"Kad Tramp kaže da je gotovo, onda će i biti": Šta piše u sporazumu i zašto u Egiptu nije bilo ni Netanjahua ni Hamasa
Komentari14/10/2025
-21:30
Bela kuća objavila je sporazum koji je potpisan na mirovnom samitu o Gazi u egipatskom odmaralištu Šarm el Šeik, kojim se formalizuje plan za postizanje mira na Bliskom istoku. Plan je nazvan "Trampov mirovni sporazum". Sporazum u Šarm el Šeiku, su, uz američkog predsednika Donalda Trampa, potpisali egipatski predsednik Abdel Fatah el Sisi, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, i u njemu se potpisnici obavezuju na "istorijsku predanost" sprovođenju dogovora.
U dokumentu se, između ostalog, navodi da potpisnici pozdravljaju istorijsku posvećenost i sprovođenje Trampovog mirovnog sporazuma od strane svih strana, kojim se okončava više od dve godine duboke patnje i gubitaka, i otvara se novo poglavlje za region definisan nadom, bezbednošću i zajedničkom vizijom mira i prosperiteta.
"Podržavamo i stojimo iza iskrenih napora predsednika Trampa da okonča rat u Gazi i donese trajni mir na Bliski istok, zajedno ćemo sprovesti ovaj sporazum na način koji osigurava mir, bezbednost, stabilnost i mogućnosti za sve narode regiona, uključujući i Palestince i Izraelce", navodi se u sporazumu.
Govoreći o mirovnim pregovorima u Egiptu, kao i kakvi se efekti uopšte očekuju, Nikola Tucakov iz Instituta za evropske studije kaže za Euronews Srbija da je očigledno da se ovde radi o situaciji koja je nagoveštena u prethodnim etapama - "kada Tramp kaže da je gotovo, onda će verovatno biti gotovo".
"Ovo je jedan nužni diplomatski manevar koji je usledio nakon određenih neuspeha vojnih, isključivo vojnih sredstava da postignu nekakve rezultate kakve su pre svega želeli čelnici Izraela, a u nekom smislu i SAD. Efekti koji će uslediti, mislim da imamo određenih osnova da budemo malo više optimistični ovaj put nego nekih prošlih par puta. Pre svega zato što postoji jedan jak diplomatski naboj, zato što su uključeni neki drugi arapski akteri i zato što su u nekom smislu uklonjene određene predispozicije koje su ranije postojale za nastavak konflikta. Mada sve to uzeto zajedno ne znači nužno da možemo očekivati da sada sve mirno prođe. Mi smo već videli, kažemo opet u prethodne dve godine, da je bilo različitih trenutaka u kojima su se prekidale određene stvari koje su dogovorene, tako da i dalje treba biti dosta oprezan", rekao je on.
Na pitanje koliko će potpisnici ovog sporazuma moći da garantuju njegovo sprovođenje, Tucakov kaže da je to ono što ostaje da se vidi.
"U nekom smislu, na primer, Katar, Egipat, Turska su sve dobile nešto što je njima bilo značajno da postignu na međunarodnom planu i može se na primer očekivati da sada više verovatno neće biti toliko motivisane da daju određenu podršku Hamasu i drugim palestinskim frakcijama koje su prišle Hamasu u ovih prethodnih dve godine i da kada se ta podrška uskrati, verovatno neće biti opet takvih kapaciteta kakve su oni imali da vode nekakav tinjajući sukob ili nekako gerilsko ratovanje protiv samih izraelskih snaga. Sa druge strane, sam Izrael je pretrpeo određene pritiske od strane američke administracije. Postoje određene stvari koje nisu postojale ranije na osnovu kojih možemo da smatramo da je verovatno bliže miru ovaj trenutni sukob nego ikada pre, ali treba uvek biti izrazito oprezan. Određene stvari poput toga kako smo videli da se reaguje na ovaj sporazum, u samom Pojasu Gaze ne daju preterano vedru sliku, ali, kažem, treba videti", rekao je on.
Govoreći o tome zašto u Šarm el Šeiku nije bilo mesta ni za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, ni za predstavnike Hamasa, Tucakov ističe da je to vetovatno zato što bi u ovom trenutku bilo dosta problematično za druge potpisnike.
"Videli smo, na primer, da je čak Trump odbio u jednom trenutku da se rukuje sa Sisijem. Dakle, to su te finese. To što je potpisano će biti, biće kanala koji će se postarati da se to sprovodi, ja bih rekao, uglavnom, tako da nije nužno da se oni tamo pojave. Očigledno je to sada previše problematično, očigledno možda ni sam Netanjahu nije kalkulisao da mu je naročito značajno da se on sada pojavi među njima, ali je sasvim moguće da su svi arapski partneri rekli ne možemo sa njim da se rukujemo, ne možemo da se tamo pojavimo, kako bi reagovala javnost, na primer, u Egiptu", dodao je sagovornik.
Put ka miru
Govoreći u specijalnoj emisiji Euronews Svet, Marko Savković iz ISAC fonda, kaže da je najbolje to što se krenulo putem mira, međutim, ono što je loše, jeste skepsa koja ostaje.
"Svest da ostaju dva duboko traumatizovana društva, pri čemu je jedno potpuno razrušeno i strah kada ćemo se od ove faze uspostavljanja mira vratiti pravom mirovnom procesu koji treba da rezultira sa dve države, to je sada negde očekivanje koje je, rekao bih, ponovo stvoreno i što će biti stavljeno i pred samog Trampa", rekao je Savković.
