Evropa

Kanada se približava Evropi zbog trgovinskog rata sa SAD: Koliko daleko saradnja može da ode bez članstva u EU?

Komentari
Kanada se približava Evropi zbog trgovinskog rata sa SAD: Koliko daleko saradnja može da ode bez članstva u EU?
Kanada se približava Evropi zbog trgovinskog rata sa SAD: Koliko daleko saradnja može da ode bez članstva u EU? - Copyright Tanjug/AP/PATRICK DOYLE, Marius Burgelman

veličina teksta

Aa Aa

Usred trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama, kanadski premijer Mark Karni prisustvovaće 16. septembra u Strazburu govoru Ursule fon der Lajen o stanju Unije, nakon čega će uslediti samit Kanade i Evropske unije. Ipak, članstvo Kanade u EU nije opcija. Kako se trgovinski rat sa SAD ponovo zaoštrava, kanadski premijer Mark Karni izneo je još jedno obećanje da će produbiti ekonomsko i bezbednosno partnerstvo svoje zemlje sa Evropskom unijom.

Njegova izjava usledila je nakon što su prošle nedelje propali trgovinski pregovori između Otave i Vašingtona, pri čemu je Kanada optužila SAD za mešanje u njen suverenitet, zahtevajući ustupke u vezi sa francuskim jezikom.

Kao odgovor na to, američki predsednik Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Truth Social da će od 1. januara 2027. godine carine na automobile i kamione biti povećane na 50 odsto, piše Euronews.

"Kanada nam nije potrebna, njima smo mi potrebni! Oni 95 odsto svoje trgovine obavljaju sa SAD, dok je kod nas upravo suprotno!“, napisao je.

Kanada je kasnije saopštila da će od 8. septembra uvesti carine od 15 do 50 odsto na više od 700 američkih proizvoda, ukupne vrednosti od oko 20 milijardi dolara (17,2 milijarde evra).

Otkako se Tramp 2025. godine vratio na vlast i počeo sve češće da napada trgovinske odnose između SAD i Kanade, Otava se u više navrata okretala Evropskoj uniji, nastojeći da izgradi stabilan odnos sa partnerom koji deli slične vrednosti i stavove.

"Ove jeseni započećemo intenzivne razgovore sa Evropskom unijom, drugom najvećom ekonomijom na svetu, kako bismo izgradili mnogo snažnije i dublje ekonomsko i bezbednosno partnerstvo“, rekao je Karni u ponedeljak.

AP/Evelyn Hockstein

 

Kanadski premijer potvrdio je, prema pisanju Politica, da će 16. septembra prisustvovati govoru o stanju Evropske unije u Strazburu, nakon što ga je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala još pre nego što je izbio trgovinski rat sa SAD.

Od početka Trampovog drugog mandata, Brisel i Otava dele zajednički cilj: da diverzifikuju svoje trgovinske odnose i smanje zavisnost od Vašingtona. Međutim, s obzirom na to da su EU i Kanada već povezane trgovinskim sporazumom, postavlja se pitanje koliko bi dublji odnosi zapravo mogli da idu.

Istina je da obe strane imaju svoje granice.

Isprepletana tržišta Kanade i SAD

Od kritičnih sirovina do energetike i odbrane, tokom proteklih meseci u prvi plan izbilo je više oblasti od zajedničkog interesa, koje će po svemu sudeći biti i glavne teme samita Kanade i EU ove jeseni.

Kanada planira da ponudi EU bolji pristup svojim kritičnim sirovinama. Brisel očajnički nastoji da smanji zavisnost od Kine, koja ima monopol nad proizvodnjom i preradom retkih zemalja. Sa značajnim domaćim zalihama litijuma, grafita i nikla, Otava ima mnogo toga da ponudi kako bi se EU uključila u njen lanac vrednosti metala.

Kanada bi mogla da ponudi i saradnju u oblasti energetike, koju trenutno najvećim delom izvozi u SAD.

"Trebalo bi da razgovaramo o održivijem koridoru između Kanade i EU za snabdevanje energijom, i to ne samo kada je reč o nafti i gasu, već i o nuklearnoj energiji. Energetske potrebe EU rastu, dok njeno snabdevanje energijom i dalje u velikoj meri zavisi od uvoza“, rekao je Mark Kamileri, predsednik Asocijacije za trgovinu i investicije Kanade i EU, za Euronews.

Tanjug/AP/Adrian Wyld/The Canadian Press

 

Kada je reč o odbrani, Kanada je već deo programa SAFE, evropskog odbrambenog instrumenta vrednog 150 milijardi evra, koji podržava države članice EU koje žele da ulažu u domaću odbrambenu industriju kroz zajedničke nabavke. Međutim, saradnja u oblasti odbrane trebalo bi da ode i korak dalje: Kanada je izabrala nemačko-norvešku kompaniju TKMS za izgradnju nove flote od 12 podmornica. Produbljivanje saradnje u oblasti bezbednosti na Arktiku moglo bi da bude još jedno važno područje zajedničkog delovanja.

Kanadske kompanije su, u međuvremenu, sve više zainteresovane za evropsko tržište, ali diversifikacija neće biti ostvarena preko noći. Geografija ipak igra važnu ulogu.

"Kanadska ekonomija je u velikoj meri usmerena ka američkom i severnoameričkom tržištu i duboko je integrisana u njega“, dodao je Kamileri.

I Evropljani će postaviti granice integraciji sa Kanadom. Trgovinski sporazum postignut 2016. godine dovoljan je dokaz da pristup tržištu EU nije jednostavan: sporazum još nisu ratifikovale sve države članice EU, a od 2017. godine primenjuje se samo privremeno.

Slabe nade u članstvo Kanade u EU

Geografija nije važna samo za Kanadu, već i za EU.

Član 49 Ugovora o Evropskoj uniji predviđa mogućnost članstva za "svaku evropsku državu“. Maroko u prošlosti nije smatran dovoljno evropskim da bi postao član EU, pa se postavlja pitanje kako bi Kanada, koja se nalazi mnogo dalje, mogla da bude smatrana "evropskom državom“.

Guntram Volf, viši saradnik briselskog tink-tenka Bruegel, ukazuje na to da u Briselu sada postoji veća otvorenost za ovakve ideje i da bi strateško usklađivanje "moglo otići veoma daleko“, iako bi, po svemu sudeći, ipak moralo da ostane ispod nivoa punopravnog članstva.

Credit: Martin Bertrand / imago stock&people / Profimedia

 

Jedna od mogućnosti bila bi dodatna liberalizacija trgovine, iznad onoga što predviđa postojeći sporazum. Ali koliko bi daleko mogla da ide integracija kanadskog tržišta sa tržištem EU?

"Moglo bi se ići do nivoa na kojem je Norveška, odnosno do članstva na jedinstvenom tržištu. Da li Kanada želi da ide toliko daleko i da li je to pravac u kojem žele da idu sve evropske zemlje, videćemo u narednim nedeljama", rekao je Volf za Euronews.

Norveška, Island i Lihtenštajn zajedno sa državama članicama EU čine takozvani Evropski ekonomski prostor (EEP). Članstvo u EEP-u podrazumeva primenu četiri osnovne slobode EU - slobodno kretanje robe, ljudi, usluga i kapitala. Te četiri slobode predstavljaju temelj jedinstvenog tržišta. 

Međutim, jedan zvaničnik EU rekao je za Euronews da takva opcija za sada nije na dnevnom redu i da je u ovom trenutku reč samo o teorijskoj raspravi.

Komentari (0)

Evropa