"Međunarodni krivični sud vodi rat protiv SAD": Da li su i srpski argumenti protiv Haškog tribunala ipak bili ispravni?

Američki državni sekretar Marko Rubio optužio je Međunarodni krivični sud (MKS) da vodi "rat protiv Amerike" putem međunarodnog prava i da predstavlja ozbiljnu pretnju američkom suverenitetu. Tim stavom Rubio je još jednom pokrenuo pitanje dvostrukih standarda i politizacije međunarodnog pravosuđa. Argumenti srpskih pravnika, analitičara i javnosti preko tri decenije govore o tome da su iz tih razloga određene odluke nadnacionalnih sudova neprihvatljive.

Međunarodni krivični sud (MKS) osnovan je 2002. godine Rimskim statutom kao stalna institucija nadležna za genocid, ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i agresiju. On se razlikuje od ad hoc Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal), koji je osnovan 1993. rezolucijom Saveta bezbednosti UN.

Takođe, razlikuje se i od Specijalizovanog veća za Kosovo (sud koji sudi Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju), koje predstavlja deo pravosudnog sistema tzv. Kosova sa sedištem u Hagu, uspostavljenog uz podršku Evropske unije.

Sjedinjene Države bile su među pokretačima osnivanja MKS, ali nisu potpisale Rimski statut. Već u vreme predsednika Džordža Buša Mlađeg procenjeno je da bi američki građani i vojnici mogli biti optuženi i osuđeni pred tim sudom.

O aktuelnim Rubiovim izjavama i njihovoj vezi sa srpskim iskustvom razgovarali su za Euronews Srbija advokat Goran Petronijević i istoričar i politički analitičar Ognjen Karanović.

Rubio otvoreno priznao političku prirodu međunarodnih sudova?

Petronijević je naglasio da Rubio više ne krije suštinu odnosa međunarodnih sudova prema pravu i pravdi.

"On je u stvari ovde rekao da su međunarodni sudovi politički sudovi po potrebi, a ne po pravu", rekao je Petronijević.

On je podsetio na američku praksu zaštite sopstvenih građana.

"Amerikanci su proglasili načelo, u vreme unipolarnosti, da samo američki sudovi mogu da sude Amerikancima", objasnio je advokat i dodao da su male zemlje, uključujući Srbiju, potpisivale bilateralne sporazume o izručenju, za svaki slučaj.

Euronews Srbija

Kada se govori o političkoj prirodi međunarodnih sudova neizbežna je debata u Srbiji s obzirom na odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Za Karanovića priroda "Haškog tribunala" je jasna i nedvosmislena.

"To je bio i ostao, čak i ovaj rezidualni mehanizam, apsolutno antisrpski politički sud. Cilj je bio da se okrivi srpski narod u celini za razbijanje prethodne države, Jugoslavije, i za izazivanje konflikata, ratova, humanitarne katastrofe", rekao je Karanović.

Osim MKSJ, predmet debata je i mehanizam u kojem se sudi liderima terorističke OVK, s obzirom da je smešten u Hagu kako ne bi došlo do uticaja, korupcije, zastrašivanja i sličnih scenarija koji su ranije viđani.

Advokat Petronijević sa velikim iskustvom odbrane klijenata pred MKS, ističe da u ovom slučaju postoji selektivnost u procesuiranju, bez razlike gde se, tj. u kom gradu sudi zločincima.

"Konkretno ti sudovi su liderima OVK sudili za ubistva Albanaca, i to iz političkih razloga. Jedan Albanac drugog Albanca nije ubio iz etničkih razloga. S druge strane, mene zanima da vidim prvu presudu u kojoj će se videti da je ubijen jedan Srbin iz etničkih razloga, a svi su pobijeni iz etničkih razloga, tj. zato što su Srbi", istakao je Petronijević i dodao da se priroda zločina prema Srbima krije i da se za ta dela ne sudi kako bi se "opralo" tzv. Kosovo.

Postoji li američki strah od sopstvenih zločina?

Pitanje koje se postavlja tiče se i razloga zbog kojih sada Rubio tako otvoreno nastupa protiv MKS. Advokat Petronijević je podsetio na brojne američke akcije koje bi mogle biti predmet optužbi.

