Region

Pekari "umesili" veće cene hleba: Ima li BiH odgovor na rast cena i da li bi "državne pekare" bile rešenje

Komentari
Euronews Serbia

Autor: Euronews BiH/Žana Kezunović

26/01/2026

-

18:04

veličina teksta

Aa Aa

Praznici su završeni, novčanici istanjeni, a nova poskupljenja u BiH već kucaju na vrata. Među prvima hleb. Dok jedni razmišljaju da hleb ponovo mese kod kuće, u javnosti se pojavljuju ideje o državnim pekarama. Postavlja se pitanje da li je osnovna namirnica postala luksuz i ima li država odgovor na rast cena.

Pekari su u Novoj godini zamesili veće cene hleba, a kao razlog navode rast cene struje, komunalnih usluga i plata, svega osim brašna.

Istovremeno njihova statistika pokazuje da se hleb sve manje kupuje, ali se više plaća.

“Naši podaci kažu da je prošlogodišnje povećanje cena hleba, bar što se tiče našeg preduzeća nije pokrilo rast troškova i tu smo generalno u problemu. Ovo sadašnje povećanje koje je 2-3 odsto, a ne onako kako su neki mediji preneli 30 odsto ili 30 feninga. Koliko ja znam, najveći deo pekara nije poskupeo one najjeftinije hlebove", rekao je za Euronews BiH direktor preduzeća "Krajina klas" Saša Trivić.

Najjeftiniji beli hleb od 500 grama u jednoj od banjalučkih pekara košta čak dve i po marke, ali može se naći i za marku i 40 i to je najniža cena.

U poređenju sa regionom, hleb je skuplji u oba entiteta u BiH nego u Srbiji i Crnoj Gori.

U Republici Srpskoj je jedno vreme cena belog hleba od 500 grama bila ograničena na marku i 90, ali te mere više nema.

Koja bi bila prava mera

Građani kažu da je hleb skup, neki ga prave kod kuće navodeći da je to jeftinija i bolja varijanta, a neki smatraju da bi za hleb trebalo naći neku srednju cenu za one koji ne mogu da kupe, da ona ne bude previsoka i da iznosi do 1,80 maraka.

profimedia

 

Dok građani razmišljaju o kućnim pekačima, u javnosti se pojavljuje ideja o takozvanim "državnim pekarama", koju je oživeo dojučerašnji predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Za tako nešto nema tehničkih mogućnosti, kažu ekonomisti koji predlažu povratak starim merama.

Ekonomista Zoran Pavlović postavlja pitanje zašto ministarstvo ne ograniči maksimalne marže na osnovne životne namirnice, kao što je bilo pre godinu i po dana.

"Mi smo, nažalost, ugasili naša javna preduzeća, državne firme koje su proizvodile hleb i snabdevale gradove, pa sad ne možemo da vršimo korekciju na tržištu", rekao je za Euronews BiH ekonomista Zoran Pavlović. 

Dok se tržište "ne umesi" drugačije, hleb je postao osim ekonomska i politička tema.

Komentari (0)

Evropa