Fokus

Dve godine vlasti talibana u Avganistanu, dve godine krize u obrazovanju žena: Da li će se nešto promeniti u budućnosti?

Komentari

Autor: AP

30/09/2023

-

13:39

Dve godine vlasti talibana u Avganistanu, dve godine krize u obrazovanju žena: Da li će se nešto promeniti u budućnosti?
Dve godine vlasti talibana u Avganistanu, dve godine krize u obrazovanju žena: Da li će se nešto promeniti u budućnosti? - Copyright Tanjug/AP Photo/Ebrahim Noroozi

veličina teksta

Aa Aa

Dve godine nakon što su talibani zabranili devojčicama da pohađaju školu posle šestog razreda, Avganistan je jedina zemlja na svetu sa ograničenjima u obrazovanju žena. Sada su prava avganistanskih žena i dece došla i na na dnevni red Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku. 

Agencija UN za decu kaže da je više od milion devojčica pogođeno zabranom školovanja, iako se procenjuje da je pet miliona išlo u školu pre nego što su talibani preuzeli vlast. 

Bez obzira na to što im je to jedna od najvećih zamerki iz čitavog sveta i niko ne priznaje da su legitimni vladari Avganistana, talibani se ne obaziru na reakcije i otišli su još korak dalje-  isključili su žene i devojke iz visokog obrazovanja, učešća u javnim i mnogim drugim poslovima.

Tanjug/AP Photo/Ebrahim Noroozi

 

Zašto su talibani isključili devojčice iz srednje škole?

Talibani su zaustavili školovanje devojčica nakon šestog razreda jer su rekli da to nije u skladu sa njihovim tumačenjem islamskog zakona ili šerijata, ali zabrana ne važi za dečake.

U protekle dve godine vlasti, talibani nisu pokazali nikakve znake napretka u stvaranju uslova za koje kažu da su potrebni da bi se devojčice vratile na nastavu. 

Njihove predrasude o obrazovanju devojčica delom potiču iz specifične verske škole islamske religije 19. veka, a delom iz ruralnih područja u kojima je ukorenjen tribalizam, kaže regionalni stručnjak Hasan Abas.

"Oni koji su nastavili da razvijaju (talibanski) pokret odlučili su se za ideje koje su restriktivne, isključive do ekstrema i u suštini plemenske", rekao je Abas, koji opširno piše o talibanima, prenosi AP

Talibansko rukovodstvo veruje da žene ne bi trebalo da učestvuju u bilo čemu društvenom ili javnom, a posebno ih treba držati podalje od obrazovanja, rekao je Abas. Talibani su takođe zaustavili obrazovanje devojčica kada su vladali Avganistanom kasnih 1990-ih.

Šta o ovome misle druge zemlje naseljene pretežno muslimanima?

Među sveštenicima izvan Avganistana postoji konsenzus da islam stavlja jednak naglasak na obrazovanje žena i muškaraca.

"Talibani nemaju nikakvog osnova ili dokaza da tvrde suprotno", rekao je Abas.

Ali molbe pojedinačnih zemalja i grupa, poput Organizacije islamske saradnje, nisu uspele da pokolebaju talibane. Sajed Akbar Aga, bivši komandant avganistanske vojske, rekao je da su pobunjenici zastupali islamski sistem onog dana kada su ušli u Kabul u avgustu 2021.

"Takođe su dali do znanja Avganistancima i spoljnom svetu da će u zemlji postojati islamski sistem", rekao je Aga. "Trenutno ne postoji (drugi) islamski sistem u svetu. I dalje traju napori  međunarodne zajednice da implementira demokratiju u islamskim zemljama i odvrati ih od islamskog sistema. 

Kako žene reaguju na zabranu školovanja?

Roza Otunbajeva, specijalni predstavnik generalnog sekretara UN Antonija Gutereša za Avganistan i šef misije UN u Avganistanu, rekla je da je jedan od očiglednih uticaja zabrane obrazovanja nedostatak obuke budućih zdravstvenih radnika.

Studentkinjama medicine su obustavljene studije nakon talibanskog ukaza prošlog decembra o zabrani visokog obrazovanja za žene. Avganistanske žene rade u bolnicama i klinikama - zdravstvena zaštita je jedan od retkih sektora koji im je otvoren, ali će resurs kvalifikovanih ljudi presušiti. Avganistanske žene ne mogu da rade sa lekarima muškarcima, tako da će deca takođe izgubiti medicinsku pomoć jer su žene njihove prvenstvene negovateljice.

