Agrobiznis

Sve više ugrožene autohtone sorte šljiva: U Čačku se primenjuje proces očuvanja genotipova

Komentari
Euronews Srbija

Autor: Euronews Srbija/Marija Nikitović

11/02/2026

-

18:50

veličina teksta

Aa Aa

Srbija je među najvećim proizvođačima šljiva na svetu. Međutim, negativne posledice klimatskih promena i dugotrajna izloženost mnogobrojnim patogenima, naročito virusu šarke, sve više ugrožavaju autohtone sorte, pa se u Institutu za voćarstvo u Čačku primenjuje postupak očuvanja genotipova šljive.

U okviru projekta "Krio plam" koji je podržao Fond za nauku u Institutu za voćarstvo u Čačku je pre nekoliko godina započeta sertifikacija različitih autohtonih genotipova šljive.

"Po tom projektu devet autohtonih genotipova odnosno autohtonih sorti šljive uključujući recimo crvenu ranku, kruglicu, trnovaču, crnošljivu i neke druge. Mi u laboratorijskim uslovima razmnožavamo osnovni sadni materijal ovih sorti za zainteresovane kupce, pre svega crvene ranke koja je poznata kao jako dobra autohtona rakijska sorta", rekla je naučna savetnica Instituta za voćarstvo Čačak Tatjana Vujović.

Postupak podrazumeva čuvanje ćelija, tkiva i organa biljke na izuzetno niskim temperaturama u tečnom azotu na minus 196 stepeni.

"Ovde u laboratorijskim uslovima te sorte se potpuno u kontrolisanim uslovima razmnožavaju i proizvodi se sadni materijal koji ima kategoriju osnovnog sadnog materijala. Kao takav se proizvodi. Ovde u Institutu tih devet autohtonih sorti se koristi ne samo za proizvodnju sadnog materijala, već može da bude dobar osnov i za buduće oplemenjivačke programe", kazala je Vujović.

Sve veći broj proizvođača se, ne samo u zapadnoj Srbiji, odlučuje za podizanje zasada sa starim sortama, prvenstveno zbog izuzetnih karakteristika za proizvodnju vrhunskih destilata, po čemu smo poznati u svetu.

"Kako je porasla svest o kvalitetu i značaju rakije kao jedinog plemenitog alkoholnog pića zajedno sa konjakom, poraslo je znanje o kvalitetu i značaju tih autohtonih sorti šljive. Pre svega se tu misli na crvenu ranku", naveo je predsednik Naučnog voćarskog društva Srbije Aleksandar Leposavić. 

Stvaranje novih genotipova poboljšanih karakteristika primarna je funkcija ove renomirane ustanove, a primena posebne metode pomoći će da se formira i prva kolekcija autohtonih voćnih vrsta, naročito šljive, po kojoj je Srbija poznata širom sveta.

Komentari (0)

Biznis