Zapošljavanje stranaca u Srbiji: Gde kompanije greše i koliko ih to košta
Komentari
Prema Migracionom profilu Srbije za 2025, krajem prošle godine u zemlji su po osnovu nekog oblika zapošljavanja boravila 64.672 stranca. Pronalaženje kandidata van Srbije za mnoge firme je deo ustaljene prakse otkako sve teže pronalaze domaće radnike, naročito u proizvodnji, građevinarstvu, transportu, ugostiteljstvu, uslugama dostave.
Ipak, zapošljavanje stranaca ne završava se dogovorom o uslovima rada, nalaženjem smeštaja i datumom dolaska, prenosi Bloomberg Adria.
Čekanje dokumentacije može zakomplikovati proces već na početku, a angažovanje posredničke agencije ne oslobađa poslodavca odgovornosti. Važno je znati i da radnik ima pravo da napusti posao ubrzo nakon dolaska, pri čemu kompaniji ostaju troškovi njegovog dovođenja i obuke. Šta poslodavac, stoga, mora da proveri preventivno, koje troškove realno može da vrati, a kada mu prete kazne?
Izdvajamo četiri ključna pitanja.
Kako izgleda postupak zapošljavanja stranca
Prvo treba proveriti državljanstvo kandidata, vizni režim i osnov angažovanja. Kristina Pintar, zadužena za imigracione predmete u BDK Advokatima, kaže za Bloomberg Adriju da stranac kome nije potrebna viza zahtev za jedinstvenu dozvolu može podneti iz inostranstva ili tokom zakonitog boravka u Srbiji. Onaj kome treba viza mora pribaviti vizu D.
Jedinstvena dozvola objedinjuje privremeni boravak i rad i može se izdati na najviše tri godine, uz mogućnost produženja, a zakonski rok za odlučivanje o urednom zahtevu iznosi 15 dana. Ipak, Pintar kaže da se odluka uglavnom donosi kroz mesec dana. Kod vize D čekanje traje i nekoliko meseci, iako je propisan rok od 15 dana, uz mogućnost produženja do 30 dana.
Jelena Nikolić, partner u kancelariji JPM & Partners, zadužena za radnopravna pitanja, dodaje da postupak mogu usporiti pogrešan osnov angažovanja i nepotpuna dokumentacija. Potrebni dokazi zavise od toga da li stranac zasniva radni odnos u Srbiji, dolazi na privremeni rad u domaću firmu dok je zaposlen kod stranog poslodavca ili se premešta unutar iste poslovne grupe. Bitno je proveriti i da li je kompanija u prethodnih 90 dana otpuštala radnike kao tehnološki, ekonomski ili organizacioni višak na poslovima za koje sada namerava da angažuje stranca.
Kada je potreban test tržišta rada, poslodavac podnosi zahtev preko eUprave, a Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) prvo proverava ima li u njenoj evidenciji domaćih kandidata koji odgovaraju zahtevima radnog mesta. Ako ih nema, postupak zapošljavanja stranca se nastavlja. Ako ih ima, služba ih upućuje poslodavcu, koji razmatra kandidate i obrazlaže eventualno odbijanje.
Euronews Srbija
Posebna nedoumica se javlja oko kandidata bez vize, koji čeka prvu jedinstvenu dozvolu. Pintar objašnjava da zakon strancu koji na vreme podnese zahtev omogućava da boravi i radi u Srbiji dok čeka odluku. Međutim, ako je ušao bez vize, kako bi sačekao jedinstvenu dozvolu, nije jasno definisano kojim dokumentom dokazuje pravo na rad pri prijavi na obavezno socijalno osiguranje. Savet je da se ipak sačeka izdavanje dozvole.
Nikolić navodi da poslodavci nekad angažuju stranca čim podnese zahtev, računajući na odobrenje, a taj rad naknadno plaćaju kroz bonuse. Naknadna isplata, međutim, ne rešava pitanje zakonitosti prethodnog angažovanja.
Zapošljavanje preko agencije: ko je za šta odgovoran
Treba razlikovati agenciju koja pronalazi kandidate od agencije koja zapošljava radnike i ustupa ih kompaniji. U prvom slučaju kompanija sama zaključuje ugovor sa izabranim radnikom, dok u drugom ugovor zaključuju agencija i radnik. Ipak, firma za koju radnik radi zadržava značajne obaveze.
Nikolić objašnjava da kompanija organizuje rad, vodi evidencije, sprovodi mere bezbednosti i agenciji dostavlja podatke za obračun primanja. Za zarade, naknade zarada i određene troškove odgovara solidarno sa agencijom, pa radnik isplatu može tražiti i od nje. Pre saradnje treba proveriti dozvolu agencije na sajtu Ministarstva rada, njene reference i uslove poslovanja. Ugovorom treba podeliti obaveze oko dokumentacije, dolaska i smeštaja, ali i precizirati da li agencija nudi besplatnu zamenu ili povraćaj dela provizije ako radnik ubrzo ode - to se ne podrazumeva.
