Evropa

Lažne smrti u NATO, tvrdnje Epstajna i dronovi: Kako je Rusija ciljala izbore u baltičkim zemljama?

Komentari
Lažne smrti u NATO, tvrdnje Epstajna i dronovi: Kako je Rusija ciljala izbore u baltičkim zemljama?
Lažne smrti u NATO, tvrdnje Epstajna i dronovi: Kako je Rusija ciljala izbore u baltičkim zemljama? - Copyright AP/Roman Koksarov, Tairo Lutter/imago stock&people/Profimedia, Unsplash/Maria Baranova

veličina teksta

Aa Aa

Dezinformacione aktivnosti povezane sa Rusijom, koje su pratile izborne procese u Estoniji i Letoniji, bile su prvenstveno usmerene na stvaranje zabune u vezi sa bezbednosnom situacijom, a manje na same izborne kandidate ili proceduru glasanja, navodi se u novom izveštaju obaveštajne kompanije Refute iz Londona.

Cilj ovih manipulacija, objavljenih uoči i tokom izbora u dve baltičke države, bio je produbljivanje podela i narušavanje poverenja građana u institucije, NATO i podršku Ukrajini. Prema rečima izvršnog direktora kompanije Refute Tom Garneta, Rusija koristi dezinformacije kao namerno sredstvo za dezorijentisanje javnosti i oblikovanje rasprava pred glasanje, navodi Euronews.

Kampanje su pratile septembarske predsedničke izbore u Estoniji i oktobarske parlamentarne izbore u Letoniji, koristeći stvarne zabrinutosti građana u vezi sa ratom u Ukrajini, NATO saveznim aktivnostima, dronovima i bezbednošću granica.

Prilagođavanje lažnih sadržaja i lažiranje poznatih medija

Analiza kompanije Refute pokazuje da se izmišljeni sadržaji nisu samo ponovo objavljivali, već su višekratno prerađivani za različite platforme i publiku. Tako je za jedan lažni video pronađeno osam verzija, uključujući snimke generisane veštačkom inteligencijom i prilagođavanja za arapsko i špansko govorno područje.

Dimitrios Karamitros / Alamy / Profimedia

 

Kako bi se obmanama dao privid verodostojnosti, lažni narratives su povezivani sa stvarnim događajima, poput ulazaka dronova u baltički vazdušni prostor, ali su prikazivani u kontekstu koji navodi na pogrešne zaključke.

Pored toga, lažne vesti su plasirane na višejezičnim veb-sajtom kako bi nastavile da kruže i nakon što bi objave na društvenim mrežama bile uklonjene ili označene kao neistinite.

Izmišljeni incidenti u Letoniji i lažne optužbe u Estoniji

Uoči glasanja održanog 3. oktobra 2026. godine, u Letoniji je kružio lažni snimak oblikovan kao izveštaj Euronews-a, u kom je navedeno da je ukrajinski vojnik tokom vojne vežbe "Baltički fond 26" ubio trojicu pripadnika NATO-a, a potom izvršio samoubistvo. Izmišljotina je plasirana u periodu od 14. avgusta do 6. septembra, dostigavši publiku od preko 1,85 miliona ljudi.

Nacionalne oružane snage Letonije osudile su ovaj slučaj kao koordinisanu akciju, dok je Evronjuz potvrdio da sporni video nije potekao iz njihove produkcije.

U Estoniji je zabeleženo objavljivanje izmišljene priče na sajtu euobserver.news, napravljenom da imitira briselki EUobserver. U tom tekstu su odlazeci predsednik Estonije Alar Karis i predsednik Litvanije Gitanas Nauseda lažno povezani sa mrežom trgovine ljudima Džefrija Epstajna.

profimedia

 

Priča je promovisana putem video-zapisa sa narracijom veštačke inteligencije i naloga na društvenim mrežama koji okupljaju oko 780.000 pratilaca.

Takođe, prevara izvedena preko lažnog sajta koji je imitirao američki vojni časopis The Defense Post tvrdila je da je ukrajinski dron oštetio dva portugalska F-16 u bazi Emari, napravivši štetu od 120 miliona evra.

Iako je tvrdnja zasnovana na stvarnim upadima dronova skrenutih usled ruskog elektronskog ratovanja, namera je bila stvaranje sumnje u estonsku protivvazdušnu odbranu i podrivanje podrške Kijevu.

Tehnički direktor kompanije Refute Vlad Galu istakao je da ove taktičke promene ukazuju na sistematsko ciljanje informativnog prostora u baltičkim zemljama.

Zbog svog članstva u EU i NATO-u, kao i čvrste podrške Ukrajini, Baltičke države ostaju posebno izložene ovakvim vidovima dezinformacija.

Bonus video: 

Euronews Serbia

Komentari (0)

Evropa