Poseta delegacije EP i poštovanje srpskih institucija: Pilja, Dragojlović i Antić u emisiji Direktno
Komentari15/01/2026
-22:24
Gosti emisije Direktno sa Minjom Miletić, poslanica Biljana Pantić Pilja, politikolog Nataša Dragojlović i profesor Čedomir Antić, saglasili su se da je poseta grupe evroparlamentaraca Srbiji bila nenajavljena i da se takav način dolaska ne praktikuje. Svi su istakli da strane delegacije, posebno one za utvrđivanje činjenica, moraju poštovati protokol i koordinisati posetu sa državnim institucijama. Pantić Pilja je naglasila da poštovanje institucija Srbije ne sme biti zanemareno, Dragojlović je podsetila na jasne procedure i komunikaciju, dok je Antić ocenio da Evropski parlament ima ambicije, ali ne i stvarnu političku moć.
Pilja: Institucije Srbije moraju da se poštuju
Poslanica Srpske napredne stranke i članica Odbora za spoljne poslove Narodne skupštine Srbije Biljana Pantić Pilja ocenila je da je poseti grupe evroparlamentaraca Srbiji dat znatno veći značaj nego što ona realno ima, naglašavajući da je reč o devet poslanika od ukupno 720 članova Evropskog parlamenta.
"Što se tiče posete evroparlamentaraca, mislim da je malo i previše pričamo o svemu tome i da smo previše dali na značaju poseti devet poslanika od 720 koji dolaze u Srbiju. Mislim da nije u tolikoj meri značajno i da im je dat previše značaja", rekla je Pantić Pilja.
Ona je istakla da je način na koji je poseta najavljena neuobičajen i da se razlikuje od ustaljene diplomatske prakse. Kako je navela, informacija o dolasku evroparlamentaraca stigla je tek nedelju dana ranije, putem obaveštenja upućenog Ambasadi Srbije u Briselu.
"Bukvalno je naša ambasada u Briselu dobila obaveštenje da oni dolaze i gde oni govore sa kim žele da se sretnu i šta im treba da bi ta poseta funkcionisala. Ja sam član Odbora za spoljne poslove, narodni poslanik i šef svoje delegacije u Savetu Evrope. Nikada se tako neka poseta nije najavljivala", naglasila je ona.
Pantić Pilja je poručila da su svi strani zvaničnici dobrodošli u Srbiju, ali da, kako je navela, odnos prema državnim institucijama mora biti zasnovan na međusobnom uvažavanju.
"Svi su dobrodošli u Srbiju, mogu da dođu, niko im ne brani da dođu. Ali ne možete se odnositi prema državnom vrhu Srbije kao da smo mi neki protektorat. To je nepoštovanje građana Srbije i institucija. Ne Ane Brnabić, Biljane Pantić Pilje ili bilo koga od nas lično, nego institucija", rekla je ona.
Posebno je ukazala na razliku između ove posete i uobičajene procedure u međunarodnim institucijama, navodeći primer iz Saveta Evrope.
"Ja kao šef delegacije sam sada dobila mejl iz Saveta Evrope, iz Komiteta za monitoring, gde imamo izvestioce koji treba da dođu u Srbiju. Njihov sekretarijat se obrati našem sekretarijatu u Skupštini Srbije i kaže da planiraju posetu u tom i tom periodu i pita da li to nama odgovara. Ako ne odgovara, da damo drugi datum. To se tako radi. Mene pitate da li mi odgovara da bih ja bila tu da vas dočekam. A ne da nas samo obavestite – mi ćemo da dođemo, budite tu i čekajte nas", istakla je Pantić Pilja.
Euronews
Govoreći o reakcijama u javnosti, ona je ocenila da se pogrešno stvara utisak da srpske institucije odbijaju sastanke.
"Onda se diže priča na nivo kao da mi nećemo da ih primimo. Pa ne, samo ste nas obavestili, niste nas pitali da li nama odgovara taj termin", rekla je ona.
Podsetila je da je izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula i ranije boravio u Beogradu i da tada nije bilo nikakvih problema.
"Gospodin Picula je već bio u Srbiji i primila ga je gospođa Brnabić. Ništa nije bilo sporno, ali to je bila najavljena poseta. Sada nismo bili obavešteni na isti način. Ovoga puta primiće ga dve potpredsednice Narodne skupštine", navela je ona.
Ona je izrazila i nedoumicu u vezi sa ciljevima aktuelne posete, navodeći da nije jasno šta je agenda dolaska evroparlamentaraca.
