Evropa

EU sprema još 45 milijardi evra za Ukrajinu: Ko plaća kamate i šta će biti sa zamrznutom ruskom imovinom?

Komentari
EU sprema još 45 milijardi evra za Ukrajinu: Ko plaća kamate i šta će biti sa zamrznutom ruskom imovinom?
Tanjug AP/Dan Bashakov - Copyright Tanjug AP/Dan Bashakov

veličina teksta

Aa Aa

Evropska unija priprema novi finansijski paket za Ukrajinu od 45 milijardi evra, a kada se tome doda ranije dogovorena pomoć, ukupna podrška Brisela Kijevu tokom 2026. i 2027. godine trebalo bi da dostigne 135 milijardi evra. Iza novog predloga Evropske komisije, međutim, otvaraju se važna pitanja: kako će novac biti obezbeđen, koliko će koštati kamate, ko će ih plaćati i da li bi zamrznuta ruska imovina mogla da posluži za otplatu duga?

Evropska unija je "podjednako posvećena podršci Ukrajini u ratu i miru kao i do sada", izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predstavljajući predlog o zajmu od 45 milijardi evra, koji bi trebalo da pomogne Ukrajini da pokrije sve veći budžetski deficit izazvan ratom.

"Smatramo da je ovo najbolji način da Ukrajina dobije snažniju poziciju za pregovaračkim stolom", poručila je Fon der Lajen u sredu.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski javno joj je zahvalio, ističući da je "snažna podrška Ukrajini najbolji signal Rusiji da ovaj rat mora da se završi".

O predlogu zajma tek treba da se izjasne lideri Evropske unije i to na samitu u Briselu 26. i 27. novembra, ali potreba za donošenjem odluke postaje sve hitnija. Neprekidni ruski vazdušni napadi povećali su troškove rata i dodatno produbili zavisnost Kijeva od strane pomoći.

Istovremeno, evropske vlade suočavaju se sa dilemom kako da opravdaju izdvajanje novog novca za Ukrajinu u trenutku kada se građani suočavaju sa visokim računima za energente, ograničenim budžetima i sve izraženijim nezadovoljstvom. Na kraju, svaka nova finansijska obaveza pada na teret evropskih poreskih obveznika.

Zašto baš sada?

U decembru prošle godine lideri Evropske unije dogovorili su zajam od 90 milijardi evra, namenjen pokrivanju vojnih i finansijskih potreba Ukrajine tokom 2026. i 2027. godine.

Taj paket pomoći, čija je realizacija još u toku, osmišljen je uz pretpostavku da će se rat u Ukrajini završiti tokom 2026. godine. Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Moskva je intenzivirala napade, nastojeći da Ukrajini dodatno oteža predstojeću zimu i nanese nove udarce njenoj privredi.

Kontinuirani napadi poremetili su poslovne aktivnosti, oštetili energetski sistem i umanjili sposobnost Kijeva da prikuplja javne prihode. Dodatni udarac predstavlja i blokada Crnog mora, koje je od ključnog značaja za ukrajinske poljoprivrednike i izvoz njihovih proizvoda.

Razmere razaranja ostavile su rupu od 70 milijardi evra u ukrajinskom budžetu za 2027. godinu.

Na samitu održanom u oktobru, evropski lideri saslušali su Zelenskog i saglasili se da je potrebno pronaći način da se odgovori na sve težu finansijsku situaciju Ukrajine.

Zašto 45 milijardi evra?

Reč je o podeli finansijskih obaveza između Evropske unije i njenih saveznika. Prošle godine Unija se obavezala da će pokriti dve trećine procenjenih ukrajinskih potreba, koje su iznosile 135 milijardi evra. Na osnovu tog dogovora odobren je zajam od 90 milijardi evra.

Sada se primenjuje ista formula: predloženih 45 milijardi evra trebalo bi da pokrije dve trećine finansijskog manjka od 70 milijardi evra. Preostalih 25 milijardi očekuje se od drugih saveznika Ukrajine, među kojima su Velika Britanija, Norveška, Kanada, Japan i Australija.

