kako ističe, zalaže ne samo za bolje upravljanje otpadom već i za ograničenja proizvodnje pošto je, prema njenim rečima, prevencija najbolje rešenje.

"Srbija i EU su bliski partneri u rešavanju ovih izazova. Evropska unija je najveći donator sektora zaštite životne sredine u Srbiji sa 600 miliona evra grantova, privlačeći dodatnih 300 miliona evra sufinansiranja. Ulažemo u veliku infrastrukturu i podržavamo Srbiju u usklađivanju sa standardima EU u oblasti zaštite životne sredine", navela je Halačeva.

Ona je iskoristila priliku da prisutne pozove da se sutra u Nišu priduže na radionici o biodiverzitetu.

"Živite održivije, podržavajte lokalne ekološke inicijative, pridružite se zelenim programima koje podržava EU i zalažite se za smele klimatske politike. Evropska unija stoji rame uz rame sa Srbijom na ovom putovanju. Zajedno možemo izgraditi zdraviju, zeleniju i otporniju budućnost", poručila je Halačeva.

Stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji Jakup Beriš istakao je da je mikroplastika pronađena u proizvodima koje svakodnevno konzumiramo, ali i u ljudskim tkivima.

"Da stvar bude gora, mikroplastika se ne razgrađuje. Ovi ostaci plastike ostaju u životnoj sredini i akumuliraju se tokom vremena, dodajući još jedan sloj akutnim ekološkim krizama sa kojima je već teško nositi se", rekao je Beriš.

Inovacije nam, kako kaže, mogu pomoći da se pozabavimo ovim pitanjem.

"Zato moramo podržati inovativna rešenja koja preispituju ceo životni ciklus proizvoda, ne samo proizvodnju i ne samo njihovo odlaganje. Postupci za korišćenje otpada u naučne i istraživačke svrhe su sada jednostavniji. Registracija prestanka statusa otpada i nusproizvoda je takođe sada lakša. Omogućava se da se tretirani otpad vrati na tržište i da ga korsti bilo ko, a ne samo registrovani operateri otpada", naveo je Beriš.

Preko 8.000 dece angažovano u aktivnostima klimatskog obrazovanja

Prema njegovim rečima borba za čistiju sredinu ne zahteva samo finansiranje već i poboljšanje politike i veću svet posebno među mladima.

"Pre pet godina smo uveli obrazovne programe o klimatskim kutijama u srpskim školama. Do sada smo angažovali preko 8.000 dece u aktivnostima klimatskog obrazovanja kroz nastavu u učionici, vannastavne projekte ili učešće u inicijativama na školskom nivou. Ranije ove godine izazvali smo učenike srednjih škola u Srbiji da identifikuju problem u svojoj zajednici i pronađu rešenje koristeći nauku i tehnologiju", istakao je on.

Njihovi STEM izazovi su, kako kaže, pokazali spremnost i pokretačku snagu mladih da preduzmu akcije i pronađu kreativna rešenja za lokalne ekološke probleme.

"Želeo bih da vas sve pozovem da danas posetite našu izložbu i upoznate učenike iz Pirota i Smederevske Palanke i saznate više o njihovim rešenjima u smanjenju plastičnog otpada i uštedi resursa. Drago mi je što sarađujemo na ovom važnom zadatku sa našim kolegama iz UN", rekao je Beriš.

Događaju u Evropskoj kući prisustvovala je i stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji Matilde Mort.

Svetski dan zaštite životne sredine je dan koji se obeležava u celom svetu svakog 5. juna kroz razne aktivnosti i kampanje, sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine.

Datum je odredila Generalna skupština UN po ugledu na Konferenciju o zaštiti životne sredine koja se tog dana, 1972. godine, održala u Stokholmu.

Na konferenciji se tada okupilo 113 država, koje su priredile zajedničku izjavu o potrebi međunarodne saradnje u cilju zaštite životne sredine. Program zaštite je nazvan UNEP.

Predlog da se proslavlja 5. jun je dala delegacija Jugoslavije i prema nekim izvorima, ovo je postao centralni događaj Ujedinjenih nacija.

Komentari (0)

Srbija