"Prvo da vidimo šta oni hoće, jer ja uopšte ne znam šta je plan te posete. Znamo da oni ad hoc dolaze nakon donošenja rezolucije u kojoj su naveli da je u Srbiji korišćen zvučni top i šta se sve dešavalo, pa sada dolaze da provere te navode. To je paradoks. Valjda je prvo trebalo da dođete, da obavite posetu, da vidite stanje u Srbiji, pa tek onda da stavljate takve stvari u rezoluciju", ocenila je Pantić Pilja.
Kako je dodala, u ovom slučaju se, prema njenim rečima, stiče utisak da su zaključci već doneti.
"Oni su već to stavili u rezoluciju, izglasali i sada dolaze da proveravaju. Šta sad treba da pričamo s njima? Ja ne znam koja je njihova agenda", rekla je ona.
Pantić Pilja je navela da će evroparlamentarce primiti predsednica Odbora za spoljne poslove Marina Raguš, kao i predsednica Odbora za evropske integracije Elvira Kovač, koje će se upoznati sa temama razgovora.
"Jesu li oni neki istražni organ ili šta? Ako su hteli nešto da istražuju, trebalo je to da urade pre donošenja rezolucije. Oni su nas već osudili i sada dolaze da to potkrepe nekim činjenicama“, istakla je ona.
Ona je ocenila da je sama poseta, način na koji je organizovana i trenutak u kojem se dešava presedan u dosadašnjoj praksi.
"Obično se zna kako idu posete, to je pravilo. Ali moram da se složim da, kada vam je izvestilac Tonino Picula, Evropski parlament vam šalje određene poruke. Kada vam stave jednog Hrvata, koji se slika sa mitraljezom, da vam bude izvestilac za Srbiju, to jeste degutantno“, rekla je Pantić Pilja.
Euronews
Dodala je da Srbija neće zatvarati vrata dijalogu, ali da očekuje poštovanje.
"Ne znam da li mi sada svi treba da kleknemo pred njima i da kažemo – dobro nam došli. Oni se postavljaju kao da su iznad nas, a hoće da razgovaraju sa glavnim institucijama ove države. To je nepoštovanje institucija za koje su glasali građani Srbije“, poručila je.
Naglasila je da će razgovora biti, ali da ostaje otvoreno pitanje svrhe dolaska.
"Primiće ih, razgovaraće se sa njima kao i svaki put do sada, niko im neće zalupiti vrata. Ali način na koji dolaze i kako su se postavili prema Republici Srbiji ostavlja pitanje – šta oni sada žele da istražuju, kada su Srbiju već osudili u svojoj rezoluciji", istakla je Biljana Pantić Pilja.
Dragojlović: Delegacije Evropskog parlamenta ne dolaze nenajavljeno, takva poseta ima jasan protokol
Nekadašnja koordinatorka Nacionalnog konventa za Evropsku uniju Nataša Dragojlović izjavila je da se delegacije Evropskog parlamenta, naročito one koje imaju zadatak da utvrđuju činjenice, tretiraju kao visoki zvaničnici Evropske unije i da se na njih primenjuje odgovarajući protokol, zbog čega je, kako kaže, nezamislivo da takva poseta bude organizovana bez komunikacije sa državnim institucijama Srbije.
Odgovarajući na pitanje o proceduri dolaska delegacija Evropskog parlamenta, Dragojlović je objasnila da je reč o jasno uređenom međunarodnom protokolu.
"Šefovi takvih misija za utvrđivanje činjenica ili delegacije Evropskog parlamenta tretiraju se kao visoki zvaničnici Evropske unije. Očekuje se prijem od strane predsednice parlamenta, očekuje se prijem od strane predsednika vlade, naravno i sastanci sa poslaničkim grupama, ali i sa drugim nedržavnim akterima koji mogu da pruže informacije o temama za koje je ta delegacija zainteresovana", navela je Dragojlović.
Prema njenim rečima, interesovanje delegacije najavljeno je još u prethodnoj rezoluciji Evropskog parlamenta, za koju je glasala velika većina evroposlanika.
"U toj rezoluciji su se složili da bi bilo dobro da se formira ad hoc misija za utvrđivanje činjenica koja bi došla u Srbiju i na licu mesta sagledala stanje demokratije i vladavine prava", rekla je Dragojlović.
Ona je podsetila da je tada javno izjavila da takva misija, po njenom mišljenju, nije neophodna.
"Smatrala sam da je to bespotrebno trošenje resursa, i materijalnih i vremena tih ljudi, jer oni već imaju dovoljno informacija. Ipak, odlučili su se na dolazak", rekla je Dragojlović.
