Suša uzela danak na njivama: Kakav će biti rod kukuruza i soje i može li kiša da popravi sezonu?
KomentariSuša i visoke temperature ostavile su trag na ovogodišnjim usevima, a među najugroženijima su kukuruz i soja. Procene mogućih gubitaka značajno se razlikuju. Dok se za pojedine parcele govori i o prepolovljenom prinosu, iz drugih delova zemlje stižu znatno povoljnije prognoze.
Najviše pažnje je trenutno usmereno na kukuruz, soju i repu, jer su ove kulture u važnim fazama razvoja pretrpele nedostatak vlage i visoke temperature.
Šef katedre za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Srđan Šeremešić kaže za Euronews Srbija da su u poslednjih pet godina, četiri bile sušne.
"Moramo da menjamo tehnologiju proizvodnje i suša ne sme da bude samo tema tokom dva letnja meseca, nego treba da bude tema tokom cele godine", rekao je on.
Prema njegovim rečima, ono što se danas dešava je posledica prethodnih godina koje su takođe bile nepovoljne.
Suša najviše pogodila kukuruz, soju i repu
Kukuruz, soja i šećerna repa su najviše ugroženi.
Šeremešić kaže da su procene prinosa sad vrlo varijabilne i da će prinosi biti smanjeni u zavisnosti od regiona i stanja parcele.
"Može se očekivati da to negde bude veoma dramatično, negde će biti malo manje, u zavisnosti od toga u kojoj meri su proizvođači primenjivali preporučenu tehnologiju proizvodnje", rekao je
On, međutim, naglašava da najviše brine to što nekada i kada proizvođači primene svu tehnologiju proizvodnje, ne mogu da dobiju očekivane rezultate.
Unsplash/Jesse Gardner
"Ova godina je pokazala neke smernice šta treba da radimo kako bi na neki način uspeli barem da umanjimo uticaj suše, odnosno da sprečimo njene negativne efekte", rekao je sagovornik Euronews Srbija.
Šeremešić naglašava da je za rešenje potreban sistemski pristup, navodeći da se tokom cele godine parcele moraju pripremati za letnji period kada se očekuju toplotni talasi i suše.
"Ono što mi možemo da uradimo, to je da preko zemljišta probamo da utičemo na to da se više vode zadržava u zemljištu, da efikasnije koristimo navodnjavanje, rokovi setve da se malo menjaju, da se biraju sorte i hibridi koji će se bolje prilagođavaju vremenskim uslovima. I takođe da možda pređemo na neke višegodišnje useve, umesto jednogodišnjih", rekao je on.
To su, navodi on, dugoročni planovi o kojima treba razmišljati.
Prinosi će značajno varirati
Stanje na usevima se razlikuje između različitih regiona u Srbiji, a Šeremešić kaže da će prinos varirati u širokim granicama.
On je naveo da će biti dovoljno i kukuruza i soje i suncokreta, ali je izrazio bojazan da proizvođači neće biti zadovoljni na kraju.
"Parcele će biti veoma varijabilne i rezultat će po proizvođače biti veoma negativan u finansijskom smislu", dodaje on.
Sagovornik Euronews Srbija kaže da će problema biti i naredne godine jer, kako objašnjava, zemljište ne može tek tako lako da se oporavi, pa će biti potrebno mnogo padavina, neke procene su čak i 100 litara.
On je rekao da treba slušati savete stručnjaka i imati sistemski pristup.
"Jedna mera ne donosi neki rezultat, nego sistemski pristup može da pomogne rešenju ovog problema. Proizvodnja u ovoj godini zavisi od proizvodnje prethodne godine", rekao je on.
Posledice ovogodišnje suše biće poznate nakon berbe, a suša će biti veliki izazov za poljoprivredu.
Komentari (0)