Za Kijev obezbeđeno 90 umesto 210 milijardi evra: Da li je Evropa izneverila Ukrajinu?
Komentari
27/12/2025
-20:33
Ruski rat protiv Ukrajine izgleda da će se završiti sledeće godine, i to pod uslovima veoma nepovoljnim po Kijev. Zašto takva prognoza? Zbog prošlonedeljnog neuspeha EU da se dogovori o korišćenju 210 milijardi evra zamrznute ruske imovine, koju je trebalo da dobije Ukrajina kako bi ostala solventna i mogla da finansira svoje ratne napore, piše Politico.
Propast predloga o "zajmu za ratnu odštetu", koji bi reciklirao rusku imovinu uglavnom zamrznutu u kliring banci u Belgiji, lišava Ukrajinu zagarantovanog finansiranja za naredne dve godine.
Propast dogovora je izazvala belgijska zabrinutost pravnim posledicama oko tog zajma, zajedno sa oklevanjem francuskog predsednika Emanuela Makrona i italijanske premijerke Đorđe Meloni da se pridruže nemačkom kancelaru Fridrihu Mercu u zagovaranju predloga. A sve to uprkos nedeljama prepirki i preteranih očekivanja zagovornika plana, među kojima je bila i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Srećom, EU će ipak obezbediti značajan paket finansiranja za Ukrajinu, nakon što je dogovoreno zajedničko zaduživanje od 90 milijardi evra na tržištima kapitala, obezbeđeno protiv budžeta EU, i pozajmljeno bez kamate.
Tanjug AP/Oleg Petrasiuk/Ukraine's 24th Mechanized Brigade via AP
Ali iako će to sprečiti da Ukrajina ostane bez novca početkom sledeće godine, paket je namenjen da se rasporedi na dve godine, a to neće biti dovoljno da Ukrajina ostane u borbi. Prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, zbog smanjenja finansijske podrške SAD, budžetski deficit Ukrajine u naredne dve godine biće oko 160 milijardi dolara.
Jednostavno rečeno, Ukrajini će trebati mnogo više od Evrope, a bloku će to biti sve teže da obezbedi.
Ipak, mnogi evropski lideri bili su prilično optimistični nakon što je prošle nedelje postignut dogovor o finansiranju. Finski predsednik Aleksander Stub primetio je u nedelju da će dogovoreni paket i dalje biti vezan za zamrznutu rusku imovinu, jer plan predviđa da Kijev iskoristi tu imovinu za otplatu zajma kada se rat završi.
"Zamrznuta ruska imovina ostaje zamrznuta... a Unija zadržava pravo da iskoristi zamrznutu imovinu za otplatu ovog zajma", napisao je on na X-u.
Pored toga, mišljenje je da bi mogao biti dodat sledeći zajam, indirektno vezan za rusku imovinu. I možda bi tako i bilo. Ali to se može protumačiti i kao računanje pilića pre nego što se izlegu, jer sve zavisi od toga kakav će dogovor biti postignut za okončanje rata.
Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
U međuvremenu, obezbeđivanje još jednog zajma neće biti tako jednostavno kada se ukrajinske kase ponovo isprazne.
Tri zemlje, Mađarska, Slovačka i Češka, već su se isključile iz prošlonedeljne šeme zajedničkog zaduživanja. Nije teško zamisliti da će im se pridružiti i druge, koje će se buniti protiv ideje još jednog paketa od više milijardi evra 2027. godine, koja je važna izborna godina i za Francusku i za Nemačku. Pritom, Tramp će još biti u Beloj kući, pa nema smisla gledati ka Vašingtonu za dodatni novac.
A ipak, belgijski premijer Bart De Vever opisao je prošlonedeljni dogovor, postignut nakon skoro 17 sati pregovora, kao "pobedu za Ukrajinu, pobedu za finansijsku stabilnost... i pobedu za EU".
Međutim, ruski predsednik Vladimir Putin to sigurno neće tako videti.
Kako je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski primetio dok je pokušavao da ubedi evropske lidere da podrže zajam za ratnu odštetu.
"Ako Putin zna da možemo da izdržimo otpor još bar nekoliko godina, onda njegov razlog da odugovlači ovaj rat postaje mnogo slabiji", rekao je Zelenski.
Ali to se nije desilo. A nakon prošlonedeljnog debakla koji je istakao podele među evropskim liderima, sigurno to nije lekcija koju će Putin poneti kući. Umesto toga, to će mu samo potvrditi da vreme radi za njega. Da ako sačeka još malo, plan od 28 tačaka koji su njegovi saradnici sastavili sa Trampovim poslušnim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom može biti oživljen, ostavljajući Ukrajinu i Evropu da se muče, što je ispunjen san za Kremlj.
Tanjug/AP/Julia Demaree Nikhinson
Putin takođe ume da čita ankete, i vidi sve veće nestrpljenje evropskih birača prema ratu u nekim od najvećih ekonomija kontinenta. Na primer, anketa Politico objavljena prošle nedelje, sa 10.000 ispitanika pokazala je da su građani Nemačke i Francuske još nevoljniji da nastave finansiranje Ukrajine nego oni u SAD. U Nemačkoj, 45 odsto je reklo da bi podržalo smanjenje finansijske pomoći Ukrajini, dok je samo 20 odsto želelo povećanje pomoći. U Francuskoj, 37 odsto je želelo manje, a samo 24 odsto više.
Uoči prošlonedeljnog sastanka Evropskog saveta, estonski premijer Kristen Mišal rekao je za Politico da je evropskim liderima pružena prilika da opovrgnu Trampovu tvrdnju da su slabi. Da potpisivanjem dogovora o otključavanju stotina milijardi zamrznute ruske imovine, odgovore i na brendiranje Evrope od strane američkog predsednika kao "grupe nacija u propadanju".
To nisu uspeli da urade, zaključio je Politico.
Komentari (0)