"Evropa gubi trku sa Kinom i u ceni i u kvalitetu": Hoće li carinske barijere biti dovoljne?
Komentari
Nekada je oznaka "Made in China" bila sinonim za jeftinu robu lošijeg kvaliteta. Međutim, danas Kina proizvodi električne automobile, baterije, elektroniku i sve češće robu koja kvalitetom parira evropskoj, očuvajući najniže cene na tržištu. Evropska uniija je kao pokušaj da zaštiti sopstvenu privredu, uvela carinske naknade od tri evra za sve male pakete van EU, što je u prvi mah bio veliki udarac pojedinim kineskim giganitma.
Pitanje, međutim, nije samo da li će ova mera usporiti kineski prodor, već da li Evropa može da odgovori na ekonomsku realnost u kojoj više nije neprikosnoveni centar svetske proizvodnje.
Od 1. jula Unija je ukinula oslobađanje od carine za pošiljke vrednosti do 150 evra i uvela privremenu jedinstvenu carinu od 3 evra po paketu koja stiže direktno potrošačima.
Ovaj potez prvenstveno je odbrana od ogromne količine robe koja u Evropu stiže preko kineskih platformi poput Temua i AliExpressa. Iako Brisel kao razloge navodi zaštitu tržišta i efikasniju kontrolu uvoza, ekonomisti ocenjuju da se iza svega krije mnogo veća priča – promena odnosa ekonomskih snaga u svetu.
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubomir Savić smatra da evropske mere nisu usmerene samo na naplatu carina, već predstavljaju pokušaj zaštite domaće proizvodnje od sve jače kineske konkurencije.
Kako objašnjava, Kina je tokom prethodnih decenija gradila poziciju proizvođača jeftine robe, ali se poslednjih godina ta strategija značajno promenila. Danas, kaže, kineske kompanije sve više ulažu u kvalitet, pa pojedini proizvodi mogu da pariraju evropskim, dok istovremeno ostaju cenovno konkurentniji.
"Sada oni prelaze u drugu fazu. Prave kvalitetne proizvode koji su, neretko, kvalitetniji od evropskih, ali su i dalje značajno jeftiniji", podvlači Savić.
Prema njegovim rečima, ključ kineske konkurentnosti nije samo niža cena rada.
Savić ističe da Kina proizvodi u ogromnim serijama, zbog čega ostvaruje ekonomiju obima – što je proizvodnja veća, troškovi po jedinici proizvoda postaju niži. Istovremeno, zemlja raspolaže sve obrazovanijom radnom snagom i visokom produktivnošću, što dodatno povećava njenu konkurentnost na svetskom tržištu.
"U ekonomiji imate pravilo velikog obima – što više proizvodiš, to je cena koštanja niža", objašnjava sagovornik.
Carine mogu da zaštite industriju, ali po koju cenu?
Sagovornik smatra da svaka država ima pravo da štiti sopstvenu proizvodnju i da su ovakve mere legitimne. Međutim, upozorava da carine često imaju i neželjene posledice po same potrošače, jer povećavaju cenu uvezene robe, dok domaće alternative neretko ostaju skuplje.
"Ovo je jedna legitimna akcija Unije. Zemlje se moraju braniti. Ali takav način odbrane najveću štetu može da nanese upravo građanima Evropske unije", ističe on.
Savić ocenjuje da evropska ekonomija danas funkcioniše u znatno drugačijim okolnostima nego pre dve decenije.
Kako kvalitetniji proizvodi nisu sve skuplji?
Na prvi pogled deluje logično da će rast kvaliteta kineskih proizvoda neminovno dovesti i do njihovog poskupljenja. Međutim, Savić smatra da Kina uspeva da nadoknadi veće troškove upravo ogromnim obimom proizvodnje.
Kako objašnjava, kineske fabrike danas proizvode višestruko veće količine nego ranije, pa se fiksni troškovi raspoređuju na mnogo više proizvoda. Zbog toga, čak i kada rastu ulaganja u tehnologiju, razvoj ili zarade zaposlenih, konačna cena proizvoda može ostati konkurentna na svetskom tržištu.
Uz to, kineski proizvođači posluju na izuzetno konkurentnom domaćem tržištu, zbog čega su prinuđeni da stalno unapređuju kvalitet proizvodnje. Upravo kombinacija velike konkurencije, visokog obima proizvodnje i rastuće produktivnosti predstavlja jednu od najvećih prednosti kineske ekonomije.
Centar svetske ekonomije pomera se ka Aziji
Kina nastavlja ubrzano da jača svoju industriju, tehnološke kapacitete i proizvodnju, zbog čega će konkurencija između kineske i evropske ekonomije u narednim godinama postajati sve intenzivnija.
Govoreći o dugoročnim trendovima, profesor ističe da svet ulazi u novu ekonomsku fazu. Dok će kineska ekonomija nastaviti da jača, smanjuje se razlika u životnom standardu u odnosu na Evropu.
"Da li će se te dve krive preseći za pet, deset ili dvadeset godina, teško je proceniti, ali u to nema nikakve dileme", navodi Savić.
Upravo zato, on naglašava da Evropska unija mora da razume u kom vremenu živi i da na najozbiljniji način preispita svoju razvojnu strategiju ukoliko želi da ostane konkurentna. Bez obzira na sudbinu novih evropskih carina, izvesno je da će upravo odnos između evropske i kineske privrede u velikoj meri odrediti izgled globalne ekonomije u narednim decenijama.
Komentari (0)