"Gledajući u budućnost i scenario gde se ništa ne menja, odakle će doći doktorke, babice, ginekolozi ili medicinske sestre?“ rekla je Otunbajeva u mejlu agenciji Asošijeted pres.

"U strogo rodno odvojenom društvu, kako će avganistanske žene moći da dobiju najosnovnije zdravstvene usluge ako nema profesionalaca koji bi ih lečili?“

Kakav uticaj sve to ima na širu populaciju Avganistanaca?

Zabrana srednje škole ne odnosi se samo na prava devojčica.Ovo je pogoršana kriza za sve Avganistance. Desetine hiljada nastavnika je ostalo bez posla. Pomoćno osoblje je takođe nezaposleno. Pogođene su takođe i privatne institucije i preduzeća koja su imala finansijsku korist od obrazovanja devojčica.

Avganistan ima razorenu ekonomiju i prihodi ljudi naglo opadaju. Isključivanje žena sa tržišta rada šteti BDP-u zemlje i kođta je milijarde dolara, kaže UNICEF.

Talibani daju prednost islamskom znanju u odnosu na osnovnu pismenost i računanje svojim pomeranjem ka medresama ili verskim školama, uskraćujući mogućnost generacijama dece bez savremenog ili sekularnog obrazovanja da poboljšaju svoju ili ekonomsku budućnost zemlje.

Postoje i druge posledice po opštu populaciju, poput javnog zdravlja i zaštite dece.

Podaci UN kažu da je stopa nataliteta veća među avganistanskim devojkama od 15 do 19 godina koje nemaju srednje ili više obrazovanje. Obrazovanje žene mogle bi da se pitaju da li su im deca vakcinisana i da li im se ćerke udaju pre 18. godine.

Devojčice su takođe u povećanom riziku od sklapanja dečjih brakova jer nisu u školi, usred rastućih poteškoća sa kojima se suočavaju porodice.

Da li će talibani promeniti stav?

Talibani su vodili višedecenijski džihad kako bi sproveli svoju viziju šerijata. Ne povlače se lako. Sankcije, zamrznuta imovina, nedostatak zvaničnog priznanja i rasprostranjena osuda nisu napravili nikakvu razliku. 

Zemlje koje imaju veze sa talibanima mogle bi da utiču na njih, ali su njihovi prioriteti drugačiji od brige za obrazovanjem devojčica.

Pakistan je zabrinut zbog ponovnog oživljavanja militantnih aktivnosti. Iran i zemlje Centralne Azije imaju pritužbe na vodne resurse. Kina razmatra mogućnosti ulaganja u vađenja minerala.  Veća je, dakle, verovatnoća da će najveći pritisak stići iz samog Avganistana.

Današnja vladavina talibana je drugačija od one od pre nekoliko decenija. Viši zvaničnici, uključujući glavnog portparola Zabihulaha Mudžahida, oslanjaju se na društvene mreže za ključne poruke Avganistancima u zemlji i inostranstvu. Oni ukazuju na njihov uspeh u iskorenjivanju narkotika i razbijanju naoružanih grupa poput Islamske države.

Ali poboljšanje bezbednosti i uništavanje useva maka samo će donekle zadovoljiti ljude. Dok su Avganistanci zabrinuti zbog gubitka obrazovanja devojčica, oni imaju više neposrednih briga poput zarade, stavljanja hrane na sto, održavanja krova nad glavom i preživljavanja suše i oštre zime. 

U Avganistanu postoji želja da talibani imaju neku vrstu međunarodnog prihvatanja, čak i ako to nije priznanje, kako bi ekonomija mogla da napreduje. Javno mnjenje je danas mnogo relevantnije i uticajnije nego što je bilo tokom vladavine talibana 90-ih, rekao je Abas.

Ali mogle bi proći godine da posledice zabrane pogode avganistanske muškarce i izazovu talas nemira. Trenutno, to pogađa samo devojke i uglavnom su žene te koje su protestovale zbog niza ograničenja. 

Komentari (0)

Svet