Trampova nova politika prema Latinskoj Americi, Mihailović: "Venecuela je decenijama trn u oku Vašingtonu"
Komentari18/10/2025
-16:30
Kakav stav zauzima nova američka administracija kada je reč o Latinskoj Americi? Američki predsednik je nedavno uveo carine Brazilu od 50 odsto odsto kao odgovor na sudski proces protiv bivšeg predsednika Bolsonara, a pomoć Argentnini uslovljava time da sadašnji predsednik Milej ostane na vlasti. Mnogo je veći pritisak na Venecueli, gde je Tramp odobrio da CIA vrši tajne operacije unutar zemlje.
Američki predsednik Donald Tramp je potvrdio da je odobrio da CIA sprovodi tajne operacije u Venecueli. “Njujork tajms” je prvi izvestio o poverljivoj direktivi, tvrdeći da je ideja Trampove administracije da se Nikolas Maduro svrgne s vlasti. Inače su SAD ranije ponudile 50 miliona dolara za informacije koje bi vodile hapšenju i osudi predsednika Venecuele zbog optužbi povezanih sa trgovinom drogom. Na pitanje zašto je ovlastio CIA-u da deluje u Venecueli, Tramp je rekao da su u pitanju migracije u Sjedinjene Države i operacije narko kartela.
“Svakako sada razmatramo kopneni pravac, zato što more imamo pod vrlo dobrom kontrolom. Imali smo je nekoliko dana kada se nijedan čamac nije mogao pronaći. I ja to vidim kao dobru stvar, ne lošu, ali ranije smo imali ogromne količine droge koje su dolazile vrlo skupim čamcima. Znate, oni imaju mnogo novca”, rekao je Donald Tramp, predsednik SAD.
Američki predsednik je prethodno naredio raspoređivanje mornarice u oblasti južnih Kariba, a proteklih nedelja je u američkim napadima na brodove za koje SAD tvrde da prevoze drogu, poginulo 27 ljudi. Eksperti za ljudska prava UN opisali su ih kao “vansudska pogubljenja”. Vlada Venecuele tvrdi da Trampove izjave krše međunarodno pravo i daju legitimitet promeni režima, i to kako bi kontrolisale naftne resurse zemlje.
"Dakle, americka vlada salje CIA-u u Venecuelu. Jeste li videli vesti? Odobrili su da vrše operacije protiv mira u Venecueli. To je bez presedana. Uvek su to radili, ali nikada, otkako CIA postoji, nijedna administracija to nije javno rekla, da salje CIA-u da ubija, zbaci vlast, unistava zemlje”, izjavio je Maduro.
Tanjug/AP/Alex Brandon, Google maps
Americki zvanicnici tvrde da je Maduro deo organizacije “Kartel sunca”, za koju tvrde da ukljucuje visoko pozicionirane pripadnike vojske i bezbednosnih snaga koji trguju drogom. Maduro to negira.
Predsednik SAD bavi se i drugim latinoameričkim nacijama. U poseti mu je bio argenstinski predsednik Havijer Milej koji je zatražio podršku za reforme u Argentini i trgovinske ustupke. Amerika je odobrila paket podrške u vidu valutne razmene za 20 milijardi dolara, kako bi se stabilizovao argentinski pezos uoči izbora u Argentini 26. oktobra. Dalju podršku Tramp uslovljava rezultatima tih izbora.
“Ako predsednik ne pobedi, znam osobu protiv koje bi se verovatno kandidovao. Verovatno već imamo tu osobu. To je osoba ekstremno levo orijentisana i sa filozofijom koja je Argentinu i dovela u ovaj problem. Tako da ne bismo bili velikodušni prema Argentini ako se to desi. Ako on izgubi, nećemo biti velikodušni prema Argentini”, rekao je Tramp.
U isto vreme, tokom pokušsjs da se u Brazilu umeša u ishod sudskog procesa protiv bivšeg predsednika Boslonara koji je dobio 27 godina zatvora, americki predsednik je ovoj zemlji uveo carine od 50 odsto, među najvisima u svetu. Juče su dve zemlje konačno stupile u trgovinske pregovore.
