Zašto antene na ruskim diplomatskim zgradama u Beču izazivaju sumnje u špijunažu u Evropi
Komentari
17/05/2026
-19:11
Prošle nedelje, Austrija je proterala trojicu ruskih diplomata optuženih da su koristili diplomatski imunitet kao paravan za špijunske aktivnosti u Beču. Ubrzo nakon toga, ministarka spoljnih poslova Beate Majnl Rajzinger rekla je da Austrija zauzima oštriji pristup špijunskim aktivnostima, nazivajući ih "bezbednosnim pitanjem" za zemlju.
"Jasno i nedvosmisleno smo to saopštili ruskoj strani, uključujući i u vezi sa 'antenskom šumom' pri ruskom predstavništvu. Jasno je da je neprihvatljivo da se diplomatski imunitet koristi za sprovođenje špijunaže", navela je u saopštenju.
Na šta je mislila?
Istraživači i novinari upozorili su da je nekoliko ruskih diplomatskih zgrada u Beču opremljeno velikim antenskim sistemima i satelitskim tanjirima koji bi mogli da se koriste za presretanje komunikacija.
Nije neuobičajeno da ambasade koriste krovne antene i satelitske sisteme kako bi održavale bezbednu komunikaciju sa svojim vladama, piše Euronews.
Prema članu 27 Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, diplomatske misije mogu da koriste bezbedna sredstva komunikacije. Međutim, ambasada sme da instalira ili koristi bežični radio-predajnik samo uz saglasnost države domaćina.
Ipak, istraga koju je u martu objavio Financial Times, a koja se poziva na zvaničnike i analitičare koji prate te lokacije, navodi da su satelitski tanjiri navodno često menjali položaj i pravac, što je ponašanje koje analitičari smatraju neuobičajenim za sisteme koji služe isključivo diplomatskoj komunikaciji.
Erih Mehel je austrijski istraživački novinar koji je, zajedno sa grupom starijih austrijskih tehnologa i inženjera elektronike koji sebe zovu Nomen Nescio, pratio satelitske tanjire i antenske sisteme na ruskim diplomatskim zgradama u Beču.
On je za istraživački tim Euronews-a, The Cube, rekao da jedan antenski sistem na zgradama ruske ambasade u trećem bečkom okrugu "usmeren daleko ka zapadu", što je, kako je rekao, "nije uobičajena ambasadorska komunikacija".
Antena je usmerena ka komercijalnim satelitima koji prenose komunikacioni saobraćaj između Evrope i Afrike, a ne ka satelitima koji se obično koriste za komunikaciju sa Moskvom.
profimedia
Prema Mehelu, jedna ruska diplomatska zgrada u 22. bečkom okrugu izgleda da funkcioniše kao "čista stanica za obaveštajni signalni nadzor", sa nekoliko antena usmerenih ka satelitima koji prenose komunikacioni saobraćaj između Evrope i Afrike.
Grupa Nomen Nescio je primetila da se jedna antena redovno premešta, a zatim vraća u svoj uobičajeni položaj. Prema Mehelu, ta antena izgleda da se "koristi za pretragu“.
"Moguće je da traže nešto, neki poseban kanal na drugom satelitu", rekao je on.
Nomen Nescio je takođe identifikovala neobične krovne strukture napravljene od lakih materijala poput drveta i plastike. Mehel je rekao da ove strukture podsećaju na radome, odnosno vremenski otporna kućišta koja su dizajnirana da štite antene i prikrivaju njihov pravac.
Diplomatski krovovi pod nadzorom
Optužbe u vezi sa sistemima za nadzor na krovovima diplomatskih zgrada nisu nove.
Izveštavanje lista Der Spiegel, zasnovano na dokumentima koje je objavio u egzilu bivši službenik NSA Edvard Snouden tvrdilo je da je američka ambasada u Berlinu imala krovnu opremu za nadzor koja se koristila za prikupljanje obaveštajnih signala.
Godine 2013, nemačko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je britanskog ambasadora na sastanak nakon optužbi da je britanska obaveštajna služba postavila "tajno prislušno mesto" na krovu ambasade kako bi prisluškivala.
Rusija nije nepoznata sličnim optužbama. Istraga iz 2023. godine koju je sproveo centralnoevropski medij VSquare navela je da specijalizovana oprema na krovovima ambasada od Varšave do Brisela ima kapacitet da presreće elektronske komunikacije zemalja u kojima se nalaze, prema više bivših obaveštajnih zvaničnika koje je taj medij intervjuisao.
Sergej Jirnov, bivši oficir KGB-a, rekao je za The Cube da antene na diplomatskim zgradama mogu da služe "dvema svrhama: komunikaciji sa Moskvom i špijunskim aktivnostima u zemlji domaćinu".
Klod Monike, bivši agent francuske spoljne obaveštajne službe DGSE, rekao je da se neke diplomatske antene teoretski mogu koristiti za "presretanje radio talasa, mikrotalasnih veza, satelitskih komunikacija, nezaštićenog internet saobraćaja, kao i za prikupljanje mobilnih identifikatora i metapodataka pomoću uređaja tipa IMSI-catcher".
Dodao je da kineske i ruske službe koriste slične metode i opisao Brisel, Beč i Ženevu kao glavna središta takvih aktivnosti, s obzirom na to da u njima sede međunarodne organizacije.
Beč je posebno dugo povezan sa špijunažom zbog prisustva Ujedinjenih nacija, Međunarodne agencije za atomsku energiju, Organizacije za bezbednost i saradnju u Evropi i Organizacije zemalja izvoznica nafte.
Austrija je od 2022. godine, nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu, proterala manje ruskih diplomata u poređenju sa zemljama poput Nemačke, Poljske i Francuske.
Komentari (0)