Fokus

Noć zbog koje su mnogi strepeli: Od Trampovih pretnji da će "zbrisati" celu naciju do iznenadnog primirja

Komentari
Noć zbog koje su mnogi strepeli: Od Trampovih pretnji da će "zbrisati" celu naciju do iznenadnog primirja
Noć zbog koje su mnogi strepeli: Od Trampovih pretnji da će "zbrisati" celu naciju do iznenadnog primirja - Copyright EPA/HANDOUT HANDOUT EDITORIAL USE ONLY, AP/Mark Schiefelbein, Majdi Mohammed

Autor: Euronews Srbija

08/04/2026

-

11:01

veličina teksta

Aa Aa

Svet je proteklih dana sa strahom pratio eskalaciju tenzija između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Pretnje predsednika Donalda Trampa o "uništenju čitave civilizacije" i spremnost američkih vojnih snaga za opsežne operacije nagoveštavale su katastrofu. Ipak, ono što je usledilo u noći između utorka i srede, ostavilo je mnoge u Vašingtonu i Tel Avivu u čudu: iz Teherana je stigla vest o pristanku na prekid vatre, signalizirajući dramatičan preokret.

Prema navodima portala Axios, koji se poziva na izraelske i regionalne izvore, ključnu ulogu u deeskalaciji odigrao je najviši verski vođa Islamske Republike, ajatolah Modžtaba Hamnei (sin vrhovnog vođe Alija). On je, prvi put od početka sukoba pre pet i po nedelja, dao direktivu iranskim pregovaračima da se zalažu za prekid vatre.

Ova odluka je doneta u jeku intenzivnih diplomatskih napora i dok je Trampov ultimatum Teheranu isticao. Američki pregovarač Stiv Vitkof, isprva je bio "besan" zbog iranskog predloga od 10 tačaka, nazivajući ga "katastrofom". Usledio je "haotičan" dan modifikacija, uz posredovanje Pakistana, Egipta i Turske, koji su pokušavali da premoste razlike.

Uloga novog vrhovnog vođe Irana bila je izuzetno tajna i intenzivna. Suočen sa pretnjom atentata iz Izraela, Hamnei je komunicirao uglavnom preko posrednika, a njegovo "zeleno svetlo" je, kako navode izvori, "otklonilo zastoj" i omogućilo postizanje dogovora. To bi moglo da objasni i Trampovu kasniju izjavu o "novom iranskom rukovodstvu". Ključnu ulogu u vođenju pregovora i ubeđivanju komandanata Revolucionarne garde da prihvate sporazum odigrao je i iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči. Kina je takođe savetovala Iran da potraži izlaz iz krize.

Dramatičan finiš i Trampova odluka

Tanjug/AP/Alex Brandon

 

Dok su informacije iz Vašingtona sugerisale prekid razgovora, iza kulisa su se odvijali intenzivni pregovori. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu bio je u stalnom kontaktu sa američkom prestonicom, izražavajući zabrinutost da gubi kontrolu nad procesom.

Konačno, u utorak uveče, postalo je jasno da su Iran i SAD postigli dogovor o dvonedeljnom primirju. Pakistanski premijer Šehbaz Šarif detaljno je predstavio predlog, pozivajući obe strane da ga prihvate.

U tom trenutku, Tramp je primio pozive i poruke od svojih bliskih saradnika koji su ga nagovarali da odbije ponudu. Ipak, nakon razgovora sa Netanjahuom, kako bi osigurao njegovo pridržavanje primirja, i pakistanskim generalom Asimom Munirom, Tramp je prihvatio sporazum. Samo 15 minuta nakon njegove objave, američkim snagama je naređeno povlačenje. Abas Aragči je potvrdio da će se Iran pridržavati prekida vatre i otvoriti Ormuski moreuz za plovila "u koordinaciji sa iranskim oružanim snagama".

Uslovi primirja i plan od 10 tačaka

Tanjug/AP/Vahid Salemi

 

Sporazum uključuje dvonedeljni prekid vatre pod uslovom da Iran dozvoli prolaz brodova kroz strateški važan Ormuski moreuz, ključnu pomorsku rutu za transport nafte i drugih izvoznih proizvoda. Donald Tramp je izjavio da je pristao da "obustavi bombardovanje i napade na Iran na period od dve nedelje", jer su, kako je naveo na platformi Truth Social, "svi vojni ciljevi već postignuti i prevaziđeni".

Iran je pristao da omogući brodovima prolaz kroz Ormuski moreuz tokom dve nedelje, uz koordinaciju iranske vojske. Teheran je takođe izneo plan od 10 tačaka, koji između ostalog, predviđa potpunu obustavu rata u Iranu, Iraku, Libanu i Jemenu, "potpunu posvećenost" ukidanju sankcija Iranu, odmrzavanje iranskih fondova i sredstava u SAD, kao i "potpunu isplatu odštete za troškove obnove" u Iranu. Plan takođe uključuje obavezu Irana da "neće težiti posedovanju nuklearnog oružja". Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost Teherana poručio je da će "iranska pobeda na terenu biti učvršćena i političkim pregovorima".

Nerešeno pitanje Libana i reakcije

Tanjug/AP/Hassan Ammar

 

Problematično pitanje ostaje Liban. Dok je pakistanski premijer Šarif naveo da se primirje odnosi i na Liban, gde se Izrael bori protiv Hezbolaha, izraelsko rukovodstvo poručuje da neće napustiti Liban dok pretnja od Hezbolaha ne bude uklonjena. Izraelski premijer Netanjahu je kasnije izjavio da Izrael podržava Trampovu odluku o dvonedeljnoj obustavi napada, pod uslovom da Iran "odmah otvori moreuz i zaustavi sve napade na SAD, Izrael i zemlje regiona", ali je njegov kabinet jasno naglasio da sporazum "ne uključuje Liban".

Nedugo nakon Trampove objave, sirene za uzbunu oglasile su se u Izraelu, a izraelske oružane snage prijavile su presretanje raketa lansiranih iz Irana, uz nekoliko jakih eksplozija u Jerusalimu.

Šta sledi?

White House Photo/Ales Utouka/Alamy/Profimedia

 

Pakistan, kao posrednik u pregovorima, pozvao je delegacije da se sastanu u Islamabadu u petak, 11. aprila, radi daljih pregovora o konačnom sporazumu za rešavanje svih razlika.

Ipak, predstoje teški pregovori.

Obe strane trenutno se proglašavaju pobednicima i čini se da imaju protivrečne stavove o tome šta ovo primirje podrazumeva. Kao što je komentarisao BBC, pregovori će biti izuzetno teški, s obzirom na to da su se i u prethodna dva kruga razgovora tenzije eskalirale. Pitanje prekida vatre u Libanu takođe ostaje otvoreno, naglašavajući krhku prirodu postignutog primirja i izazove koji su pred nama.

Komentari (0)

Svet