Biznis vesti

Kinezi protiv Evropljana: Čiji su elektromotori napredniji i efikasniji?

Komentari
Kinezi protiv Evropljana: Čiji su elektromotori napredniji i efikasniji?
Kinezi protiv Evropljana: Čiji su elektromotori napredniji i efikasniji? - Copyright Veštačka inteligencija

veličina teksta

Aa Aa

Činjenica je da su kineski automobili preplavili tržište i da se razvijaju munjevitom brzinom. Posebno kada je reč o elektromobilnosti, čini se da su kineski proizvođači u ligi za sebe.

Ipak, da li su elektromotori u ovim modelima bolji ili lošiji od konkurencije? Odgovor na ovo pitanje daje veliko istraživanje Univerziteta u Ahenu (RWTH Aachen), koje je objavio ugledni nemački magazin Auto Motor und Sport.

Nemački stručnjaci analizirali su 115 elektromotora ugrađenih u 80 vozila proizvedenih između 2019. i 2025. godine. Zaključak je jasan: osnovna tehnologija je ista kod evropskih, američkih i kineskih motora. Glavne razlike leže u primenjenim materijalima i specifičnim komponentama.

Viši obrtaji i različiti materijali

Sasvim očekivano, što je elektromotor noviji, to poseduje napredniju tehnologiju. Vremenom smo dobili elektromotore koji mogu da rade na 20.000, pa čak i 30.500 obrtaja u minuti. Širi raspon rada omogućava korišćenje fizički manjeg motora, dok u drugim slučajevima obezbeđuje veću maksimalnu brzinu vozila. Ipak, u svakodnevnoj vožnji ne postoji osetna praktična razlika ako elektromotor može da se "vrti" na višim obrtajima.

Kada je reč o materijalima, kineski proizvođači sve više koriste magnezijum za strukturne delove motora, poput samog kućišta. U poređenju sa aluminijumom koji preferiraju Evropljani, magnezijum je lakši. Ipak, to samo po sebi ne donosi veću dugotrajnost, niti direktno utiče na performanse motora.

Dodatno, strujni provodnici u kineskim sistemima su elektrostatički ofarbani, dok se u evropskim rešenjima koriste bakarni provodnici ugrađeni u plastične komponente. Prema istraživačima, ove varijacije jasno ukazuju na različite prioritete vezane za troškove, izdržljivost i intervale održavanja. Studija, međutim, nije sa sigurnošću dokazala koji od ova dva pristupa pruža prednost u ukupnim troškovima proizvodnje.

Razlike u tipovima motora

Kada govorimo o vrsti motora, većina kineskih proizvođača usvaja rešenja sa sinhronim motorima sa permanentnim magnetima, kao i sa asinhronim motorima. S druge strane, evropski brendovi, poput BMW-a i Renaulta, češće koriste takozvane eksterno pobuđene sinhrone motore. Iako ne postoji jasna superiornost određenog tipa, pažnju privlači činjenica da se tehnološki pravci proizvođača značajno razlikuju.

Kod sinhronih motora sa permanentnim magnetima, prosečna maksimalna gustina snage porasla je sa 1,68 kW/kg u 2019. godini na 2,43 kW/kg u modelima za 2024. i 2025. godinu. Ovaj rast od skoro 45% zabeležen je kod svih analiziranih motora, kako iz Evrope tako i iz Kine, i služi kao sjajan pokazatelj opšteg tehnološkog napretka.

Koji automobili su testirani?

Spisak električnih automobila koje su istraživači iz Ahena analizirali obuhvata modele iz Kine, Evrope, Koreje, Japana i SAD. Neki od njih su:

  • XPeng P7 Performance (po jedan sinhroni motor sa permanentnim magnetom na svakoj osovini)
  • NIO ES6 (sinhroni motor sa permanentnim magnetom napred, asinhroni pozadi)
  • Volkswagen ID.3 1st Edition Max (sinhroni motor sa permanentnim magnetom pozadi)
  • Polestar 2 Dual Motor Long Range (po jedan sinhroni motor sa permanentnim magnetom na svakoj osovini)
  • Audi Q4 E-Tron 50 Quattro (asinhroni motor napred, sinhroni sa permanentnim magnetom pozadi)
  • Xiaomi SU7 Max (asinhroni motor napred, sinhroni sa permanentnim magnetom pozadi)
  • BYD Tang L (asinhroni motor napred, sinhroni sa permanentnim magnetom pozadi)
  • Tesla Cybertruck (sinhroni motor sa permanentnim magnetom napred, asinhroni pozadi)
  • NΙΟ ΕΤ9 (asinhroni motor napred, sinhroni sa permanentnim magnetom pozadi)

U istraživanju su učestvovali i Ford Mustang Mach-E Long Range, Mercedes-Benz EQS 580, Volvo XC40 Recharge, Kia EV6 GT, Rivian R1T i Tesla Model Y.

Zaključak istraživanja

Studija ne donosi konačnu presudu o tome ko pravi "bolje" motore, niti direktno upoređuje efikasnost, izdržljivost, ukupne troškove i performanse na putu. Ovo istraživanje funkcioniše kao bogata tehnička baza podataka koja mapira razlike u upotrebljenim komponentama i tehnologiji proizvodnje.

Glavni zaključak je jasan: dok su osnovni principi rada elektromotora gotovo identični na svim meridijanima, ključna razlika nastaje u inženjerskom dizajnu i načinu implementacije finalnog proizvoda.

Komentari (0)

Biznis