Kako je navela, zvanično objašnjenje dao je i Tonino Picula, specijalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, koji je rekao da „ništa ne može da zameni živi razgovor“. Dragojlović je istakla da takvih razgovora već ima mnogo.
"Država komunicira sa evropskim institucijama praktično na dnevnom nivou. Nevladin sektor takođe komunicira sa evropskim institucijama i sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji. Ta komunikacija je stalna i intenzivna", naglasila je ona.
Euronews
Prema njenim rečima, postoji i ogroman broj pisanih dokumenata i izveštaja koje organizacije civilnog društva proizvode i redovno šalju u Brisel.
"Podataka o stanju demokratije i vladavine prava u Srbiji ima dovoljno. Pretpostavljam da su hteli da čuju obe strane – i predstavnike vladajuće stranke, poslanike u parlamentu, ali i njihove kolege iz Evropskog parlamenta", rekla je Dragojlović.
Ona je podsetila da je Srpska napredna stranka članica Evropske narodne partije, kao i da poslanici te političke grupacije u Evropskom parlamentu uglavnom imaju pozitivniji stav prema Srbiji.
"Sa druge strane, poslanici iz drugih političkih familija bili su oštriji, kritičniji i tražili su čak i drastične mere prema Srbiji. Ipak, to je bila jedna demokratska rasprava koja je trebalo da rezultira razgovorima sa svim relevantnim akterima i izradom još jednog izveštaja“, navela je ona.
Komentarišući navode da je poseta organizovana bez dogovora sa domaćim institucijama, Dragojlović je rekla da takvu praksu nikada ranije nije čula.
"Ako je tačno to što je rekla gospođa Pilja, ja moram kao politikolog da kažem da to prvi put čujem u životu. Tako se ne organizuju međunarodne ili parlamentarne posete", istakla je.
Prema njenim rečima, posetu je organizovala Delegacija Evropske unije u Srbiji, koja je morala da komunicira sa državnim organima.
"Prvi korak je najava, jedna vrsta zamolnice, u kojoj se proverava da li termini odgovaraju i da li su državni funkcioneri i predstavnici institucija na raspolaganju. To podrazumeva komunikaciju sa Ministarstvom spoljnih poslova, Ministarstvom za evropske integracije, kabinetom premijera i kabinetom predsednice Narodne skupštine. To se sigurno dogodilo. Nikom se ne ‘upada’ tek tako", naglasila je Dragojlović.
Govoreći o statusu same posete, ona je rekla da ona nije čisto protokolarna, ali ni tehnička.
Reč je o ozbiljnoj političkoj poseti koja ima svoj kontekst i cilj, navela je.
Dragojlović se osvrnula i na pitanje specijalnih izvestilaca Evropskog parlamenta za Srbiju, podsećajući na ranija iskustva sa Jelkom Kacinom.
"I njega nisu hteli da primaju. Dešavalo se da čeka po sat vremena, jer je tada tretiran kao ‘mrzitelj Srbije’. Slično se sada dešava i sa Toninom Piculom", rekla je ona.
Prema njenim rečima, jedini izvestilac koji je u Srbiji imao potpuno adekvatan tretman bio je Dejvid Mekalister, jer je dolazio iz Evropske narodne partije i iz Nemačke.
Antić: Evropski parlament ima ambicije, ali nema stvarnu političku moć
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić ocenio je da sve zavisi od cilja eventualne posete delegacija Evropskog parlamenta Srbiji i upozorio da nije isto da li je reč o uobičajenoj parlamentarnoj razmeni ili o nečemu što može imati mnogo dublje političke implikacije.
"Sve zavisi šta je cilj posete. Ako je to jedna parlamentarna delegacija, ona dolazi u skladu sa pravilima koja postoje i toliko puta su te parlamentarne delegacije razmenjivane. Međutim, ako je to neka buduća arbitražna grupa koja treba da se pripremi da arbitri prilikom izbora, kad neko proglasi pobedu u pet popodne, ili ako je to možda neki budući protektor Srbije – to je druga stvar", rekao je Antić.
On je naglasio da Evropski parlament ima velike ambicije, ali da Evropska unija nije država, niti konfederacija, već specifična politička tvorevina.
"Evropski parlament je jedna ambicija, jedno ogromno telo sa ljudima koji imaju ogromne plate, koje je, nažalost, nakon neuspeha Evropskog ustava ostalo bez jasnog političkog utemeljenja. Kažem nažalost, jer mislim da bi svima u Evropi bilo u interesu da se stvori nešto što bi velika rivalstva i sukobe iz prošlosti poslalo u istoriju. To se, međutim, nije dogodilo", ocenio je Antić.