"Vašington želi da potpuno kontroliše Venecuelu"
Profesor Dejan Mihailović sa Tehnološkog instituta Monterej u Meksiko Sitiju analizirao je aktuelnu situaciju u Venecueli i odnos SAD prema toj zemlji. Prema njegovim rečima, predsednik Tramp želi da Venecuela bude "zemlja koja će biti pokorna i apsolutno pod kontrolom Vašingtona, u političko-diplomatskom, trgovinskom, finansijskom smislu, a najviše što se tiče prirodnog bogatstva Venecuele, a to su rezerve nafte".
Mihailović podseća da je Venecuela zemlja sa najvećim dokazanim rezervama nafte od oko 300 milijardi barela, što je svrstava u top pet zemalja sveta po tom pitanju, zajedno sa Iranom, Irakom, Saudijskom Arabijom i Kanadom.
"Bilateralni problem između Vašingtona i Karakasa počeo je dolaskom Uga Čavesa na vlast i svega onoga što se dešavalo posle toga", ističe profesor. On objašnjava da je Venecuela "trn u oku Vašingtona" već decenijama zbog svoje suverene spoljne politike i insistiranja na novim oblicima regionalne integracije.
"Venecuela se uvek zalagala za mir u svetu i decidno je bila protiv bilo kakve vojne intervencije koja zaobilazi međunarodne institucije, naročito Savet bezbednosti", navodi Mihailović.
On upozorava da sada po prvi put imamo vojno prisustvo SAD i njihovih trupa u pograničnoj zoni venecuelanskih obala.
"Zabrinut sam zbog toga jer ta eskalacija vojnog prisustva i vojne sile sa primesama novih neoimperijalističkih i neokolonijalnih momenata može dovesti u pitanje bezbednost čitavog regiona", kaže profesor.
Govoreći o odnosu Trampa prema drugim zemljama Latinske Amerike, Mihailović je podsetio na presudu bivšem brazilskom predsedniku Bolsonaru zbog narušavanja ustavnog poretka, povukavši paralelu sa upadom Trampovih pristalica u Kapitol.
"Mislim da živimo u vremenu tranzicije modela hegemonije. Kolektivni Zapad je ipak moć koja je u opadanju. Nisu više sposobni da podignu ruku i kažu 'sledite nas, mi smo ta zvezda vodilja'. Kina, Indija, Rusija, zemlje BRIKS-a, globalni Jug koji je globalna većina postaju neka vrsta alternative", ocenjuje profesor.
Na pitanje o mogućnosti opstanka Madura na vlasti, Mihailović odgovara: "Sve dok Maduro bude dobijao izbore, bez obzira na to da li će oni biti nelegitimni po opozicionom viđenju i međunarodnih posmatračkih misija, on će biti i dalje na vlasti. Ne treba zaboraviti da je dobar deo venecuelanske javnosti uz Madura".
Profesor odbacuje optužbe o Madurovoj povezanosti sa narko-kartelom "Los Soles", ističući da ne postoji nijedan dokaz koji je Vašington mogao da predoči. On povlači paralelu sa ratom u Iraku i navodnim oružjem za masovno uništenje.
Mihailović zaključuje da je problem narkotika mnogo širi od jedne zemlje.
"Podsetio bih naš auditorijum da 80 odsto priliva zarade od droge ostaje u zemljama zapadne Evrope i SAD. I dalje SAD i njihovi zapadnoevropski saveznici tretiraju narko problem kao problem nacionalne bezbednosti, javne i međunarodne bezbednosti. To je problem isključivo ekonomsko-finansijske prirode, a problem bezbednosti je samo derivat svega toga".
Profesor Mihailović postavlja pitanje zašto se više pažnje ne posvećuje problemu konzumacije droga u SAD, gde "10 do 18 odsto populacije konstantno ili barem povremeno konzumira sve vrste droga". On se takođe pita zašto se karteli van SAD karakterišu kao terorističke organizacije, dok se to ne čini na teritoriji SAD.
"Ima tu dosta licemerja, ima tu dosta nepreciznosti i naravno, i dalje je nažalost u svetskoj policiji štap i šargarepa jedna od opcija kada velike sile treba milom ili silom da pridobiju za sebe ostatak sveta", zaključuje Mihailović.
Komentari (0)