Evropa

Kovid podelio Evropu: Zašto je u istočnim zemljama veća stopa smrtnosti?

Komentari

Autor: Tara Tomović

27/10/2021

-

16:11

Kovid podelio Evropu: Zašto je u istočnim zemljama veća stopa smrtnosti?
Tanjug/Miloš Milivojević, Strahinja Aćimović, Zoran Žestić, Pixabay - Copyright Tanjug/Miloš Milivojević, Strahinja Aćimović, Zoran Žestić, Pixabay

veličina teksta

Aa Aa

Zaključavanja, podele oko vakcina, protesti protiv kovid propusnica i novi sojevi virusa obeležili su početak još jedne zimske sezone koju će, ponovo obeležiti korona donoseći haos na istoku kontinenta, a nesigurnost na zapadu.

Uprkos raznovrsnosti vakcina u mnogim zemljama Evrope, Svetska zdravstvena organizacija je saopštila da je Stari kontintent jedini deo sveta na kojem se beleži stalni porast broja obolelih, tačnije treću nedelju uzastopno.

Prvo pogoršanje epidemijske situacije krenulo je s dolaskom delta soja u Evropu, tačnije na krajnji istok, u Rusiju gde je zbog niske stope vakcinacije u toku najsmrtonosniji talas od početka pandemije.

Međutim, razlika u broju zaraženih, a ponajviše hospitalizovanih i preminulih znatno se razlikuje u zapadnim i istočnim zemljama Evrope. Razlog je više nego jasan - vakcinacija.

20 miliona zaraženih u Istočnoj Evropi

Broj do sada zabeleženih infekcija koronavirusom u istočnoj Evropi premašio je u nedelju 20 miliona, javio je Rojters, pa se tako ovaj region bori sa najgorom epidemijom od početka i niskim vakcinalnim stopama.

Mađarka je u regionu prva po stopi vakcinacije sa 62 odsto stanovnika koji su primili bar jednu dozu, dok u Ukrajini ta brojka iznosi tek 19 odsto, podaci su Our World in Data. Tri od pet zemalja koje su prve u svetu po najvećem broju smrtnih slučajeva nalaze se upravo u istočnoj Evropi - Rusija, Ukrajina i Rumunija.

Ukrajina je u petak drugi dan zaredom registrovala rekordnu dnevnu stopu novih infekcija koronavirusom i povezanih smrtnih slučajeva zbog čega je produženo vanredno stanje koje dozvoljava vlastima da uvedu ograničenja i do kraja godine kako bi obuzdali infekciju.

AP Photo/Evgeniy Maloletka

 

Međutim, više od 40 odsto svih novih slučajeva u istočnoj Evropi bilo je Rusiji gde zdravstveni sistem radi pod velikim opterećenjem, izjavio je u sredu ministar zdravlja Mihail Muraško. Nacija je u petak izvestila o rekodnom broju smrtnih slučajeva koji je premašio hiljadu ljudi dnevno. U Moskvi, najnaseljenijem gradu u zemlji, ove nedelje se zatvaraju sva preduzeća osim osnovnih prodavnica, kao što su supermarketi i apoteke.

Komšijska Rumunija je trenutno prva zemlja u svetu po stopi smrtnosti od kovida, pa je tako vlada od ponedeljka ponovo uvela noćni policijski čas i učinila obaveznim zdravstvene propusnice za ulazak u većinu javnih mesta. Nove mere će biti na snazi 30 dana i podrazumevaće zabranu kretanja od 22 uveče i zabranu rada ugostiteljskih i trgovačkih objekata posle 21h. Iako je samo jedna trećina odrasle populacije potpuno vakcinsana, od prošle nedelje primećuje se veće interesovanje za vakcinu.

I u susednoj Bugarskoj se pacijenti prebacuju u inostranstvo zbog nedostatka bolničkih kapaciteta. Uprkos tome stotine ljudi protestovalo je u Sofiji i drugim gradovima protiv obaveznih sertifikata koji su stupili na snagu prošlog četvrtka.

Tanjug AP/Costin Dinca

 

Letonija je takođe jedna od zemalja istočne Evrope koja beleži najniži broj vakcinisanih u odnosu na zemlje Evropske unije zbog čega je od 21. oktobra do 15. novembra na snazi lockdown.

"Letonija je svetski broj jedan po stopi infekcija koronavirusa", rekao je ministar zdravlja Danijels Pavluts novinarima nakon hitnog sastanka vlade, prenosi Rojters.

Prodavnice, restorani i škole biće zatvoreni, a ljudima će biti dostupne samo osnovne usluge, rekao je on i dodao da će zatvaranje biti ublaženo samo za vakcinisane osobe.

"Naš zdravstveni sistem je u opasnosti", rekao je premijer Krisjanis Karins, okrivljujući niske stope vakcinacije u svojoj zemlji za skok hospitalizacija.

