Fokus

"Nebeski Kalašnjikov" seje strah od Bahreina do Kipra: Šta znamo o iranskim "Šahidima" i zašto ih ne treba potcenjivati?

Komentari
"Nebeski Kalašnjikov" seje strah od Bahreina do Kipra: Šta znamo o iranskim "Šahidima" i zašto ih ne treba potcenjivati?
"Nebeski Kalašnjikov" seje strah od Bahreina do Kipra: Šta znamo o iranskim "Šahidima" i zašto ih ne treba potcenjivati? - Copyright pixabay; Pictorial Press, Pictorial Press Ltd / Alamy / Profimedia

Autor: Euronews, Guardian

04/03/2026

-

10:36

veličina teksta

Aa Aa

Snimci koji poslednjih 48 sati stižu iz Bahreina, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata prikazuju zastrašujuću novu realnost rata na Bliskom istoku. Glomazni, bučni i smrtonosni – iranski dronovi kamikaze tipa "Šahid" (Shahed), koji su dugo bili vesnici terora na ukrajinskom nebu, sada se masovno koriste u srcu Zaliva.

Obaveštajni podaci iz otvorenih izvora brzo su potvrdili ono od čega su mnogi strahovali: Teheran je pokrenuo talas napada širom regiona, ciljajući američke saveznike u pokušaju da ih zastraši i nametne visoku cenu za podršku Zapadu.

Jeftini, ali smrtonosni

Morteza Nikoubazl/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

 

 

Ako čujete prepoznatljivo zujanje koje podseća na moped pri punoj brzini, znate da ste u nevolji. Međutim, prava opasnost kod "Šahida" nije napredna tehnologija, već njihova cena. Ovi dronovi su postali "AK-47" (Kalašnjikov) modernog ratovanja.

Dok napredni odbrambeni sistemi ispaljuju presretače vredne milione dolara, Iran koristi rojeve ovih jednostavnih letelica koje koštaju između 25.000 i 50.000 evra. Matematika je nemilosrdna: lansiranjem masovnih talasa jeftinih dronova, Iran može da zada efektivan udarac milijarderskim sistemima protivvazdušne odbrane.

Iako nose relativno mali eksplozivni teret od oko 50 kilograma – što je dovoljno da ošteti, ali ne i da sruši soliter, njihov psihološki efekat je razoran. Zvuk motora koji podseća na kosilicu, njihova veličina (raspon krila od 2,5 metra) i konačno obrušavanje izazivaju paniku među civilima.

Od stambenih zgrada do američkih baza

Tanjug/AP/Efrem Lukatsky

 

Od početka američko-izraelskih udara na Teheran u subotu ujutro, više od 1.000 dronova lansirano je na iranske susede. Ujedinjeni Arapski Emirati su u ponedeljak saopštili da su bili meta napada čak 689 dronova, od kojih su oborili 645. Ipak, 44 drona – nešto više od šest odsto, probilo je odbranu.

Jedan od snimaka iz Bahreina prikazuje dron sa karakterističnim delta krilima kako noću leti ka stambenoj kuli. Zvuk motora se jasno čuje pre nego što letelica udara u zgradu, a vatreni ostaci padaju sa balkona. Drugi snimak, takođe iz Bahreina, beleži trenutak kada dron ponire u srce pomorske baze Pete flote SAD i uništava radarsku kupolu.

Izveštaji o udarima stižu i iz Kuvajta, a verovatno je pogođena i britanska baza Akrotiri na Kipru.

Taktika naučena u Ukrajini

Sobhan Farajvan/PACIFIC P / Sipa Press / Profimedia

 

Nakon što je hiljade ovih dronova isporučio Moskvi, Iran je pažljivo posmatrao kako ih Rusija koristi u Ukrajini. Sada Teheran tu istu taktiku rojeva vraća na Bliski istok.

Sa dometom koji, zavisno od modela, dostiže i do 2.500 kilometara, "Šahidi" pokrivaju sve od obala Sredozemnog mora do najudaljenijih delova Arabijskog poluostrva. Dizajnirani da lete nisko kako bi izbegli radare, često se kreću složenim, unapred programiranim putanjama. Međutim, iskustva iz Ukrajine sugerišu da njima mogu upravljati i operateri u realnom vremenu, menjajući kurs u poslednjem trenutku.

U Ukrajini su se pokazali najefikasnijim protiv statičnih ciljeva, posebno energetske infrastrukture. Čini se da Iran kopira ovaj pristup: u ponedeljak ujutro, rafinerija Ras Tanura, najveća u Saudijskoj Arabiji, oštećena je u napadu koji je izazvao požar i prisilno zatvaranje postrojenja.

Postoji li odbrana?

Middle East Images/ABACA / Abaca Press / Profimedia

 

Dok predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski navodi da je Rusija lansirala blizu 60.000 dronova ovog tipa, postavlja se ključno pitanje: da li je Bliski istok spreman?

Recept za odbranu postoji. Ukrajina je, koristeći višeslojni sistem koji uključuje mobilne timove, elektronsko ometanje i nove dronove-presretače, postigla stopu obaranja od preko 80 odsto. Ipak, s obzirom na to da su američke baze, naftna postrojenja i turistički centri sada pod direktnom pretnjom, jasno je da niko u regionu trenutno nije potpuno siguran.

Dok se sukob razbuktava, jedno je sigurno – jeftini, masovno proizvedeni dronovi postali su trajno i zastrašujuće obeležje modernog ratovanja na Bliskom istoku.

Komentari (0)

Svet