Između rata i mira: Delovanje izraelske vojske u pauzi većih sukoba u regionu
Komentari
Dok traju napori posrednika da se iranska i američka strana dovedu za pregovarački sto kako bi se postigao trajni mir u regionu, i raste netrpeljivost između Turske, sa jedne strane, i Grčke, Izraela i Kipra, sa druge, čini se da izraelska vojska koristi taj vremenski vakuum. Izraelske odbrambene snage (IDF) su u poslednja dva meseca nastavile da vode operacije širom južnog Libana, sprovode racije u palestinskim naseljima na Zapadnoj obali, kao i ograničene vojne udare na prostoru Gaze.
Pored toga, nije prestalo ni delovanje IDF-a na jugu Sirije, koji očito izraelska vlada želi da integriše u svoj vojni i administrativni sistem, a u toku noći 18. avgusta izvršeno je gađanje vazduhoplovne baze Abu Al Duhur u okolini Idliba na severu Sirije.
IDF/GPO / Sipa Press / Profimedia
Svi ovi koraci samo zaoštravaju situaciju na terenu, te bi dalji nastavak ofanzivnih operacija i policijskih racija dodatno otežao pregovore o miru, s obzirom na to da Iran uslovljava Vašington da je za trajni sporazum neophodno prekinuti sve ratne aktivnosti na Bliskom istoku.
Novi napadi na Dženin
U toku jula i avgusta IDF je sproveo više racija širom Zapadne obale, naročito u Nablusu, Dženinu, Ramali i drugim gradovima. Glavni izgovor za akcije izraelska strana pronalazi u tome što su ova mesta glavna uporišta terorističkih militantnih grupa poput Hamasa, Islamskog džihada, bataljona Dženin, Nabluskog bataljona i drugih. Čak je došlo do više sukoba između lokalnog palestinskog stanovništva i izraelskih naseljenika koji su počeli da zauzimaju nova mesta na kojima će postaviti svoja naselja na Zapadnoj obali.
Kao nastavak ovih operacija izraelska avijacija je u toku petka, 28. avgusta, izvršila napad na Dženin, koji je bio usmeren prema nekoliko Palestinaca. Kako je to objavio IDF ubrzo nakon akcije, lovci su „precizno pogodili“ troje ljudi u automobilu koji su borci Hamasa. Ova militantna palestinska grupa odmah je osudila napad, ali nije dala bliže informacije ko je poginuo. Pojašnjenje je stiglo sa izraelske strane koja je objavila da je reč o operativcu Hamasa Kaisu Bitaviju i dvojici njegovih saradnika.
Pitanje razoružanja Hamasa
Optimističnu vest za ponovno pokretanje mirovnog procesa preneo je dva dana ranije, 26. avgusta, Nikolaj Mladenov, visoki predstavnik Odbora za mir u Gazi na brifingu Saveta bezbednosti UN koji se bavio sprovođenjem mirovnog plana za Gazu.
Tanjug AP/Jehad Alshrafi, Mahmoud Illean
On je istakao kako su Hamas i druge palestinske frakcije u toj oblasti pristale da polože oružje „i prenesu punu civilnu i bezbednosnu vlast na prelaznu administraciju“ koju priznaju Ujedinjene nacije. Međutim, već sutradan je izraelski general-major u rezervi, Amos Gilad, koji se nalazi na čelu Biroa za političko-vojne poslove Ministarstva odbrane, istakao na jednoj radijskoj emisiji kako „Hamas zapravo ne ide ka odustajanju od svog oružja, već politički manevriše kako bi osigurao svoj opstanak“.
Giladova izjava jeste u saglasju sa ranijom politikom njegove vlade, koja je odbila da prihvati Trampov plan od 15 tačaka za mirovno rešenje u Gazi, uslovljavajući dalje razgovore razoružanjem ove grupe.
Treba naglasiti da je odnos vlade u Tel Avivu i dalje negativan i prema prisustvu UNRWA (Organizacija UN za palestinske izbeglice), s obzirom na to da je u utorak 25. avgusta sprovedena racija u Kalandiji i Kufr Akabu u Zapadnoj obali gde se nalazi oko 16.000 izbeglica. Čak je ministar za nacionalnu bezbednost Itamar Ben Gvir objavio video kako sedi za stolom direktora ove organizacije u Kalandiji slaveći napad uz komentar "u mojoj smeni nema UNRWA-e, nema menadžmenta, oni neće biti ovde".
Ništa bolja nije situacija u Gazi, jer britanski list Fajnenšal Tajms prenosi vesti kako Izrael razmišlja da protera zvaničnike Međunarodnog centra za podršku Gazi koji su bili kritični prema premijeru Bendžaminu Netanjahuu.
Tanjug/AP/Ronen Zvulun
Za takav korak neophodno je odobrenje Odbora za mir, ali deluje da su izraelske vlasti na svoju ruku već uklonile predstavnike Španije i Holandije koji su bili naročito kritični.
Nastavak vojnih akcija u južnom Libanu
Situacija se ne smiruje ni na prostoru južnog Libana s obzirom na to da je IDF izvršio preko dvadeset vazdušnih napada na ovo područje u toku petka, 28. avgusta. Pored toga, vršeno je obimno gađanje granatama sa preko 50 projektila, a čak je u toku njih korišćen nelegalni beli fosfor. Kako pokazuju pojedine analize ukupan broj izraelskih udara u prethodnih nedelju dana skoro dostiže brojku od 200 pogodaka, što govori o nameri da se rat nastavi.
Druzi u južnoj Siriji izjavljuju lojalnost državi Izrael
Dok traju prepucavanja Turske i Izraela oko uticaja u Siriji, izraelski ministar odbrane Izrael Kac je uputio jedno ozbiljno upozorenje vladi u Damasku. On je ukazao kako ona treba da svako jutro pogleda iz svoje palate ka brdu Hermon, koje se nalazi na oko 40 kilometara od Damaska i da zna da je izraelska vojska tamo.
Osim jačanja turskog uticaja, u sirijskoj prestonici došlo je do protesta džihadista koji su tražili da njihova vlada prekine diplomatske odnose sa Izraelom i uvede nošenje hidžaba za žene.
Uporedo sa ovim dešavanjima, verski vođa Druza koji žive na jugu Sirije, Hikmat el-Hidžri, je izjavio kako se njegova zajednica smatra „sastavnim delom Izraela“. On je naročito hvalio ovu zemlju naglašavajući da je ona „država znanja i civilizacije“, predlažući da se provincija Suvejda integriše u Izrael.
Glasine o nedostatku sredstava za izraelsku vojsku
Međutim, vesti koje je objavio izraelski list Kan News bacaju potpuno drugačije svetlo na čitav proces, odnosno govore da će možda doći do smanjenja obima vojnih operacija. Članak o kome je reč ističe da „neuspeh u obezbeđivanju sredstava za odbranu“, može da primora IDF da smanji raspoređivanje rezervi, delovanje obaveštajnih agencija, kao i pripreme za novi sukob sa Iranom.
No, to ne znači da će izraelska vojska biti onemogućena da operativno deluje, već je logičnije očekivati da će doći do manjih ili većih pauza kako bi se izvršila popuna snaga i ratnog materijala.
Komentari (0)