Fokus

"Jedan je mrtav, drugi i dalje širi haos": Da li Katar može sačuvati primirje u Gazi?

Komentari
"Jedan je mrtav, drugi i dalje širi haos": Da li Katar može sačuvati primirje u Gazi?
"Jedan je mrtav, drugi i dalje širi haos": Da li Katar može sačuvati primirje u Gazi? - Copyright Tanjug AP/Abdel Kareem Hana

Autor: Euronews, Guardian

18/10/2025

-

20:35

veličina teksta

Aa Aa

Kako primirje u Gazi visi o koncu, sve oči uprte su u Katar - jedinu zemlju s direktnim uticajem na Hamas i ključnog posrednika u pregovorima. Ova bogata zalivska država sada balansira između posredničke uloge priznate od Izraela i pritisaka iz SAD da Hamas razoruža, a Palestinska uprava preuzme kontrolu nad Gazom.

Verovatno više nego bilo koja druga država, izuzetno bogata zalivska zemlja ima uticaj na ono što Hamas odluči da uradi ubuduće. To proizilazi iz njenog komplikovanog dvostrukog statusa: s jedne strane priznatog posrednika od Izraela, a s druge strane jedinstvenog kanala za pomoć i novac Hamazu u Gazi. Više od decenije, Katar je takođe bio domaćin političkog rukovodstva Hamasa u Dohi.

Gardijan u tekstu podseća da je potpisivanjem Deklaracije iz Njujorka 29. jula, zajedno s drugim arapskim državama, Katar prvi put pristao na princip da Hamas prekine vladavinu u Gazi i preda svoje oružje Palestinskoj upravi (PA) "u skladu s ciljem suverene i nezavisne palestinske države".

Takođe je "osudio napade koje je Hamas izveo nad civilima 7. oktobra", što je važan korak koji je približio stav Katara onima Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Ali nije samo u formalnim izjavama Katar počeo da zahteva više od Hamasa. Nedavno su uvedene promene u uređivačkom rukovodstvu Al Džazire, moćne medijske imperije u vlasništvu Katara, piše Gardija i dodaje da ona postala "glas otpora" na Bliskom istoku.

MOIZ SALHI / AFP / Profimedia

 

"Prikazivanje Hamasa na Al Džaziri postalo je suptilnije. U privatnim razgovorima, lideri Katara primenili su nove nivoe pritiska na političko rukovodstvo Hamasa. Pregovarači Zalivske države postali su sasvim jasni u svom stavu da preostali talci u Gazi moraju biti predati, i da će Donald Tramp osigurati da izraelski premijer Benjamin Netanjahu ne nastavi rat", navodi Patrik Vintur, urednik spoljne redakcije Gardijana.

Upravo je to obećanje - dato lično od zeta Trampa Džeroda Kušnera i specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa - otvorilo put pregovorima s Hamasom, koje je Katar posredovao u Egiptu prošle nedelje.

Jedna od ključnih poruka Trampa, izrečena u njegovom obraćanju Knesetu, bila je da je Izrael postigao sve što je mogao silom oružja. Jedan od razloga zbog kojih je Netanjahu morao da prihvati tu presudu je taj što se prebacio u politički ćorsokak nakon neuspelog pokušaja da ubije Hamasove pregovarače iza leđa SAD u Dohi 9. septembra. Još se nije oporavio od štete koju je sam sebi naneo.

Tramp, kako je priznao u razgovoru s novinarima na Air Force One, ne misli da ga lično "čeka mesto u raju" i da je spreman je da ubije one koje smatra teroristima ili da izda zemlju poput Irana, ako misli da je to u američkom interesu.

Ali nije bio spreman da bude prevaren od strane Izraela, zemlje koja prima američku vojnu pomoć, a koja mu nije prethodno najavila napade na Katar, iako je Ron Dermer, Netanjahujev desna ruka, bio u razgovorima s Trampovim zvaničnicima danima pre nego što su izraelski F‑35 avioni bacili bombe. Tramp je rekao da se osetio kao da su ga "prevarili", i to zaista jeste tako, poručuje Vintur.

Tanjug AP/Abdel Kareem Hana

 

Portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova jasno je izneo implikacije izraelskih udara po širi region u podkastu "Ublažavanje tenzija na Bliskom istoku". Madžed al-Ansari se požalio da je region postao taoc dva čoveka – bivšeg lidera Hamasa Jahje Sinvara i Netanjahua – dodajući: "Jedan je mrtav, a drugi i dalje donosi haos".

