Ofanziva na grad Gazu - završna faza rata ili eskalacija: "Izrael može da zauzme ceo pojas, ali je kontrola nešto drugo"
Komentari17/09/2025
-19:38
Izrael je pokrenuo dugo najavljivanu kopnenu ofanzivu na grad Gazu, proglasivši da grad gori dok Evropska komisija predlaže ponovno uvođenje carina na izraelsku robu kao odgovor na rat u Gazi i kontinuirano kršenje ljudskih prava na Zapadnoj obali. Za to vreme je istražna komisija Saveta za ljudska prava Ujedinjenih nacija zaključila da Izrael vrši genocid nad Palestincima u Gazi.
U izveštaju se zaključuje da je došlo do četiri od pet činova genocida definisanih u međunarodnom pravu i da su na genocid podsticali visoki izraelski zvaničnici. Izrael i SAD bojkotuju rad Saveta za ljudska prava jer smatraju da je nastrojen protiv njih.
"Komisija je zaključila da su izraelske vlasti i bezbednosne snage imale genocidnu nameru da unište u celini ili delimično Palestince u pojasu Gaze. Komisija smatra da izraelski politički i vojni lideri predstavljaju državu Izrael. Zato su njihove aktivnosti one koje se mogu podvesti pod aktivnosti države. Komisija stoga zaključuje da država Izrael snosi odgovornost za nemogućnost da spreči genocid, za sprovođanje genocida i za nesposobnost da kazni genocid nad Palestincima u pojasu Gaze", rekla je Navi Pilaj, predsednica Komisije UN.
U isto vreme, zvaničnici Izraela su potvrdili početak operacije ofanzive u gradu Gazi, proglasivši da Gaza gori. Najavljeno je povećanje broja vojnika u narednim danima, a IDF navodi da se do 3.000 Hamasovih boraca još nalazi u gradu.
"Videćemo šta će se desiti, jer čujem da Hamas pokušava da upotrebi staru taktiku, ljudski štit. I ako to učine, biće u velikim problemima. Pre dva dana su objavili da će koristiti taoce kao ljudski štit. Nešto što se, znate, dugo nije radilo. Da vam kažem, ako to urade, biće u velikim problemima", rekao je američki predsednik Donald Tramp.
Palestinci kažu da nisu doživeli veće bombardovanje od početka rata.
"Dosta nam je, više nemamo snage. Bacite nas u bilo koju zemlju. Dosta je ovog mučenja ovde. Budimo se i idemo na spavanje i kažemo hvala Bogu što smo se probudili. Dosta nam je, nemamo novca da odemo. Ležimo u šatorima. Šta da radimo? Kuda da idemo? Svi moji srodnici po mužu su poginuli. Svi sinovi, ćerke moje svekrve su poginuli", rekla je Um Ahmad Zakit, stanovnica grada Gaze.
U međuvremenu, šefica diplomatije EU Kaja Kalas pozvala je države članice EU, poput Nemačke i Italije, da učestvuju u ekonomskim merama pritiska na Izrael zbog situacije u Gazi. Evropska komisija će danas predstaviti sankcije protiv Izraela. Plan uključuje suspendovanje određenih trgovinskih odredbi u okviru sporazuma EU-Izrael, kao i sankcionisanje ministara u izraelskoj vladi.
Savković: Pitanje je oko čega se zapravo pregovara
Govoreći o kopnenoj ofanzivi na grad Gazu i hoće li Izrael uspeti u svojoj nameri, Marko Savković iz ISAC fonda kaže za Euronews Srbija da verovatno hoće.
"Grad Gaza, koji se nalazi relativno severno u pojasu Gaza, da tako kažem, je pre ovog sukoba bio dom za milion ljudi, neke procene su da je oko 40 procenata građana, odnosno ljudi, i dalje tu. Izrael apsolutno može da zauzme čitav pojas, to je potpuno jasno, s vojne strane. Oni kažu da je između 2.000 i 3.000 boraca Hamasa ostalo tamo, ali nije jasno gde će ljudi otići. Dakle, postoji samo jedan koridor kretanja sa severa na jug. Na jugu Pojasa Gaza već dugo nema ničega, dakle, gradovi Rafa i Kan Junis su potpuno sravnjeni sa zemljom. Međutim, uprkos upozorenjima koji dolaze, protestima, jasno je da se ta ofanziva nastavlja. Ona je praktično već započeta bombardovanjem i ona će se sada nastaviti", rekao je on.
Kako je dodao. zaista postoji strah od ove završne faze jer je pitanje gde će ljudi otići.
"Njih ne želi niko da primi delom zato što ne želi da preuzme na sebe taj problem, a delom iz principijelnih razloga, jer se smatra da bi time bili saučesnici u jednom etničkom čišćenju koji se odvija. Ali izraelski ratni ciljevi su sada jasni. Oni su bili spremni da praktično čitav region destabilizuje, da tako kažem, u nameri da raskrste možda, mada ja ne verujem da je to moguće, jednom za svagda sa svim onim koje vide kao svoje neprijatelje. Ta lista je poduža i sad, iako biste krenuli, pokušali odnosno da pristupite pregovorima, nije najjasnije odakle bi se moglo krenuti. Jer Izrael ima podršku Sjedinjenih Država. Sjedinjene Države kažu da Izrael ima pravo da faktički uništi Hamas. Hamas je pokazao jednu izuzetnu sposobnost preživljavanja kao i svi slični pokreti i onda je pitanje oko čega se zapravo pregovara", rekao je.
Govoreći još o situaciji na terenu, Savković ističe da je teško da će Hamas imati kontraofanzivu. Može da naudi snagama.
"Nije nikakav problem Izraelu da izbije na granice Pojasa Gaze i da ga potpuno vojno zauzme. Ali kontrola je nešto sasvim drugo i pokazalo se i do sada da je jako teško kontrolisati. Sada kontrolišete grad, gusto naseljeno područje koje je potpuno razrušeno i u kome ima puno mesta gde se neko ko želi da vam naudi ko je neprijatelj može da se sakrije. Pritom, teško je razlikovati civila od militanata. S tim da način na koji je Izrael pristupio vođenju ovog sukoba pokazuje da se nije mnogo ni osvrtao. Tako da, opet, sve i da zauzme i da pokuša da kontroliše, postavlja se pitanje šta se dešava dalje sa Pojasom Gaze. Dakle, da li Izrael okupira pojas Gaze kao što je okupirao druge delove onoga što bi trebala da bude sutra palestinska država ili će zaista biti predložena neka ideja poput ove koju smo imali koja deluje smešno, a to je ta Gaza rivijera", rekao je on.
Kada je reč o EU i pozivima da se uvedu sankcije Izraelu, Savković ističe da je ovo još jedno pitanje po kom je EU podeljena.
"Postoje je zemlja koja prednjači u smislu kritike Izraela, osude, priznanja palestinske državnosti na kraju krajeva, ali i nekoliko zemalja koje iz različitih razloga nisu spremne da stanu iza sankcija. Inače, svakako gledaoci znaju da već jako dugo postoji jedan pokret bojkotovanja proizvoda koji se proizvode na okupiranim teritorijama. I to jeste jedan deo određenog pritiska kojem je Izrael bio izložen. To je nešto potpuno novo, jedan potpuno drugi nivo. Neuporediv sa onim što se dešava kada je reč o odnosu sa Rusijom, ali jeste zanimljivo jer sankcije ostaju možda i najsnažnije oruđe spoljne politike Evropske Unije. Međutim, ja ne očekujem da po ovom pitanju bude postignut konsenzus", naglasio je on.
Komentari (0)