Biznis vesti

Evropa pod "gasnim" pritiskom: Kontinentu nedostaje taj energent, kako će Srbija da se snađe

Komentari
Evropa pod "gasnim" pritiskom: Kontinentu nedostaje taj energent, kako će Srbija da se snađe
Evropa pod "gasnim" pritiskom: Kontinentu nedostaje taj energent, kako će Srbija da se snađe - Copyright AP Photo/Bela Szandelszky

Autor: Ljiljana Gradinac

26/10/2025

-

12:00

veličina teksta

Aa Aa

Namera EU da zabrani uvoz ruskog gasa i njegov transport kroz evropske zemlje otvorila je brojna pitanja, od toga gde ga nabaviti i može li da se nadomesti do toga kako će se Srbija snabdevati. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović kaže da je za diversifikaciju pravaca i izvora snabdevanja gasom neophodno i razvijanje transportnog sistema unutar države, kao i da je Srbija deo zajedničkog mehanizma EU za nabavku gasa. Iz EU stižu poruke o podršci Srbiji da diversifikuje sve izvore snabdevanja i da se integriše u energetske mreže EU. Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković kaže za Euronews Srbija da evropskom kontinentu sada fali gas i da je trgovina gasom izuzetno složena stvar.

On navodi da Srbija godišnje troši od 2,8 do tri milijarde kubika gasa sa tendencijom rasta.

"Koji je to način da mi nabavimo gas mimo ruskog? Ovde nije pitanje cene, pitanje je dostupnosti gasa", rekao je on. 

Govoreći o gasnom interkonektoru Srbija-Bugarska kao pravcem snabdevanja, Zdravković kaže da bugarski cevovodi još uvek nisu prošireni u dovoljnoj meri da mogu da transportuju Srbiji 1,8 milijardi kubika, koliki je kapacitet tog interkonetora.

S druge strane, dodaje on, u grčkoj luci Aleksandropoli gde se nalazi terminal nema dovoljno gasa. 

"Gas se ne kupuje u dragstoru, naručuje se, predviđaju se ugovori. Kada trgujete i gasom na berzi, vi plaćate onima koji su zakupili količine gasa, koji raspolažu određenim količinama. Od proizvođača gasa do krajnje distribucije postoji veliki lanac, vrlo složen mehanizam. Isto je to i za naftu i naftne derivate", rekao je on.

Srbija ima jedno skladište gasa u Banatskom dvoru, kapaciteta 450 miliona kubika, radne zapremnine 300 miliona kubika.

"Rusi su nam nudili da proširimo kapacitet Banatskog dvora na 750 miliona kubika, na milijardu kubika. S druge strane, što nije uzet kredit Evrope koji je nudila, pa da pravimo gasno skladište od 800 miliona kubika u Srpskom Itebeju? U Krsturu je moglo da se napravi gasno skladište od 300 miliona kubika, pored Pančeva malo gasno skladište od 150 miliona kubika. To bi bila drugačija slika", rekao je on.

On je naveo da su mađarska gasna skladišta kapaciteta 6,4-6,5 milijardi kubika, radne zapremine 4,5-4,7 milijardi kubika. 

"Gas namenjen evropskom tržištu ide na drugu stranu"

Zdravković navodi da količina gasa koju Evropa troši na godišnjem nivou odgovara količini svih LNG tankera na svetu.

profimedia

 

"Znači, da svi LNG tankeri dođu u Evropu, Evropa bi mogla da nadomesti ruski gas. Ali, naravno, svi tankeri neće otići u Evropu. Otići će u Latinsku Ameriku, Indiju, Japan i Južnu Koreju. Nije Evropa više povlašćen kontinent, ona gubi svoj status, malo svojom greškom, malo razvojem drugih kontinenta", rekao je on.

Kaže i da Kina dnevno uvozi iz Rusije 2,2 miliona barela nafte, a Indija dva miliona.

"Ne rade to Kinezi da bi uzeli gas Evropi, nego da bi se razvijali. Izgradili su više solarnih elektrana nego cela planeta zajedno. Što više zelenih kilovata, morate više gasa da imate zbog balansa", rekao je on.

Zdravković navodi da dok su Evropljani maštali o diversifikaciji pravaca snabdevanja, zemlje proizvođači, uključujući Ruse, maštali su o diversifikaciji pravaca isporuke gde se on prodaje, pa su gradili LNG terminale u Vladivostoku i gigantski gasovod ka Pacifiku.

On kaže da je luka u Hamburgu uz luku u Roterdamu jedna od najvećih luka u Evropi i jedna od najvećih na svetu, pa im fali gas.

"A kako ćemo mi da nabavimo gas? Kako će Mađari, Slovaci, Česi ili države koje imaju izlaz na more? Treba da imate razvijenu gasnu infrastrukturu, morate da obezbedite u krajnjem slučaju gas", rekao je on. 

On kaže da sada Rusi imaju pravno obavezujući ugovor sa Kinom da snabdevaju "Snagu Sibira 2".

"Sada gas koji je bio namenjen evropskom tržištu, ide na drugu stranu. Hoće se vratiti? Neće", navodi sagovornik Euronews Srbija. 

On kaže da je Amerika najveći proizvođač i nafte i gasa, ali i da ima veliku potrošnju.

"Zato su Arapi i Rusi veći izvoznici nafte i Rusi veći izvoznici gasa", dodaje on.

 

Govoreći o planovima Rusije za gasifikaciju, Zdravković kaže da će oni izvoz gasa da smanje najmanje 30 odsto, jer će njima biti potreban.

Zeleni kilovati i gas

Zdravković kaže da se više od 20 odsto električne energije u Evropi baš zbog zelene tranzicije proizvodi iz gasa.

On navodi da su u Americi odustali od zelene agende i da je Evropa poslednji kontinent koji to nije uradio.

On objašnjava da što je više zelenih kilovata, mora da postoji i učešće gasa u proizvodnji električne energije, zbog balansa električne odgovornosti.

"Kad nema vetra, vetrenjače staju. Kad nema sunca, nema dovoljno električne energije. A svaki elektroenergetski sistem je projektovan da radi 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, 365 dana u godini na konstantnom naponu. Potreban je gas i za električnu energiju, ali i za industrijske procese", zaključuje Zdravković. 

 

 

 

 

Komentari (0)

Biznis