Biznis vesti

Rampa na uvoz ruske nafte u Evropu je spuštena: Šta embargo znači za Srbiju i kako će uticati na cene na pumpama

Komentari

Autor: Euronews Srbija / Bloomberg Adria

05/12/2022

-

21:33

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Naftni embargo Evropske unije na rusku naftu koja stiže morskim putem danas je stupio na snagu, a ova mera iz najnovijeg paketa evropskih sankcija znači i prekid dotoka ruske nafte Jadranskim naftovodom JANAF za Srbiju. Time će naša zemlja ostati bez oko petine godišnje količine ovog energenta koji je kupovala na ruskom tržištu. I stručnjaci i nadležni tvrde da Srbija ne bi trebalo značajnije da oseti prekid snabdevanja naftom iz Rusije, jer je već rezervisala količine iz drugih izvora, ali ukazuju da će u narednom periodu biti još izazova koji mogu uticati na snabdevanje tržišta, ali i na cene naftnih derivata.

Evropska unija je stavila rampu na uvoz ruske nafte koja stiže morskim putem i ograničila njenu cenu na 60 dolara po barelu. Kremlj je saopštio danas da će ograničenje cene ruske nafte destabilizovati globalno tržište energenata, ali da neće uticati na sposobnost Moskve da zadovolji potrebe svoje vojne operacije u Ukrajini. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se Rusija priprema kako će reagovati  na potez G7 i saveznika i dodao da će gornja granica cene ruske nafte u potpunosti destabilizovati globalna energetska tržišta i poručio Evropljanima da treba da se pripreme za više cene.

NIS: Tržište je dobro snabdeveno, ne zavisimo od ruske nafte

Iz Naftne industrije Srbije su za Euronews Srbija rekli da je prioritet kompanije očuvanje stabilnosti na domaćem tržištu naftnih derivata i istakli da je tržište uredno snabdeveno svim vrstama goriva. Oni su ukazali da NIS naftu koja nije domaćeg porekla doprema isključivo putem naftovoda JANAF i da više nije moguća kupovina ruske nafte, već da će biti nastavljena nesmetana kupovina i transport nafte poreklom iz drugih zemalja. 

"Kao odgovorna kompanija, NIS se pripremio za dešavanja nakon 5. decembra i obezbedio je sigurnost u nabavkama sirove nafte, imajući u vidu da je u pitanju strateška sirovina za kompaniju. NIS uvozi oko tri četvrtine ukupne količine nafte koja se koristi za preradu, dok četvrtinu čini nafta domaćeg porekla", kažu u NIS.

 

 

U kompaniji navode da najveći udeo u ukupnom obimu nafte koju uvozi NIS, već nekoliko godina zauzima nafta sorte "Kirkuk" iz Iraka i da NIS ne zavisi od uvoza ruske nafte.

"Na primer, u toku 2021. godine NIS je uvezao oko 20 odsto nafte ruskog porekla od celokupnih potreba za uvoznom naftom, dok je ove godine taj procenat bio nešto veći zbog povoljnijih komercijalnih okolnosti. Važno je istaći da je Rafinerija nafte Pančevo jedna od najmodernijih u ovom delu Evrope i u njoj je omogućena prerada različitih tipova nafte", kažu u Naftnoj industriji Srbije za Euronews Srbija.

Mićović: Nema rizika od nestašice goriva

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović smatra da se narednih dana neće doći ni do nestašice, ni do poskupljenja naftnih derivata na pumpama, jer su uveliko ugovorene isporuke nafte do kraja godine. On napominje da je sledeći datum koji može da predstavlja rizik za potrošače u Evropi  5. februar, za kada je najavljena i zabrana uvoza naftnih derivata - dizela i benzina.

profimedia

 

"Sirova nafta se kupuje terminskim ugovorima i već su uveliko ugovorene isporuke do kraja godine i završene su porudžbine čak i za januar. Rizici postoje, ali ne postoji ništa što bi sada neposredno ugrozilo snabdevenost i što bi podiglo cene. Za sada je sve pod kontrolom do februara. Tada stupa na snagu zabrana uvoza derivata nafte iz Rusije u Evropsku uniju i pojaviće se jedan ozbiljan nedostatak dizela. Treba da se spremamo svi za 5. februar više nego za ovaj 5. decembar, jer sirova nafta lakše nekako uspeva da promeni svoje tokove i da dođe do Mediterana u dovoljnim količinama", kaže Mićović za RTS.