"Oni čine ratne zločine od Hirošime i Nagasakija, Vijetnama, Paname, pa čak i bombardovanje Drezdena je ratni zločin, jer su predmet napada bili civili. Toliko su civila pobili u Nemačkoj, da su prve ratne zločine posle Nemaca u Drugom svetskom ratu izvršili Velika Britanija i SAD", rekao je Petronijević i dodao:

"Ne treba zaboraviti ni saveznička bombardovanja Jugoslavije u kojima je stradao veliki broj civila. A tek kada dođemo do NATO agresije na SR Jugoslaviju jasan je karakter rata koji je vođen protiv naše zemlje".

Euronews

On je dodao i da ne treba zaboraviti da su nakon 5. oktobra 2000. godine ukinute određene presude domaćih sudova koje su govorile o agresiji i koje su osudile počinioce ratnih zločina.

"Ne zaboravite da smo imali onaj postupak protiv članica NATO-a, gde su osuđeni bili i Vesli Klark i Havijer Solana. Učestvovao sam u tom suđenju kao sudija. Tada su oni dobro znali šta su uradili. Upravo ti koje smo mi osudili su činili tzv. Veće koje je svakoga dana biralo ciljeve koji će se gađati na teritoriji Jugoslavije, konkretno Srbije", rekao je i nastavio:

"I znali su da biraju civilne ciljeve - televizije, škole, mostove, da svako gađanje zapravo pogađa civile, što predstavlja ratni zločin. To su vrlo dobro znali. I Iber Vedrin, tadašnji francuski ministar spoljnih poslova, koji je bio osuđen, kada je posle 5. oktobra prvi put trebalo da dođe u Srbiju, postavio je uslov da se ukine presuda kako bi došao. Naši sudovi su to, naravno, uradili, preko kolena, bez pravne procedure. To je tražio jer je znao šta je uradio".

Petronijević dodaje da su dešavanja iz NATO agresije bila slučaj za MKS, jer kako kaže, ničim ne može da se opravda to da na jednog poginulog vojnika ili policajca stradaju tri civila, kao i da to nije "kolateralna šteta", već ratni zločin. On ističe i da upravo ta činjenica određuje karakter rata, tj. agresije koju je sproveo NATO.

Nadnacionalni sudovi kao "instrument pravosudnog terora"?

Karanović je izrazio principijelni stav protiv međunarodnih sudova.

"Ja sam oštar protivnik postojanja nadnacionalnih krivičnih sudova, bilo kojih", poručio je i dodao da to ne znači da u prošlosti neki međunarodni sudovi, poput onog u Nirnbergu nakon Drugog svetskog rata, bez obzira što nisu imali potrebnu dozu objektivnosti, nisu pravedno ili ispravno osudili mnoge zločince.

Karanović ističe i to da je sličan sud sudio i japanskim ratnim zločincima u Tokiju, kao i da ti sudovi, zbog neobjektivnosti, nisu obuhvatili zločine počinjene od strane saveznika, kojih je, prema njemu, neupitno bilo.

Istoričar ističe i to da su ovakvi nadnacionalni sudovi "zgodna kategorija" i "materija" za političke manipulacije, kao i da je od strane Trampove administracije "pošteno" to što javno iskazuje svoje stavove i želje i ne uvija ih eufemizmima, krijući se iza "poštovanja ljudskih prava".

Tanjug/Jaroslav Pap

"Donald Tramp i američka administracija su danas apsolutno otvoreni i pošteni. Oni nikada neće kazati da su izvršili invaziju zbog zaštite ljudskih prava, već radi zaštite interesa Sjedinjenih Američkih Država. Neke druge administracije pre Trampove - Klintonova, Bušova, Obamina i Bajdenova, stajali su na pozicijama globalista", rekao je Karanović i dodao:

"Svoje imperijalne ciljeve su pokušavali da ostvare putem mehanizama rada globalističkih, i to levo-liberalnih, elita. SAD se od povratka Trampa na vlast 'vraćaju sebi'. To ne znači da Tramp nema imperijalne političke ciljeve. On ih brutalno ostvaruje, ali se ne koristi zamenom teza i eufemizmima".

Karanović je upozorio i na širu opasnost, onoga što je opisao kao "pravosudni teror", kojim "globalističke" elite pokušavaju da neutrališu demokratski izraženu volju građana, navodeći primere iz Republike Srpske, Rumunije i Francuske.

U tim državama su, prema Karanoviću, pravo, zakoni i sud upotrebljeni kao oružje protiv političkih lidera kako bi im se onemogućilo kandidovanje ili pobeda na izborima, što je, prema njemu, udar na demokratiju.