Prema njegovim rečima, Evropski parlament je često „za nekoliko oktava oštriji, radikalniji i rigidniji“ od drugih institucija Evropske unije.
"Kada govorite o Evropskoj uniji, vi pre svega govorite o velikim državama – Nemačkoj i Francuskoj, nekada i Velikoj Britaniji. Govorite i o jednoj neevropskoj zemlji sa velikim, posrednim uticajem, a to su Sjedinjene Američke Države, koje su članice OEBS-a, iako nemaju nijedan kvadratni kilometar evropskog tla", rekao je Antić.
On je podsetio da većina institucija EU ne zavisi pretežno od Evropskog parlamenta, te da se na kraju ključne odluke često donose na nivou pojedinačnih država.
Govoreći o izvestiocima Evropskog parlamenta za Srbiju, Antić je podsetio na ranija iskustva.
"Mi smo imali jednog ministra iz Slovenije. Slovenija je prva uspostavila sabirni logor u građanskim ratovima i do danas slavi rat u kojem je ubila 40 mladića. Taj čovek je ovde u emisiji rekao da južni narodi nisu disciplinovani i da nisu za modernizaciju. Lupio je i ostao živ. Čovek koji je 1991. u kupaćim gaćama držao pištolj trebalo je da izveštava o Srbiji", rekao je Antić.
Euronews
Prema njegovim rečima, kasnije je za izvestioca izabran Tonino Picula, koga Antić opisuje kao ratnog veterana i pripadnika Socijaldemokratske partije Hrvatske.
"To je partija koja je isporučila Srbe Hrvatskoj demokratskoj zajednici, koja je izdala sopstveni program i čiji se pripadnici danas trude da se dokažu da su Hrvati. HDZ je jedina hrvatska partija koja je osuđena za korupciju od domaćeg suda, a ipak je neprikosnovena na vlasti i biće dok to Katolička crkva bude htela", ocenio je Antić.
On je naveo da mu deluje neprimereno da se, kako je rekao, "takav čovek" šalje u Srbiju u osetljivim trenucima.
"Na godišnjicu velikog stradanja civilnog stanovništva, gde im ne dolaze strani predstavnici, on prikazuje sebe kao Ramba, a ne znam da li ima nekoga u tom parlamentu ko je dalje od Ramba nego on", rekao je Antić.
"Više bih voleo da je izvestilac neki Albanac nego predstavnik Hrvatske"
Antić je istakao da mu je žao što je došlo do problema oko same organizacije posete.
"Oni su morali da dogovore dolazak. Niko nikad nikome nije došao, čak ni u kućnu posetu, tako što je samo zakucao na vrata. To se prosto ne radi", naglasio je.
Govoreći o regionalnim odnosima, Antić je ocenio da Srbi često emotivno reaguju na pitanje Albanaca.
"Mi Srbi se svi vratimo u 19. vek i svi budemo ‘veliki Srbi’ kad se pomenu Albanci. To je neobično. Ja bih, iskreno, više voleo da je izvestilac neki Albanac nego predstavnik Republike Hrvatske“, rekao je Antić, dodajući da smatra da Srbija lakše može da uspostavi dobar odnos sa Albanijom nego sa Hrvatskom, koja, prema njegovim rečima, ima duboke unutrašnje probleme.
"Da Hrvatska nema duboke unutrašnje probleme, ne bi Tompsona slušalo pola miliona ljudi. Pobedili su u ratu, imali podršku najveće evropske sile, najveće crkve u istoriji ljudskog roda i najveće vojne alijanse u istoriji, i dalje su nesrećni", naveo je Antić.
On je zaključio da kriza Evrope nije počela 2008. godine, već 2005. neuspehom ustavnog projekta.
"Nisam siguran da bi kod nas bilo šta bilo promenjeno time što bi nas uzeli za ozbiljno kao partnere. Problemi koje Hrvatska ima ostali bi i ostaće još dugo“, rekao je Antić.
Na kraju, Antić je istakao da Evropski parlament nije uporediv sa nacionalnim parlamentima poput Bundestaga, Sabora ili Sobranja.
"U poslednjih 20 godina videli smo u njegovim rezolucijama ekstremizam koji je neviđen. To je logično – kada imate instituciju sa velikim budžetom i mnogo poslanika, ali bez stvarne političke moći, onda se to iskaljuje kroz savete i rezolucije koje često ostaju bez stvarnog uticaja. Setimo se samo rezolucije o Bosni i Hercegovini i bravura Danijela Kombendita", zaključio je Antić.
Komentari (0)