Evropska komisija je u svom predlogu ponudila dva načina na koja bi saveznici mogli da učestvuju u finansiranju. Prvi je dodatnih pet milijardi evra kroz garancije sa najvišim, AAA kreditnim rejtingom, dok drugi podrazumeva produženje ranijeg zajma Grupe sedam (G7), koji je obezbeđen prihodima od vanredne dobiti ostvarene na osnovu zamrznute ruske imovine.

Malo je izgleda da će se Sjedinjene Američke Države finansijski uključiti, uprkos ubedljivoj pobedi Demokratske stranke na izborima na polovini predsedničkog mandata.

"Ne bi bilo mudro zasnivati budžetske planove samo na nadi", duhovito je prokomentarisao jedan visoki zvaničnik Evropske komisije.

Kako će novac biti obezbeđen?

Iznos od 45 milijardi evra biće prikupljen zajedničkim zaduživanjem, što predstavlja najjednostavniji način finansiranja. Evropska komisija, koja ima najviši, trostruki kreditni rejting, emitovaće obveznice različitih rokova dospeća na finansijskim tržištima i postepeno pozajmljivati novac u ime svih država članica.

Reč je o istom modelu koji je primenjen i prilikom odobravanja prethodnog zajma od 90 milijardi evra. 

Zajedno, Evropska unija će tokom 2026. i 2027. godine obezbediti 135 milijardi evra za podršku Ukrajini.

Koliko će to koštati?

Zajedničko zaduživanje uvek nosi određene troškove, a oni su danas još veći nego ranije.

Troškovi pozajmljivanja novca naglo su porasli širom sveta usled energetske nestabilnosti, geopolitičkih neizvesnosti, zabrinutosti zbog visokog nivoa javnog duga i sve intenzivnije trke u razvoju veštačke inteligencije. Od Brisela do Vašingtona, javne finansije nalaze se pod sve većim pritiskom.

Tanjug AP/Andriy Andriyenko/Ukraine's 65th Mechanized Brigade via AP

Ukrajina

Zvaničnici Evropske komisije procenjuju da će godišnji troškovi kamata iznositi oko šest milijardi evra. Od toga se 3,5 milijardi odnosi na zajam od 90 milijardi evra, što je više od prvobitno procenjene tri milijarde, dok bi kamate na novi zajam od 45 milijardi evra mogle da iznose između dve i 2,5 milijardi evra.

Države članice subvencionisaće kamate kako se taj teret ne bi preneo na Ukrajinu.

Prema aktuelnom planu, godišnje kamate bile bi plaćane iz posebnog fonda od 100 milijardi evra koji je Brisel predvideo za Ukrajinu u narednom sedmogodišnjem budžetu EU. Međutim, takvo rešenje smanjilo bi raspoloživa sredstva iz tog paketa za 42 milijarde evra i značajno ograničilo fleksibilnost finansijske podrške Kijevu.

Kao alternativa razmatra se mogućnost da se troškovi kamata pokrivaju iz posebnog finansijskog instrumenta, čime bi fond od 100 milijardi evra ostao netaknut.

Ovo pitanje dodatno povezuje finansijsku pomoć Ukrajini sa budžetom Evropske unije, koji sve više postaju jedinstven i politički osetljiv paket. Za donošenje odluka o oba pitanja neophodna je jednoglasnost država članica.

Da li će zamrznuta ruska imovina biti iskorišćena za otplatu duga?

Moskva je u više navrata odbacila mogućnost da sama učestvuje u finansiranju obnove Ukrajine, što povećava verovatnoću da će Evropska unija na ovaj ili onaj način morati da preuzme odgovornost.

Brisel poručuje da "zadržava pravo" da iskoristi zamrznutu rusku imovinu, procenjenu na 210 milijardi evra, kako bi se iz nje otplatila pomoć pružena Ukrajini. Međutim, takav scenario mogao bi da uskrati Kijevu preko potrebna sredstva za obnovu zemlje nakon završetka rata.

Ukrajina, koja već ima značajna dugovanja prema drugim međunarodnim partnerima i institucijama, ni u kom slučaju ne bi trebalo da vraća ovaj novac iz sopstvenih sredstava.

"Uvek postoji mogućnost da se donese politička odluka o otpisu duga. Evropska unija je de fakto postala kreditor Ukrajine u krajnjoj nuždi i verovatno će tu ulogu imati još neko vreme“, rekao je jedan visoki zvaničnik.

Bonus video:

Komentari (0)

Evropa