Branković i Mitrović za Euronews Srbija: Da li su Brisel i EU licemerni u odnosu na zahteve koje postavljaju Srbiji?
Komentari11/12/2025
-15:09
Da li će predlog predsednika Aleksandra Vučića da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Evropsku uniju, iznet na večeri sa Ursulom fon der Lajen i Antoniom Koštom u Briselu, ubrzati proces pristupanja ili ostati samo ideja bez odgovora? Da li će predsednik Vučić ponovo biti premijer nakon izbora 2026. godine, i hoće li opozicija i studenti uspeti da se ujedine? O tim pitanjima za Euronews Srbija su govorili profesorka Fakulteta političkih nauka Dragana Mitrović i diplomata Branko Branković.
Predsednik Aleksandar Vučić sinoć je u Briselu razgovarao sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i predsednikom Evropskog saveta Antoniom Koštom o evropskom putu Srbije, energetskoj bezbednosti i stabilnosti regiona.
Fon der Lajen je naglasila potrebu ubrzanja reformi u vladavini prava i slobodi medija, kao i veće usklađivanje sa spoljnom politikom EU. Dragana Mitrović vidi sastanak kao priliku za pritisak zbog NIS-a i sankcija.
"Očigledno da su čelnici Evropske unije želeli da iskoriste ovaj moment vezano za pitanje naše energetske bezbednosti koje se otvorilo sa sankcijama NIS-u koje su uvele Sjedinjene Američke Države. Videli smo to i u objavi gospođe fon der Lajen gde je ona iskoristila naravno da kao poentira protiv Rusije koja se tobože opet pokazala lošim partnerom i slično", kaže Mitrović.
Ona ističe da postoji licemerje Brisela kada je u pitanju odnos ka Srbiji i to na osnovu onoga što EU traži od Srbije.
"Poenta je da to insistiranje na demokratizaciji naše zemlje, vladavini prava, slobodi medija je potpuno apsurdno. Zato što kod nas, ne samo da postoji ogromna sloboda medija, da možete pratiti medije iz regiona, iz čitavog sveta, iz Rusije, iz Kine, iz Belorusije, iz Ukrajine, iz Amerike, Britanije, odakle hoćete, nego postoji potpuna anarhija u medijskoj sferi i u sferi društvenih mreža, interneta, gde možete čak i nasilje proklamovati kao ne samo način političke borbe, nego i način života, otprilike bez ikakve intervencije države", objašnjava Mitrović.
Branko Branković smatra da se iza zatvorenih vrata dešava mnogo toga što nikada ne dođe do javnosti.
"Iz svog iskustva znam da se mnogo toga dešava iza zatvorenih vrata i mnogo toga uopšte ne izađe na videlo, ali je, verujte mi, jako dobro što to ne izlazi na videlo, jer koje su i kakve priče i ko šta traži, ko šta ne traži i ko je šta dobio, a nije dobio, to bi bio veliki galimatijas", kaže Branković.
On kritikuje EU zbog neispunjenja obaveza prema Srbiji.
"Stalno nam se spočitava, morate da usaglasite svoju spoljnu politiku sa zahtevima Evropske unije. Postavlja se sad, bar ja postavljam tako vrlo ozbiljno pitanje, je li ta Evropska unija učinila bilo šta da se od određenog uslovno rečeno međunarodnog prava, a ja sve odluke Ujedinjenih nacija smatram ipak delom međunarodnog prava, učinili da se recimo sprovede rezolucija 1244 Saveta bezbednosti za Kosovo?", pita Branković.
Vučić je predložio zajednički ulazak celog regiona u EU, što je Mitrović ocenila kao racionalno.
"Zanimljiv je bio i taj predlog našeg predsednika da čitav region uđe (u EU) u isto vreme. Jer su se sada videle neke vrlo čudne rang liste na kojima prednjače zemlje za koje je jako teško pretpostaviti da su tako neverovatno brzo i uspešno otvorile i zatvorile silna nekadašnja poglavlja, danas klastere, ispunile uslove", kaže Mitrović.
Opozicija i pritisci na institucije: Postoji li kampanja za uvođenje sankcija?
Mediji izveštavaju o kampanji opozicije prema evropskim institucijama, uključujući zahteve za sankcije protiv srpskih zvaničnika. Takođe, misija Evropskog parlamenta dolazi u posetu od 22. do 24. januara. Mitrović poteze opozicije za uvođenje sankcija vidi kao nedostatak državničke svesti.