On ističe važnost zaliha nafte, koje, kako navodi, ne služe da se prebrodi kriza, već da premoste do rešenja i nekog novog izora snabdevanja ukoliko dođe do poremećaja.

Zdravković: Zabrana se već oseti na berzama

Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković kaže za Euronews Srbija da je Srbija deo Evrope i da sve što se dešava u Evropi preliva i kod nas, a da se uvek brže osete posledice loših dešavanja.

"Ovo su veoma loše vesti za Evropsku uniju, ali i ceo kontinent. Ovo je nešto bez presedana, što će pogoditi velike evropske ekonomije, pre svega nemačku privredu. Zato se ovoliko dugo i čekalo na usvajanje odluke. Bilo je predloga i da se cena ograniči na 30 dolara, a znamo da je proizvodna cena ruske nafte 37 dolara. Veći je problem u što će se Evropa u prvom trenutku suočiti sa nedostatkom makar milion barela nafte dnevno i još 1,1 milion tona naftnih derivata. Ne znam šta će biti ako Rusija zabrani izvoz kazahstanske nafte svojim naftovodom ka Evropi, to će imati drastične posledice", kaže Zdravković za Euronews Srbija.

On podseća da se Naftna industrija nikada nije oslanjala na rusku naftu i napominje da je ona bila u malom obimu prisutna na našem tržištu, ali ukazuje da se posledica nove odluke već odrazila na berze.

Tanjug AP/Nicole Pereira/New York Stock Exchange via AP

 

"U poslednjih desetak godina razlika na dve referentne berze nafte između severnoameričke WTI severnoameričke i evropske  Brent nafte je bila 1,3 do 1,7 dolara. Sva ova dešavanja su uticala da je jutros WTI koštala 80,753, a Brent 86,353 dolara, što znači da je nafta na evropskom tržištu sada skuplja 6 dolara. To je već prvi udar za evropsku ekonomiju. Uz ovaj paket ograniečnja u Evropi, se razgovara i o ograničenju cene ruskog gasa na 275 dolara za megavat što je približno 3.000 dolara za 1.000 kubika. To jeste visoka cena, ali to pomeranje ide linerano, jedno vuče drugo i bojim se da će evropska privreda biti u veoma kratkom roku nekonkurentna pre svega u poređenju sa SAD, kada govorimo o ceni nafte, gasa i električne energije", smatra Zdravković.

On ukazuje da su naše rafinerije uglavnom dizajnirane pre svega za iračku naftu, ali napiminje da smo koristili i kazahtansku, ali i norvešku.

"Ovaj embargo ne znači da NIS, koji je u većinskom vlasništvu Gaspromnjefta,odnosno Gasproma neće moći da uvozi ruku naftu koju proizvede Lukoil, ili u Iraku ili Kazahstanu, već da nećemo moći da uvozimo naftu proizvedenu u Rusiji", napominje Zdravković.

On kaže i da Družba, koja je psominjana kao alternativa Janafu nije rešenje za Srbiju, jer se oslanja na rusku naftu koja opet može da potpadne pod sankcije.

"Mislim da je gradnja naftovoda ka luci Drač najlošija opcija, a da je najbolja opcija ka luci u Konstanci, kada bismo mogli da kupujemo na Crnom moru i rusku naftu, iz Azerbejdžana, to je bolja varijanta.

Povećan uvoz ruske nafte zbog povoljnije cene

Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike dostavljenim Bloomberg Adriji, u 2021. godini uvezena sirova nafta iz Iraka činila je 47 odsto, iz Rusije 16 odsto, iz Kazahstana 11 odsto i iz Norveške tri odsto. Prošle godine prerađeno je i 23 odsto domaće, sirove nafte.

