Izbori u Novoj Kaledoniji: Stranke za ostanak u sastavu Francuske ubedljivo vode u Južnoj provinciji
Komentari
Stranke koje se zalažu za ostanak Nove Kaledonije u sastavu Francuske ubedljivo vode u najnaseljenijoj Južnoj provinciji, jednoj od tri administrativne oblasti francuske prekomorske teritorije, prema delimičnim rezultatima današnjih pokrajinskih izbora, koji predstavljaju važan test pred nastavak pregovora o budućem statusu te teritorije, dok je izlaznost bila manja nego na prethodnim izborima 2019. godine.
Prema delimičnim rezultatima koji obuhvataju većinu opština, uključujući glavni grad Numeu, zajednička lista dve najveće lojalističke partije, Lojalisti i Okupljanje, osvojila je oko 50 odsto glasova u Južnoj provinciji, navodi francuski TV5 Monde.
Dosadašnja predsednica Južne provincije Sonja Bakes zahvalila je biračima i ocenila da su stanovnici, posebno Južne provincije, glasali za, kako je rekla, "koristan izbor".
"To je nedvosmislena poruka da Nova Kaledonija treba da ostane u sastavu (Francuske) Republike", rekla je Bakes, navodeći da njena lista osvaja između 27 i 28 od ukupno 40 mesta u pokrajinskoj skupštini.
Prema podacima Visokog komesarijata Francuske, izlaznost je iznosila 63,7 odsto, u odnosu na 66,5 odsto na izborima održanim 2019. godine.
Na izborima je pravo glasa imalo oko 192.500 birača, koji su birali 76 odbornika u tri pokrajinske skupštine - 40 u Južnoj provinciji, 22 u Severnoj provinciji i 14 na Ostrvima Lojalnosti.
AP/Charlotte Antoine-Perron
Od ukupnog broja izabranih odbornika, njih 54 ulazi u Kongres Nove Kaledonije, koji donosi lokalne zakone i bira kolegijalnu vladu teritorije.
Prema procenama medija, koalicija Lojalisti-Okupljanje osvojiće 28 od 40 mesta u Južnoj provinciji, dok će Nacionalni front kanakskog i socijalističkog oslobođenja (FLNKS), koji se zalaže za nezavisnost, dobiti sedam mandata, a partija Buđenje Okeanije pet.
Na nivou Kongresa, ista koalicija trebalo bi da osvoji 24 od ukupno 54 mesta, što je čini najjačom političkom grupacijom, ali bez apsolutne većine od 28 mandata kojoj je težila.
Partija Buđenje Okeanije, koja zastupa interese oko 22.000 doseljenika sa Volisa i Futune, prema procenama ponovo će imati odlučujuću ulogu sa četiri mandata.
Procene pokazuju i da bi u Severnoj provinciji moglo da dođe do promene odnosa snaga unutar tabora koji se zalaže za nezavisnost.
Glasanje je proteklo mirno, uz pojačane mere bezbednosti i bez većih gužvi na biračkim mestima.
U Novoj Kaledoniji raspoređeno je oko 2.400 pripadnika snaga bezbednosti, uključujući više od 1.100 mobilnih žandarma, koji će ostati na teritoriji do sredine jula.
Izbori su održani na osnovu biračkog spiska koji je uglavnom zamrznut od 2007. godine, pa pravo glasa imaju samo stanovnici koji su živeli na teritoriji pre 1998. godine i njihovi potomci.
Upravo pokušaj proširenja biračkog prava na novije doseljenike izazvao je nerede u maju 2024. godine, u kojima je poginulo 14 ljudi, a pričinjena je šteta veća od dve milijarde evra.
Zakonom usvojenim ovog proleća biračko telo prošireno je za 10.575 osoba rođenih u Novoj Kaledoniji koje do tada nisu imale pravo glasa, čime je broj upisanih birača povećan sa 169.000 na oko 192.500.
Današnje glasanje smatra se važnim testom uoči nastavka institucionalnih pregovora koje je francuski premijer Sebastijan Lekorni najavio za jul, sa ciljem postizanja konačnog sporazuma do kraja godine, napominje francuska televizija.
Komentari (0)