Rusija menja taktiku: Ukrajinci se pripremaju za najtežu zimu od početka rata
Komentari
23/10/2025
-07:04
Milioni Ukrajinaca širom zemlje pripremaju se za još jednu zimu sa restrikcijama struje i mogućim prekidima u snabdevanju električnom energijom, dok Rusija obnavlja svoju godišnju kampanju napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Ali ove godine situacija izgleda nešto drugačije, jer analitičari i zvaničnici kažu da je Moskva promenila taktiku i sada cilja konkretne regione, kao i gasnu infrastrukturu. U pojedinim delovima zemlje, uglavnom onima bliže liniji fronta na istoku, sezona zujanja agregata je već počela, kao i dugi sati u tami, bez struje i vode.
Ljudi ponovo izvlače male agregate, pune brojne eksterne baterije i skladište flaše vode po kupatilima.
Napadi su postali efikasniji, jer Rusija lansira stotine dronova, od kojih su neki opremljeni kamerama za preciznije navođenje, što preopterećuje ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, posebno u regionima gde je zaštita slabija, prenosi Euronews.
Posledice već utiču na svakodnevni život, naročito onih čiji opstanak zavisi od električne energije.
Za Zinaidu Kot, koja već sedam godina ide na dijalizu, ovo je daleko više od neprijatnosti. Bez struje, aparat koji joj održava život prestaje da radi.
"Loše je. Stvarno brinemo kad nema struje", rekla je iz bolničkog kreveta, povezana na aparat za dijalizu koji radi zahvaljujući agregatu, za koji osoblje kaže da "nije dovoljno pouzdan".
"Ako nema tretmana, ja bih umrla. Ne bih postojala", dodala je ona.
Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
Mrak u Šostki
Početkom oktobra, ruski napad ostavio je bez struje, vode i gasa mali severni grad Šostka.
Grad se nalazi samo 50 kilometara od linije fronta u severnoj Sumskoj oblasti. Kasnije je vraćen gas, a struja se vraća samo na nekoliko sati dnevno.
"Situacija je teška", rekao je gradonačelnik Šostke, Mikola Noha, te dodao da se struja i voda isporučuju po unapred određenom rasporedu, dostupne samo nekoliko sati dnevno.
"I to mnogo brine građane, jer ne možemo da predvidimo kada će nestati struja. Nešto popravimo, pa opet bude uništeno. Takva nam je situacija", naveo je on.
Gradom se širi tiho brujanje agregata. Napajaju kafiće, prodavnice, stambene zgrade i bolnice. Na više mesta postavljene su "tačke nepobedivosti" gde građani mogu da napune uređaje i ugreju se.
Meštani kažu da su najteži dani bili kada nije bilo gasa - bez grejanja i načina za kuvanje - pa su ljudi pripremali obroke na otvorenoj vatri, na ulici.
U lokalnoj bolnici, gde su sve ringle na struju, osoblje je još 2022. godine, tokom ranih dana ruske invazije, sagradilo jednostavnu peć na drva, kada je grad bio na ivici okupacije.
Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
Danas se tom peći pripremaju obroci za najmanje 180 pacijenata, kaže medicinska sestra Svitlana Zakotej, koja vodi brigu o ishrani pacijenata.
Bolnica već tri nedelje funkcioniše pomoću agregata, što je skup način održavanja osnovnih uslova - troši se gotovo pola tone goriva dnevno, oko 250.000 hrivnji (5.145 evra) nedeljno, kaže direktor bolnice Oleh Štohrin. To je gotovo jednako uobičajenom mesečnom računu za struju.
Struja se racionalno koristi. U odeljenju za dijalizu svetla su prigušena kako bi električna energija mogla da ide ka aparatima koji održavaju pacijente u životu.
Jedan od osam uređaja izgoreo je zbog nestanka struje - gubitak koji bolnica trenutno ne može da nadoknadi. Ipak, 23 pacijenta svakodnevno dolaze na višesatni tretman.
Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
Nova ruska strategija
Kriza u Šostki odražava promenu ruske strategije. Tokom 2022. i 2023. godine, Moskva je ispaljivala talase raketa i dronova širom zemlje kako bi destabilizovala ukrajinsku nacionalnu elektro-mrežu. Međutim, ove godine Rusija gađa region po region.
Nedavni obrasci pokazuju pojačane napade na oblasti Černihiv, Sumi i Poltavu, dok Harkov, Odesa, Mikolajiv i Dnjepar i dalje trpe redovne, ali ređe udare.
U utorak, Černihiv i deo regije ostali su bez struje nakon što je Rusija prethodne noći napala lokalnu energetsku mrežu, saopštili su lokalni zvaničnici.
"Nisu uspeli da pogode nacionalnu infrastrukturu jer je sada mnogo bolje zaštićena, a operateri znaju kako da reaguju. Zato su odlučili da promene taktiku i preusmere se", rekao je Oleksandr Harčenko, direktor Centra za istraživanje energije.
Tanjug/AP/Dan Bashakov
Prema njegovim rečima, najugroženiji su regioni uz liniju fronta, u krugu od oko 120 kilometara od borbenih dejstava.
"Ovo su napadi na civile koji nemaju nikakve veze sa ratom", naveo je.
Za ukrajinske energetske ekipe to znači da stalno popravljaju iste dalekovode i stanice, od stubova za prenos do termoelektrana, dok i sami kod kuće trpe nestanke struje.
"Ali to je naš posao. Ko će drugi da ga radi? Niko. Želim da ostanem optimista i da budem spreman na sve, ali stvarnost je trenutno izuzetno surova", kaže Bohdan Bilous, elektro-tehničar.
Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
Svetlana Kališ, portparolka regionalne elektrodistribucije u Sumskoj oblasti, kaže da blizina linije fronta svaku ekipu čini metom.
"Postaju sve bolji u tome kako da napadnu", kaže ona o ruskim snagama.
Objašnjava da zbog ponovljenih napada i složene prirode oštećenja, sve je manje načina da se električna energija prenese i distribuira. Ipak, rešenja se uvek nađu da bi se snabdevanje obnovilo.
Pripreme za zimu
Najnoviji napad u oblasti Černihiv, 4. oktobra, bio je znatno precizniji i razorniji. Na krovu zgrade sa transformatorima u lokalnoj trafostanici vidi se jedna uredna rupa blizu centra i druga na zidu tragovi koje su ostavili dronovi Šahed.
Vreće sa peskom postavljene oko objekta ublažile su deo udara, ali nisu mogle da zaustave direktan pogodak. Unutra je hladno i mračno, ali stanica i dalje radi - doduše sa upola manjim kapacitetom. Hiljade domaćinstava u Černihivu i dalje nemaju stabilno snabdevanje električnom energijom.
Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
Radnici pokušavaju da poprave štetu, ali čak i u idealnim uslovima - bez vazdušnih uzbuna i novih udara - biće potrebne nedelje. Svaki put kada se oglasi sirena, ekipe moraju da napuste teren.
"Ako pogledamo ovu godinu, ovo je jedna od najtežih. Nadamo se najboljem i razmatramo alternativne načine da snabdemo potrošače", kaže Serhij Pereverza, zamenik direktora lokalne elektrodistribucije Černihivoblenergo.
Harčenko ističe da Rusija prošle godine nije imala kapacitete da istovremeno lansira 500 ili 600 dronova, pa su napadi manjeg obima bili uglavnom neefikasni.
Ali ove godine, čak i kada su objekti okruženi brojnim tačkama PVO i mobilnim jedinicama, Rusi ih nadjačaju brojem - šalju po šest dronova na svaku odbrambenu tačku i još deset direktno na metu.
"Ove godine su otprilike utrostručili obim napada. Probijaju pojedinačne lokacije isključivo snagom i količinom", kaže Harčenko.
Komentari (0)