Ruska nafta je ove godine najjeftinija na tržištu, jer je tražnja za njom opala među evropskim zemljama koje su na taj način odlučile da kazne Rusiju zbog rata u Ukrajini. Međutim, Srbija je zbog povoljne cene ove godine povećala uvoz ruske nafte.

"Udeo ruske sirove nafte je zavisio isključivo od komercijalnih uslova pod kojima je kompanija mogla da je nabavlja, tako da su u uslovima kada je cena na slobodnom tržištu bila povoljnija nabavljane i veće količine ove sirove nafte", navode u Ministarstvu energetike.

Iz Ministarstva su za Bloomberg Adriju u septembru naveli da je do tog trenutka od ukupnog uvoza ruska nafta činila 34 odsto, a iz ostalih izvora 66 odsto.

profimedia

 

Prema podacima kompanije Argus Media, ruskom naftom ural, koju i Srbija uvozi, prošle nedelje se na tržištu trgovalo po ceni od 52 dolara po barelu. Ta cena je i do 30 dolara niža u odnosu na cenu američke WTI nafte i nafte brent, koje se koriste kao reper za kupovine na glavnim finansijskim tržištima. 

 

 

Prema poslednjem izveštaju, NIS je u trećem kvartalu poslovao sa neto dobitkom od 25,7 milijardi dinara, što je oko 218 miliona evra. To je više nego trostruko uvećanje u odnosu na isti period prethodne godine. Nakon objava rezultata iz trećeg kvartala, postalo je jasno da će ova naftna kompanija zabeležiti najbolju godinu od svog postojanja. Samo u prvih devet meseci ove godine neto dobit NIS-a iznosila je 69,4 milijarde dinara. To je više od 588 miliona evra.

Viša analitičarka korporativnih finansija Bloomberg Adrije Jelena Zindović rekla je da je na ovaj rezultat NIS-a uticalo upravo povećanje uvoza jeftine ruske sirove nafte od početka godine, kao i više cene naftnih derivata.

Radosavljević: Nafte ima dovoljno, rizik su derivati

Profesor FEFA Univerziteta Goran Radosavljević je rekao za Bloomberg Adrija da ne očekuje da će u Srbiji biti nestašice nafte nakon zabrane, s obzirom na to da nafte ima dovoljno na svetskom tržištu zbog smanjenja globalnog privrednog rasta. Pored toga, smatra da će Srbija na tržištu uspeti da nadoknadi ruski nedostatak. Međutim, ukazuje na to da bi se nedostatak naftnih derivata već mogao osetiti.

"Ne očekujem da će se kod nas osetiti nedostatak nafte, mislim da će se mnogo više osetiti, a to se oseća i u celoj Evropi, nedostatak direktno derivata, jer Evropa je od Rusije uvozila i velike količine dizela", rekao je Radosavljević za Bloomberg Adriju.

Objašnjava da Srbija cenu goriva nije vezala za cenu nafte, već za cenu dizela "FOB Mediteran".

"Na Mediteranu nedostaje dizela, zato je dizel skuplji i zato je i kod nas cena viša. U svakom slučaju, to bi moglo u narednom periodu, kada krene ta zabrana, potpuno da dovede do nestašice dizela", smatra Radosavljević.

Tanjug/Jadranka Ilić

 

Od petog februara, sankcije EU će prekinuti i uvoz dizela i drugih rafinisanih proizvoda iz Rusije sa mora. Evropa se i dalje uveliko oslanja na Rusiju kada je uvoz dizela u pitanju, a preostalo joj je manje od deset nedelja dok sankcije ne blokiraju ovu trgovinu.

Evropska unija i Velika Britanija primile su skoro polovinu svog uvoza dizel-goriva iz Rusije u prva 24 dana ovog meseca, pokazuju podaci Vortexa koje je prikupio Bloomberg. Sveukupno, tankeri su isporučivali u EU i Veliku Britaniju u proseku 1,34 miliona barela dizel goriva dnevno od prvog do 24. novembra. To je niže u odnosu na oktobar, ali i dalje više od proseka za prvih 10 meseci u godini. Strahuje se da će nakon petog februara u Evropi bez uvoza ruskih naftnih derivata nastupiti ne samo povećanje cene dizela već i nestašica.
 

Komentari (0)

Biznis