Ljudi na zapadu manje umiru od kovida

Dok je broj slučajeva u zapadnim zemljama Evrope takođe u porastu, manje je opterećenje po zdravstveni sistem i daleko je manje smrtnih ishoda, ponajviše zahvaljujući visokim stopama vakcinacije. Upravo je to ono što je podelilo Evropu na Istok i Zapad.

Na primer, Nemačka beleži najviše brojeve novozaraženih od maja prošle godine, te je tako u subotu ta brojka prešla 100 novih infekcija na 100.000 stanovnika.

AP Photo/Martin Meissner

 

S druge strane, belgijski ministar zdravlja već je objavio da je zemlja u četvrtom talasu, a Belgija je uz Irsku zemlja sa najvišom stopom slučajeva u zapadnoj Evropi, podaci su Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, iako je više od 86 odsto odrasle populacije vakcinisano.

Štaviše, belgijske vlasti donele su juče odluku da pooštre mere u cilju suzbijanja pandemije koronavrusa i proglasile epdemiološko vanredno stanje u zemlji nakon što je broj novozaraženih na dnevnom nivou dostigao brojke iz novembra prošle godine. U Belgiji će ponovo biti obavezno nošenje maski u radnjama, tržnim centrima, zdravstvenim ustanovama, koncertnim salama, sportskim centrima, bibliotekama i bogomoljama. Korona propusnice će od 1. novembra biti potrebne za ulazak u sve ugostiteljske i fitnes objekte na teritoriiji cele države.

Velika Britanija može biti tempirana bomba

Iako se stručnjaci slažu da zapadna Evropa neće videti razmere prošlogodišnjih epidemija, Velika Britanija je pokazatelj da to ne mora obavezno biti slučaj.

Naime, u Britaniji su u nedelju zabeležena 39,962 nova slučaja i 72 smrtna slučaja. Iako su podaci koje je vlada objavila tokom vikenda pokazali smanjenje broj slučajeva i smrti u poređenju sa radnim danima, to je bila "najsmrtonosnija" nedelja od početka marta.

Boris Džonson, premijer se do sada javno opirao sugestijama da bi trebalo da naredi sprovođenje plana B, mera koje uključuju uvođenje propusnica, kao i da zakonski naloži upotrebu maski, ali je u subotu izdao očajnički poziv na vakcinaciju svima starijim od 50 godina.

"Vakcine su naš put kroz ovu zimu. Napravili smo fenomenalan napredak, ali nas posao još nije gotov i znamo da zaštita od vakcine može opasti nakon šest meseci", upozorio je.

Nova opasnost pak, vreba od novog mutiranog oblika koronavirusa AY.4.2. (delta plus), a britanski stručnjaci upozoravaju da bi se on mogao još lakše širiti od delte.

Britanska agencija za zdravstvenu bezbednost (UKHSA) prebacila ga je u kategoriju "varijanti pod istragom", kako bi pažljivije proučila ovaj mogući rizik.

Naučnici su uvereni da bi postojeće vakcine i dalje trebale dobro da deluju u zaštiti stanovništva, a iako delta soj i dalje predstavlja većinu kovid infekcija u Velikoj Britaniji, slučajevi delta plus ili AI.4.2 su u porastu, prenosi BBC.

 

AP Photo/Matt Dunham

 

 

Najnoviji zvanični podaci pokazuju da je šest odsto slučajeva kovida ovog tipa, međutim stručnjaci upozoravaju da postoje neki rani dokazi da bi ona mogla da ima povećanu stopu rasta u Velikoj Britaniji u odnosu na običnu deltu.

"Ova podvrsta postala je sve uobičajenija poslednjih meseci, a postoje neki rani dokazi da bi ona mogla da ima povećanu stopu rasta u Velikoj Britaniji u odnosu na Deltu", saopštila je UKHSA.
Za razliku od delte, AY.4.2 se još uvek ne smatra “zabrinjavajućom varijantom", najvišom kategorijom koja se dodeljuje sojevima virusa prema njihovom nivou rizika.

Isti soj ušao je nedavno i u Rusiju i brzo stigao do Moskovskog regiona.

"Istina, uzorci AY.4.2 podgrupe delta soja su pronađeni u Moskovskom regionu. Ova varijanta ima neke promene, uključujući i gve ključne mutacije u genu S proteina - Y145h i A222V", rekao je Kamil Hafizov iz Centralnog istraživačkog instituta za epidemiologiju za TAS S, dodavši da vakcina Sputnjik obezbeđuje istu zaštitu protiv soja kao i protiv originalnog delta soja.

Hafizov je rekao da je, uz Veliku Britaniju i Rusiju, novi soj potvrđen u SAD i Izraelu.

 

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa