Planeta

Vojska Boga "maršira" po Teksasu, a zastava separatista se vijori u Ostinu: Od domino efekta najveću korist ima Tramp

Komentari

Autor: Euronews Srbija

03/02/2024

-

12:15

Vojska Boga "maršira" po Teksasu, a zastava separatista se vijori u Ostinu: Od domino efekta najveću korist ima Tramp
Vojska Boga "maršira" po Teksasu, a zastava separatista se vijori u Ostinu: Od domino efekta najveću korist ima Tramp - Copyright Tanjug/AP/Jay Janner/Austin American-Statesman

veličina teksta

Aa Aa

Konvoj američkih kamiondžija, besnih zbog ilegalne migracije iz Meksika, krenuo je u utorak iz Virdžinija biča i tutnji kroz južne države SAD, približavajući se gradovima u kojima će u subotu biti održana tri odvojena mitinga. Iako je najavljeno da će ukupno 700.000 ljudi prisustvovati skupovima kod Igl Pasa u Teksasu, u Jumi u Arizoni i San Isidru u Kaliforniji, na osnovu snimaka sa drušvtvenih mreža i izveštaja američkih medija, ne stiče se utisak da će baš ta brojka biti dostignuta.

Protest nosi naziv "Povratimo našu granicu" (Take our border back) i organizuje se u znak podrške guverneru Teksasa Gregu Abotu i Nacionalnoj gardi, koja je preotela kontrolu nad granicom od federalnih vlasti, uprkos protivljenju administracije predsednika Džoa Bajdena i pretnje da će je federalizovati, ako se agentima saveznih službi ne dozvoli da se vrate. Pritom je Vrhovni sud SAD prošle nedelje odobrio federalnim agentima da uklone tzv "žilet žicu" koju su teksaški gardisti postavili.

Tanjug/AP/Jay Janner/Austin American-Statesman

 

Koliko je granica sa Meksikom porozna i koliko je situacija tamo kritična najbolje ilustruje podatak da je u decembru oboren rekord po broju ilegalnih prelazaka, kojih je zabeleženo 302.034, po podacima federalne Službe za carinu i zaštitu granica.   

Kontraverzu je izazvalo i to što demonstrante predvodi desničarska grupe "Vojska Boga" (God’s Army), koju su osnovali konzervativni radio voditelji Skoti Saks i Kim Jiter, kao i bivši pukovnik američke vojske Pit Čejmbers. Prema izveštaju NBC News-a, na društvenim mrežama su kao odgovor na organizovanje konvoja stigli "pozivi na građanski rat i nasilje", dok je protest promovisan na raznim onlajn forumima "belih nacionalista" i ljubitelja vatrenog oružja.

Jedan od spornih postova govori o tome kako guverner Teksasa Greg Abot treba samo da pozove građane, "a mi ćemo biti spremni i naoružani". U drugom se učesnici pozivaju da ponesu "pribor", kako bi mogli da se zaštite i pomognu, ako se nešto desi. Treći zabrinjavajući post se navodno sastojao od mima o nedokumentovanom i oružju kojem je nemoguće ući u trag, uz poruku o spremnosti za "poslednju bitku za Amerikance".

Mora se naglasiti da na samom sajtu konvoja "Povratimo našu granicu" stoji opis da je u pitanju "miran skup i molitva", na koji se pozivaju svi Amerikanci koji vole slobodu i poštuju zakon. Skoti Saks, kao jedan od organizatora rekao je da grupa "Vojska Boga" ne traži konfrontaciju sa vladom ili migrantima i da svi oni koji predlažu nešto drugačije postovima na Telegramu ne slušaju šta je rečeno i šta je u startu bila jasna poruka.

"Mislim da su oni idioti. Oni su glupi Amerikanci i glupi ljudi. Jasno je, ako odete na naš sajt sa porukama, da su ovo mirna okupljanja", rekao je Saks za NBC News i dodao da je teško predvideti koliki će skupovi biti.

Obeležje boraca za nezavisnost Teksasa

Dramu na društvenim mrežama, nevezanu za sam konvoj, izazvao je i post na mreži X Ministarstva odbrane Teksasa (institucije koja kontroliše Nacionalnu gardu i manju Državnu gardu). U pitanju je fotografija jarbola ispred sedišta u Ostinu, na kojem je ispod zastave Teksasa, manja zastava sa topom.

Naime u pitanju je obeležje koje su borci za nezavisnost Teksasa od Meksika koristili u Bici kod Gonzalesa 1835. godine. Za nju se vezuje i prkosni moto "dođi i uzmi je", a neki od korisnika su u komentarima skrenuli pažnju da nigde nema američke zastave. 

Žestoke kritike Bajdena i imigracione politike

Kako bi mogli da izgledaju finalni skupovi Amerika je mogla da vidi 1. februara kada je održano manje okupljanje od par stotina ljudi u teksaškoj varošici Driping Springs. Glavne zvezde na bini bili su bivša guvernerka Aljaske i republikanska kandidatkinja za potpredsednika Sara Pejlin, koja je ušla u "anale interneta" izjavom da iz svoje države može da vidi Rusiju, kao i konzervativni roker Ted Nudžent.

"To je nesavesno. Izdajnički je ono što naša sopstvena federalna vlada zapravo odobrava invaziju, stranu invaziju na našu zemlju preko te granice. Sada je svaka država pogranična. Ovo utiče na svaku državu", rekla je tokom govora Pejlinova, prenosi lokalni portal Ostin Amerikan Stejtsmen.

Nudžent je bio mnogo vulgarniji, pa je njegove izjave teško prevesti zbog slikovitog jezika koji je koristio da opiše Bajdena.

"Ovo đavolje đubre od zmije misli da je vrhovni komandat Sjedinjenih Američkih Država", otprilike je rekao Nudžent.

Organizatori konvoja su se potrudili da predtsave putovanje i sva zaustavljanja usput što mirnijim tonom, često se pozivajući na versku ikonografiju, prožetu velikim dozama patriotizma. 

Prvi omanji skup u Teksasu nije privukao samo desničarske "fanatike" već i druge struje o okviru Republikanske partije. O tome svedoči i prisustvo jednog penzionera, koji je prevalio put sa Floride u svom "mercedesu", a podržava libertarijansku, a ne autoritarnu struju.

"Ja sam stari republikanac Rona Pola. Moji stavovi su "poštuj Ustav i poštuj zakon", rekao je Čarls Krajts, pominjući ime bivšeg republikanskog senatora i predsedničkog kandidata koji se borio protiv svih ratova i prekomerne moći federalne vlade, a danas ima podkast u kojem nastavlja da širi istu poruku.

Sa druge strane, konvoj se našao na udaru medija koji se protive Donaldu Trampu, pa je tako Wired pisao kako se sastojao od samo 20 vozila kada je prolazio kroz Džeksonvil na Floridi, 14 sati posle polaska, iako je bilo najavljeno 40.000 kamiona. Pored toga ovaj portal izveštava o konfliktima unutar "Vojske Boga", zbog kojih su nekim učesnicima navodno probušene gume. 

Forbs se fokusirao na izveštaje da je u Driping Springsu bilo svega 50-ak vozila, kao i da su organizatori izrazili nadu da će im se još učesnika pridružiti. Takođe su skrenuli pažnju na snimke, na kojima je svega nekoliko desetina kamiona, automobila i kombija.     

Organizatori konvoja pokrenuli su kampanju za donacije, koja je do sada prikupila više od 160.000 dolara. Novac će, kako se navodi na sajtu za donacije GiveSendGo biti potrošen na gorivo za vodeće kamione i autobuse, dozvole, organizaciju skupova, rasvetu i razne druge troškove.

Iako su mnogi republikanski governeri uputili podršku Gregu Abotu i poslali svoje Nacionalne garde u Teksas (poslednji među njima je Trampov doskorašnji rival Ron Desantis sa Floride), izostala je podrška političara na funkcijama konvoju kamiondžija. Naime, jedini koji je do sada najavio svoje prisustvo je republikanski kongresmen iz Teksasa Kit Self, objavom na mreži X. 

Skoro 2,5 miliona migranata privedeno u 2023. samo do septembra

Gradić Igl Pas, u kojem se održava završni skup, je jedan od najviše pogođenih ilegalnom migracijom, a prema rečima gradonačelnika Rolanda Salinasa, kroz tu oblast sada prolazi oko 150 do 200 migranata dnevno. Poređenja radi, Salinas tvrdi da je pre nego što je Nacionalna garda Tekasa preuzela granicu u tu državu ulazilo i do 2.000 ili 3.000 ljudi dnevno. Inače, u pograničnom sektoru Del Rio, u kojem je Igl Pas, se tokom oktobra i novembra vlastima predalo 81.000 migranata. 

Mnogima je dodatan problem i to što većina onih koji se privedu budu pušteni. To je, prema izveštaju Foks News-a, priznao i Alehandro Majorkas, na čelu Ministarstva unutrašnje bezbednosti, rekavši tokom jednog sastanka sa agentima na granici da 85 odsto migranata privedenih na južnoj granici na kraju završi u SAD. Tu izjavu su za Foks News početkom januara potvrdila tri osobe koje su navodno prisustvovale sastanku.

profimedia

 

Sam Majorkas suočava se sa pokušajem impičmenta (smene) na inicijativu republikanaca u Kongresu, zbog načina na koji se suočio sa migrantskom krizom, a glasanje bi moglo da se održi već sledeće nedelje, piše Tajm. Ako republikanci uspeju u svojoj nameri on će biti prvi član predsedničke administracije koji je "impičovan" u zadnjih skoro 150 godina. Optužbe protiv njega pokrenute su u junu i uključuju iznošenje lažnih tvrdnji pred Kongresom i nedovoljnu primenu graničnih propisa.

Bajdenova administracija je takođe uspostavila poseban program „uslovnog otpusta“ za Kubance, Haićane, Nikaragvance i Venecuelance, koji omogućava da ukupno 30.000 ljudi mesečno iz tih zemalja uđe u SAD normalnim putem, kao na primer avionom, i u zemlji provedu do dve godine.

Skoro 2,5 miliona ljudi privedeno je nakon ilegalnog prelaska granice između SAD i Meksika u fiskalnoj 2023. godine, koja je završena 30. septembra, pored procenjenih 670.000 „begunaca“ koji su izbegli vlasti, piše Njujork post. Prethodno, u fiskalnoj 2022. godini zabeležen je tadašnji rekord od skoro 2,4 miliona privedenih, u odnosu na 1,7 miliona u fiskalnoj 2021.

Katastrofa na granici ide u prilog Trampu

Ispostavilo se da je svo ovo ogroman problem i za predsedničku kampanju Džoa Bajdena ove godine, jer samo 32 odsto Amerikanaca veruje da bi on mogao da donese "mudre" odluke u vezi migracije, navodi se u Pju anketi javnog mnjenja. Politika njegove administracije prema južnoj granici, pokrenula je svojevrstan domino efekat čije se sve teže posledice osećaju baš u izbornoj godini.   

Njegov glavni rival Donald Tramp uživa ogromnu podršku među onima za koje je nekontrolisana imigracija največi problem u Americi. Tako prema anketi ABC News-a Trampa podržava 76 odsto onih koji misle da ilegalne migrante treba deportovati, a samo 28 procenata onih koji misle da im treba ponuditi neki zakonski status. To se odrazilo i u Trampovoj pobedi u Nju Hempširu gde je ove godine dobio 25 procentnih poena više glasova od onih koji se protive migraciji, u odnosu na 2016. kada je pobedio na predsedničkim izborima. 

Tanjug/AP/Matt Rourke

 

Treba imati u vidu i da je Nju Hempšir veoma daleko od meksičke granice, ali da ipak 55 procenata republikanaca u toj državi misli da ilegalni migranti treba da budu deportovani (2016. je to mislilo 41 odsto).

Sudeći po pomenutoj anketi, oštro raste broj Amerikanaca širom zemlje koji su zabrinuti zbog talasa migranata, pa tako 30 odsto republikanaca koji su glasali na dosadašnjim unutarstranačkim izborima misli da je to najvažnije pitanje. To je duplo više u odnosu na 2016. pa ne čudi što mnogi američki analitičari smatraju da je glavni adut Trampove kampanje upravo borba protiv nekontrolisane imigracije i napadi na Bajdena zbog trenutnog stanja na granici.

Komentari (0)

Svet