Zašto je važno proveriti posrednika, pokazalo je i istraživanje Bloomberg Adrije iz 2023: strancima su nuđeni poslovi u firmama koje za to nisu ni znale.
Pažnju treba posvetiti i ugovoru. Dokumentacija za nadležne organe mora biti na srpskom, a poslodavci, prema rečima Pintar, najčešće pripremaju srpsko-engleske ugovore. Prihvatanje dokumenta, međutim, ne potvrđuje da zaposleni razume šta je potpisao. Obuka za bezbedan rad mora biti na jeziku koji razume, a odgovarajuću zaštitu obezbeđuje kompanija u kojoj radi.
Obaveze oko smeštaja zavise od načina angažovanja. Nikolić objašnjava da se kod upućenih radnika i premeštaja unutar poslovne grupe smeštaj, ishrana i prevoz uređuju dokumentacijom u postupku.
"Poslodavac koji je i pozivar za vizu preuzima dodatni rizik: pod zakonskim uslovima može snositi troškove boravka, prinudnog udaljenja i prihvatilišta ako ih nije moguće naplatiti od stranca", upozorava Pintar.
Koliko košta ako radnik ode i šta može da se naplati
Radnik nije obavezan da ostane do isteka ugovora zato što je kompanija platila njegov dolazak. Nikolić objašnjava da zaposleni može da otkaže ugovor uz poštovanje otkaznog roka. Prema Zakonu o radu, taj rok po pravilu iznosi najmanje 15 dana, dok se ugovorom ili opštim aktom može produžiti najviše do 30 dana. Koliko će njegov odlazak koštati kompaniju zavisi od prethodnih ulaganja i mogućnosti da ih vrati. Na njenom računu mogu ostati agencijska naknada, put, dokumentacija, unapred plaćen smeštaj i obuka. Tome treba dodati troškove traženja i uvođenja zamene u posao.
Euronews Srbija
Međutim, trošak koji je kompanija imala nije automatski dug zaposlenog. Za naplatu je potreban pravni osnov, dokaz o stvarnom izdatku i ispunjenost uslova za povraćaj. Nikolić zato savetuje da se eventualni povraćaj troškova dozvole i obuke unapred ugovori, ali potpis radnika nije garancija da je svaki zahtev zakonit. Za put, smeštaj, agencijsku proviziju i administrativne izdatke osnov za naplatu proverava se zasebno.
Kod stručnog usavršavanja postoji i konkretan sudski primer: Vrhovni sud je potvrdio povraćaj 5.615 evra za kurs, jer zaposleni nije ostao kod poslodavca ugovorenih 12 meseci nakon obuke. To ne znači da se svaka obuka može naplatiti - obaveznu obuku za bezbedan rad snosi poslodavac, a uobičajeno uvođenje u posao nije automatski dug radnika.
Zarađena plata ne vraća se zbog otkaza, niti poslodavac sme samovoljno da zadrži poslednju zaradu. Obustava je moguća uz pristanak zaposlenog, na osnovu pravnosnažne sudske odluke ili u zakonom predviđenim slučajevima. Mogućnost da agencija obezbedi zamenu ili vrati deo naknade zasebno se uređuje ugovorom sa njom.
Odlazak zahteva i regulisanje statusa radnika: za promenu poslodavca tokom važenja jedinstvene dozvole potrebna je saglasnost NSZ, koja odlučuje u roku od deset dana. Posle prestanka ugovora stranac ima 30 dana da zaključi novi; u suprotnom se primenjuju propisi o boravku stranaca.
Kolike su kazne za propuste
Za prekršaje propisane Zakonom o zapošljavanju stranaca, pravnom licu preti kazna od 800.000 do dva miliona dinara, a odgovornom licu od 20.000 do 150.000 dinara. Za određene prekršaje moguća je i zabrana obavljanja delatnosti od šest meseci do godinu dana.
Pintar navodi i kazne po Zakonu o strancima za određene propuste poslodavca koji postupa kao pozivar: od 500.000 do dva miliona dinara za pravno lice i od 50.000 do 150.000 dinara za odgovorno lice.
Poslodavac može odgovarati i za kršenje radnih, poreskih i propisa o bezbednosti na radu. Među najtežim propustima izdvaja se rad bez potrebnih dokumenata ili ugovora, te izbegavanje plaćanja poreza i doprinosa.
Za poslodavca je zato važna ukupna cena angažovanja stranog radnika: od dolaska i obuke do mogućeg odlaska i traženja zamene. Ugovor može zaštititi određeno ulaganje, ali ne može garantovati da će zaposleni ostati niti da će kompanija vratiti svaki potrošeni dinar.
Bonus video:
Komentari (0)