Fokus

Kobna greška ili svesni čin: Da li smrt humanitaraca menja tok rata u Gazi?

Komentari

Autor: Euronews Srbija

05/04/2024

-

23:30

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Dva izraelska napada bila su u fokusu pažnja ove nedelje. Onaj na iranski konzulatu u Damasku, a potom i na konvoj sa međunarodnim humanitarnim radnicima u kome je njih sedmoro ubijeno. Osude političara i organizacija za ljudska prava ne prestaju ni posle izvinjenja Izraela i objašnjenja da je reč o gruboj grešci.

Danas je zasedao i Savet za ljudska prava Ujedinjenih nacija i podržao rezoluciju kojom se poziva da se zabrani izvoz oružja Izraelu. Naime, članovi Saveta za ljudska prava Ujedinjenih nacija podržali su rezoluciju koja poziva na zabranu slanja ili prodaje oružja Izraelu zbog akcija te zemlje u ratu u Gazi.

U startu je bilo neslaganja među nekim evropskim zemljama i Sjedinim američkim državama jer se u tekstu ne osuđuje Hamas. Francuska je bila uzdržana, a Amerika je bila protiv. Hajdi Šrederus Foks potpresednica Saveta za ljudska prava UN, rekla je da je rezolucija važna za sva buduća dešavanja.

"Mi smo glasali za ovu rezoluciju. Finska poziva Izrael da se pridržava čitavog opsega međunarodnog humanitarnog prava i pravno obavezujućih naredbi koje je izdao Međunarodni sud pravde, uključujući naredbu izdatu 28. marta s obzirom na pogoršanje uslova života sa kojima se suočavaju Palestinci u Gazi, posebno u vezi sa širanjem gladi", rekla je ona.

Gruba greška ili namerni potez?

Smrt sedam humanitarnih radnika u izraelskom napadu u Gazi, koji su državljani stranih zemalja, kao da je bila kap u prepunoj čaši koja je izazvala najoštrije osude Izraela od početka rata u Gazi.Pre svega, Andres  Hoze osnivač Svetske centralne kuhinje, za koju su radili, tvrdi da ne veruje da je konvoj napadnut greškom, a njegovi saradnici pozivaju na novu percepciju ratnih događaja.

"Avio napadi na naš konvoj, mislim da nisu bili greška, to je zaista bio direktan napad na jasno obeležena vozila čije se kretanje znalo", rekao je.

Ne ovim rečima, ali prilično oštro reagovali su zapadni lideri, posebno oni iz čijih zemalja potiču poginuli. Oni ne prihvataju kvalifikaciju da je reč o gruboj grešci. Izraelska vojska je otpustila dvojicu oficira zbog uloge u napadu na humanitarce. Najoštrije do sada reagovao je američki predsednik Džo Bajden.

Kako Rojters prenosi, reči koje je američki predsednik uputio premijeru Izraela tokom jučerašnjeg telefonskog razgovora, tumače se kao nešto  najbliže ultimatumu koji bi glasio "zaštitite palestinske civile i strane humanitarne radnike ili nećete zadržati našu podršku".

Njegove reči tumčio je i portparol za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Kiri navodeći da će Amerika nastaviti da prati dešavanja u Gazi.

Tanjug AP/Susan Walsh

 

"Predsednik je bio jasan, američka politika u vezi sa Gazom će biti određena našom procenom izraelskih postupaka, kada je reč o zaštiti civila i humanitarnih radnika. Istakao je da je momentalan prekid vatre ključan za stabilizaciju humanitarne situacije i zaštite nevinih. Zatražio je da premijer ovlasti svoje pregovarače, da zaključe sporazum bez odlaganja i taoce vrate kućama", rekao je Kirbi.

Sa druge strane, izraelski premijer je poručio Sjedinjenim američkim državama da je rat njegove zemlje protiv Hamasa deo veće borbe, te da je ta borba zajednička. Ne između Izraela i Hamasa, već i Irana, koji naziva "osovinom terora" koja Bliski Istok želi da vrati u srednji vek.

"Naša borba je vaša borba. Naša pobjeda je vaša pobeda. Ako ne pobedimo, to će imati velike posledice po američku bezbednost, po našu zajedničku budućnost. Moramo da pobedimo. Pobedićemo. Apsolutno. Pobeda je na dohvat ruke", rekao je.

Tanjug/AP/Ohad Zwigenberg

 

Izrael je ipak, posle Bajdenovih reči, odobrio privremeno otvaranje luke Ašdod i prelaza Erez na severu Gaze za humanitarne isporuke. I dok se o pregovorima malo zna, sem da Hamas ne odustaje od zahteva da se izraelska vojska povuče, Netanjahu kaže da će Izrael uzvratiti na sve pokušaje da se državi naudi. 

Dok je Savet Ujedinjenih nacija za ljudska prava razmatrao usvajanje rezolucije o prekidu isporuke oružja Izraelu, predsednica britanskog komiteta za spoljne poslove Alisha Kearns rekla je da London nema izbora nego da suspenduje prodaju oružja Izraelu.

Lišanin: I ranije su se dešavali slični napadi, ali nisu stradali stranci

Spoljnopolitički konsultant Mladen Lišanin u razgovoru za Euronews svet navodi da nije prvi put da je došlo do ubistva humanitarnih radnika u Gazi. Ovog puta, kaže, razlika je u tome što na meti nisu bili Palestnici, kao što se ranije dešavalo.

"Ovo su samo posljednjih nekoliko, od skoro 200 ubijenih humanitarnih radnika. Tako bar kaže zvanična statistika Ujedinjenih nacija. Do sada to nije uticalo, uprkos međunarodnim osudama, na promenu taktike Izraela kada je reč o sukobu u Gazi. Ono što je sada razlika, to je što je većina od ovih sedmoro ljudi nisu bili domaće stanovništvo, dakle nisu bili Palestinci. Oni su došli iz Evrope, iz Australije i tako dalje. to je u neku ruku pokazalo malo veću osetljivost ovih zemalja, pre svega onih čiji su državljani ubijeni", kaže on.

Lišanin kaže da je ovo "svojevrsna vrsta paradoksa i licemerja s jedne strane", ali navodi da je očekivano da će neke zemlje imati intezivniju reakciju jer su ovog puta napadnuti i ubijeni njihovi državljani.

Euronews TV

"U tom smislu su reakcije i neobično oštre, ali ne verujem da će, uprkos toj oštrini, rezultirati time da Izrael sada promeni svoj pristup, osim što će, kao što već vidimo, možda biti malo osetljiviji na pitanje dostave humanitarne pomoći", dodao je.

Najnoviju poruku predsednika Bajdena izraelskom premijeru, Lišanin ocenjuje kao pažljivo odmerenu pre nego što je izrečena.

"Bajden, kao i drugi kandidat na predstojećim američkim izborima Donald Trump, šalju uslovno rečeno oprečne poruke, zato što moraju da vode računa i o tradiciji američko-izraelskih odnosa, i o predstojećim izborima, i o reakcijama iz sveta na ono što vidimo da se u Gazi dešava i tako treba tumačiti i poslednje poruke", smatra on.

Kaže i da ono što je za sada važno je to da američka pomoć, barem ona koja je dogovorena ranijim desetogodišnjim paketom, za sada neće prestati da stiže Izraelu.

"Ona će možda biti smanjena, novi paketi će možda sporije biti odobravani, ali će pomoć i dalje stizati. Jednostavno, bio bi preveliki korak za Vašington da potpuno obustavi svoju podršku Izraelu", rekao je on.

Komentari (0)

Svet