Ansari je rekao da je Katar bio napadnut "dan nakon što smo predali medijatorski predlog predsednika Trampa političkom kabinetu Hamasa i zamolili ih da razmotre predlog na sastanku".

"Onda je taj sastanak, koji je bio javno poznat, bombardovan F‑35 avionima Izraela bez konsultacija sa SAD. Šta to govori o stanju međunarodne politike danas?", upitao je Ansari.

Neposredno nakon udara, Netanjahu je naredio Kataru da prestane da krije teroriste, govoreći: "Ili ih proterajte, ili ih izvedete pred sud. Jer ako ne uradite ni jedno ni drugo, mi hoćemo".

Ta prkosnost je sada nestala. Tramp je naložio Netanjahuu da pozove premijera Katara, Muhameda bin Abdulrahmana Al Thanija, iz Ovalnog kabineta da se izvini rečima koje su zajednički diktirane od strane SAD i Katara.

Visok rangirani katarski zvaničnik bio je prisutan da nadgleda kako Netanjahu ostaje dosledan tekstu. Dogovoren je formalni trostrani mehanizam između Izraela, Katara i SAD - "početak dijaloga za jačanje međusobne bezbednosti, ispravljanje pogrešnih percepcija i izbegavanje budućih nesporazuma".

Nakon toga, Tramp je potpisao izvršnu uredbu kojom je Kataru obećana američka bezbednosna zaštita, a Pentagon je pristao da katarski avioni koriste vazdušnu bazu Mountain Home u Ajdahu. Iz Vašingtona, američki stav je da bi želeli da vide saradnju arapskih država i Izraela. Međutim, Tramp neće ugroziti američke ekonomske odnose sa državama Zaliva u korist Izraela - zemljom koju je podsetio članove Kneseta da je samo tačka na svetskoj mapi.

Ali to ne sprečava da Katar bude uvučen u snažno polarizovanu debatu unutar Vašingtona. Ekstremne frakcije republikanskog desnog krila kao što je Lora Lumer ili, na drugačiji način, fondacija za odbranu i demokratiju (FDD), konzervativni think-tank, i dalje veruju da je Katar u suštini vođen nepreuređenom verzijom Muslimanskog bratstva, transnacionalne sunitske islamske organizacije. Lumer zamišlja da obučeni katarski piloti ponovo izvode 11. septembar.

FDD, sa drugačijim načinom uticaja u američkom Senatu, pak tvrdi da neuspeli izraelski napad može primorati Katar da ublaži svoj stav prema Hamasu - analiza koja ne uzima u obzir promenu politike Dohe koja je nastupila leti, navodi Gardijan.

"Bilo kako bilo, Katar se suočava sa dva neposredna izazova. Očekivaće se da iskoristi svoje dugogodišnje iskustvo u posredovanju sa Hamasom (još od administracije Džordža Buša) kako bi ubedio islamističku militantnu grupu da se razoruža. To će zahtevati detaljan i mukotrpan rad, između ostalog oko same prirode oružja, budućnosti ogromne mreže tunela ispod Gaze i tela kojem bi se Hamasovi borci predali. Katarski novac može biti potreban, a vrhovnim Hamasovim figurama može biti ponuđen egzil", doadje Vintur.

Tanjug AP/Alex Brandon

Donald Tramp i Šeik Tamim bin Hamad Al Thani u Kataru

Drugo, Katar bi mogao da usmeri pažnju na Palestinsku upravu (PA) - obećanja o reformama i izbore za novo rukovodstvo za godinu dana. Katar takođe možda neće želeti ponovo da bude uvučen u "ad hoc" aranžman, koji je ranije podsticao Netanjahu, a koji je doveo do toga da država Zaliva usmerava četiri milijarde dolara pomoći u infrastrukturu Gaze i njenim najsiromašnijim porodicama od 2012.

On je podržavao finansiranje jer je slabio PA, ali je nedavno zvanično izveštaj izraelske vlade tvrdio da je deo tog novca kanalisan ka vojnim aktivnostima Hamasa.

"To da ne pominjemo skandal u kojem su visoki zvaničnici Netanjahuove kancelarije primali katarski novac. S obzirom na monumentalno razaranje Gaze i svetsku pažnju na katarsku ulogu posrednika, Doha će želeti manje tajnih kanala, a više formalnih multilateralnih mehanizama dok primirje prelazi iz prve faze u naredne", zaključuje Vintur.

Komentari (0)

Svet