Poslednji sarač u zapadnoj Srbiji: Majstor Perko iz Čačka čuva drevni zanat od zaborava (VIDEO)
Komentari30/03/2026
-13:54
Sarački zanat je 2023. godine upisan u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije koji vodi Etnografski muzej u Beogradu. Time je država potvrdila njegovu kulturnu vrednost, ali se u praksi ovaj zanat i dalje održava isključivo zahvaljujući pojedincima koji u njega ulaze samostalno, bez formalne obuke, često se oslanjajući na lično istraživanje, razmenu iskustava i neposredan rad sa materijalima.
U periodu 19. i prvoj polovini 20. veka sarači su bili sastavni deo gradske i seoske privrede, ali su danas na samoj ivici nestanka.
Perko Kuvekalović, jedini sarač u zapadnoj Srbiji, ovaj zanat čuva od zaborava u svojoj radionici u Čačku. Iako se stari zanati obično porodično prenose, Perko je prvi u svojoj porodici koji je postao sarač.
"Ja sam se zaposlio u firmi u kojoj je bilo dosta sarača i tamo sam učio od starih majstora. Zanat se ne može naučiti brzo. Ja sam 20 i nešto godina radio u firmi, pa sam se osamostalio", kaže poslednji čačanski sarač za Euronews Srbija.
Euronews
Perko se saračkim zanatom bavi duže od tri decenije i trenutno je jedan od samo petorice majstora u celoj Srbiji. Sarački zanat počeo je da gubi na značaju još kada su sedlari ostali bez mušterija, a sa njima su polako svoje radionice zatvarali i vešti majstori koji su mogli izraditi novčanik, kaiš ili torbu od kože.
Ovaj zanat je upisan u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije. Čuva tradiciju izrade predmeta od kože, opstao je zahvaljujući nekolicini majstora, a za zaštitu su se zalagali Narodni muzej u Čačku i drugi muzeji.
Etnološkinja Snežana Šaponjić Ašanin iz Narodnog muzeja u Čačku za Euronews Srbija kaže da je važno da se o starim zanatima priča i da budu vidljivi.
"Važno je da se sačuvaju autentične mašine i alati i da se sve to vidi. Naravno, napredak mora da postoji, obrada kože mora da zadovolji neke savremene kriterijume, ali ti alati, sve to što je vezano za sam zanat, treba da budu sačuvani i da proizvodnja bude originalna", objašnjava Šaponjić Ašanin.
Iako ga neguje tek nekolicina, sarački zanat ostaje most između prošlosti i sadašnjosti, podsećajući nas da su koreni, tradicija i ručni rad neprocenjiva vrednost koju ne smemo izgubiti.
Više o njemu pogledajte u priloženom videu.
Komentari (0)