On ističe da je veoma važno ko je sve potpisao sporazum, ali i da se sada vidi jedna nova ravnoteža snaga na Bliskom istoku.
"Pred nama je rasprostrana jedna nova karta Bliskog istoka i sad je pitanje da li će na njoj biti države Palestine", rekao je on.
Tanjug/AP/Evan Vucci
Nikola Vujinović, istraživač studija bezbednosti istakao je dve ključne stvari koje su ovaj mirovni sporazum omogućile.
"Jedna je ta država Palestina. SAD i Tramp su dale ma koliko maglovit, ali prvi put mogućnost da bude države Palestine, a drugo jeste amnestija pripadnika Hamasa. Da toga nije bilo, ja ne verujem da bi došlo do mirovnog sporazuma u ovom trenutku. Sačekao bih sa razmišljanjima jer mi danas već vidimo da postoje određene prepreke, Hamas je dobio odgovornost da sprovodi sporazum na teritorijama Gaze i on je u sukobu sa milicijama koje nisu pod njegovom kontrolom. Mi smo čuli i iz vlade Netanjahuja da postoje glasovi koji nisu baš miroljubili i koji prete da će napraviti od tog sporazuma mrtvo slovo na papiru", dodao je on.
Kako je dodao, dogovoreno je da oni koji imaju stvarnu moć, dakle fizičku, da društvo u Gazi, teško je reći da nateraju, da ispoštuju norme, da to i uradi.
"Ono što je ohrabrujuće je da se izraelska vojska stvarno povukla fizički sa tih određenih teritorija, samim tim priznajući de facto da je Hamas odgovoran za te druge delove. Šarm el Šeik je bio veoma simpatična pozorišna predstava. Na svu sreću čini mi se sa veoma jakim rezultatom, da li je ovo početak mira na Bliskom istoku ja ne znam, ali je dobar korak ka miru, posebno imajući u vidu stvari koje je Tramp rekao. Ja bih skrenuo pažnju samo na dve. Prva je Iran, prvi put sam čuo od Trampa da o Iranu govori kao o sagovorniku, kao jednom od stubova mira na Bliskom istoku, to se po svemu sudeći nije dopalo izraelskoj vladi, nije se dopalo Netanjahujuu. Druga stvar je samo mesto - Egipat, zašto Kairo zato što je time Egiptu dat primat s jedne strane taj koji je stvari garant sporazuma", rekao je on.
Šta još piše u mirovnom sporazumu između Izraela i Hamasa
U sporazumu potpisanom u Egiptu se da potpisnici razumeju da će trajni mir biti onaj u kome i Palestinci i Izraelci mogu da prosperiraju uz zaštitu svojih osnovnih ljudskih prava, garantovanu bezbednost i poštovanje dostojanstva.
"Potvrđujemo da se značajan napredak postiže saradnjom i održivim dijalogom i da jačanje veza među narodima i narodima služi trajnim interesima regionalnog i globalnog mira i stabilnosti. Prepoznajemo dubok istorijski i duhovni značaj ovog regiona za verske zajednice čiji su koreni isprepleteni sa zemljom regiona - među njima hrišćanstvo, islam i judaizam", navodi se u sporazumu.
Dodaje se da će poštovanje ovih svetih veza i zaštita njihovih mesta nasleđa ostati najvažniji u posvećenosti mirnom suživotu.
"Ujedinjeni smo u našoj odlučnosti da demontiramo ekstremizam i radikalizaciju u svim njihovim oblicima. Nijedno društvo ne može da napreduje kada su nasilje i rasizam normalizovani ili kada radikalne ideologije ugrožavaju tkivo građanskog života. Obavezujemo se da ćemo se baviti uslovima koji omogućavaju ekstremizam i da ćemo promovisati obrazovanje, mogućnosti i međusobno poštovanje kao temelje za trajni mir", ističe se u sporazumu. Dalje se navodi da se potpisnici obavezuju "na rešavanje budućih sporova putem diplomatskog angažmana i pregovora, a ne silom ili dugotrajnim sukobom".
"Priznajemo da Bliski istok ne može da izdrži stalni ciklus produženog ratovanja, zastoja u pregovorima ili fragmentarnu, nepotpunu ili selektivnu primenu uspešno dogovorenih uslova. Tragedije kojima smo svedočili u protekle dve godine moraju poslužiti kao hitan podsetnik da buduće generacije zaslužuju bolje od neuspeha prošlosti", piše u dokumentu.
Takođe, potpisnici su se obavezali da teže "toleranciji, dostojanstvu i jednakim mogućnostima za svaku osobu, osiguravajući da ovaj region bude mesto gde svi mogu da ostvare svoje težnje u miru, bezbednosti i ekonomskom prosperitetu, bez obzira na rasu, veru ili etničku pripadnost".
"Težimo sveobuhvatnoj viziji mira, bezbednosti i zajedničkog prosperiteta u regionu, zasnovanoj na principima međusobnog poštovanja i zajedničke sudbine. U tom duhu, pozdravljamo napredak postignut u uspostavljanju sveobuhvatnih i trajnih mirovnih aranžmana u Pojasu Gaze, kao i prijateljske i obostrano korisne odnose između Izraela i njegovih regionalnih suseda", ističe se u dokumentu.
Celu emisiju Euronews Svet pogledajte u videu ispod:
Komentari (0)