"To je vrlo loše ponašanje, pokazuje nedostatak samopoštovanja, državničke svesti, odgovornosti. S tim što hoću da kažem da ovi poslanici i druge delegacije koje dolaze iz Evropskog parlamenta i drugih briselskih institucija, one tamo u našem parlamentu sada sreću i ovu patriotsku opoziciju, ne sreću samo prozapadnu opoziciju", kaže ona i dodaje:
"Opoziciju sa kojom su možda interesno-finansijski, vrednosno i na druge načine povezani i možda koordinirano deluju i slično. Pa ti neki patetični vapaji krajnje korumpiranim i nesposobnim briselskim institucijama koji zaista ne mogu da se nose sa ogromnim izazovima pred kojima se svet danas nalazi", naglašava Mitrović.
Euronews Srbija
Kada je u pitanju EU, Mitrović ističe da u ovom slučaju o sankcijama odlučuju ljudi koji licemerno podrivaju naš suverenitet.
"Ti isti ljudi, počev od gospođe fon der Lajen koja govori o nekakvim svetim granicama država, pa u ovom slučaju države Ukrajine koje je Rusija tako brutalno pogazila i međunarodnom pravu, zaboravljaju da je njihova zemlja učestvovala u agresiji na Saveznu Republiku Jugoslaviju i da su glavni kosponzori takozvane države Kosovo, čime direktno i dalje podrivaju naš suverenitet, što je jedna od ključnih stvari zašto naše stanovništvo ne veruje briselskim institucijama", kaže Mitrović.
Branković dodaje da su to činovnici koji ne odlučuju samostalno.
"To su u suštini činovnici. Oni ne mogu ništa da odlučuju, oni samo sprovode odluke organa čiji su šefovi. Jeste lepo razgovarati sa njima, ali ona ne može ni da obeća, ni da kaže ne bilo kome, bilo šta u jednoj suverenoj državi u Evropi", poručuje Branković.
Zašto parlamentarna opozicija ne želi izbore?
Vučić ne isključuje kandidaturu za premijera, dok mediji spekulišu o izborima u maju ili decembru 2026. Branković smatra da je prerano za zaključke.
"Da li nekome odgovaraju danas, sutra ili kroz ne znam koliko meseci izbori, to su sad sve potpuno lični stavovi. A kako će i kad će biti izbori i šta će biti - odlučiće se u skladu sa ustavom i sa određenim zakonima, prema tome to je valjda svima jasno tako da su to sve raznorazne prazne priče", kaže Branković.
On vidi pokušaje smene vlasti na ulici kao protivustavne i poziva na to da opozicija radi konstruktivno.
"Kad su u pitanju ovi studenti i blokaderi, to nema nikakve veze sa bilo kakvom državom, ni sa bilo kakvim izborima. To je nešto što je, da ne idemo sad u detalje, organizovano iz određenih političkih razloga od onih koji žele da na neki način promene vlast ovde, ali na koji način? Na način koji je protivustavan, protivzakonit", ističe Branković, dodajući da želi da vidi vrsnu opoziciju koja će da predlaže konstruktivno, kako bi država napredovala.
Euronews Srbija
Mitrović dodaje da opozicija nije za izbore jer bi izgubila mandate, s obzirom na izuzetno nizak rejting.
"Mnoge parlamentarne opozicione partije i nisu za izbore zato što se najverovatnije po svim ispitivanjima javnog mnjenja i onome šta su činili i nisu činili i gde su nestali, i bojkotuju, ne bojkotuju parlament i slično, prosto neće ih biti u novom sazivu, toga su svesni", kaže Mitrović.
Ona vidi studentski pokret kao raznolik, zbog čega je teško zamisliti jedinstvenu listu.
"Ti zahtevi takozvane studentske liste, koja sigurno predstavlja deo studentske populacije i one koji ih podržavaju, ali to je toliko raznolik korpus da ih je teško zamisliti kao jednu jedinstvenu političku snagu na izborima koja bi morala da bude prepoznatljiva ipak po nekakvom programu i glavnim stavovima koji su očigledno potpuno raznoliki od nekih veoma patriotskih do nekih antisrpskih u potpunosti", zaključuje Mitrović.
Gostovanje Branka Brankovića i Dragane Mitrović u celosti pogledajte u video prilogu.
Komentari (0)