Evropa

Evropi preti povratak u eru pre antibiotika? Superbakterije sve otpornije, lekari ostaju bez mogućnosti lečenja

Komentari
Evropi preti povratak u eru pre antibiotika? Superbakterije sve otpornije, lekari ostaju bez mogućnosti lečenja
Evropi preti povratak u eru pre antibiotika? Superbakterije sve otpornije, lekari ostaju bez mogućnosti lečenja - Copyright Unsplash/Julia Koblitz

veličina teksta

Aa Aa

Otpornost bakterija na antibiotike sve je veći zdravstveni problem širom Evrope, a u pojedinim zemljama beleži se dramatičan rast infekcija izazvanih bakterijama otpornim na više vrsta lekova. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorava da bi, ukoliko se ovaj trend nastavi, medicina mogla da se suoči sa povratkom u vreme pre otkrića antibiotika, kada su i infekcije koje se danas rutinski leče često imale fatalan ishod.

Naime, više od 35.000 ljudi godišnje umre od posledica antimikrobne rezistencije u Evropskoj uniji, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj, što je uporedivo sa ukupnim brojem smrtnih slučajeva od gripa, tuberkuloze i HIV-a, pokazuju podaci Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Stručnjaci za Euronews ovim povodom upozoravaju da bakterije postaju sve otpornije na lekove koji su decenijama predstavljali osnovu savremene medicine, dok lekarima ostaje sve manje efikasnih terapijskih opcija.

Takođe, kako objašnjavaju, antimikrobna rezistencija nastaje kada mikroorganizmi, uključujući bakterije, razviju sposobnost da prežive dejstvo lekova koji bi trebalo da ih unište ili zaustave njihov rast. 

Posebno zabrinjava i pojava takozvanih multirezistentnih bakterija, odnosno sojeva koji su istovremeno otporni na više različitih antibiotika. Njihovo širenje dodatno otežava lečenje, jer terapije koje su se ranije rutinski koristile više ne daju očekivane rezultate.

Unsplash/CDC

 

ECDC takođe u svom godišnjem izveštaju posebno izdvaja infekcije krvotoka izazvane bakterijama Klebsiella pneumoniae i Escherichia coli (E.coli), koje mogu da dovedu do ozbiljnih komplikacija i imaju visoku stopu smrtnosti.

Prema procenama za Evropsku uniju, učestalost infekcija krvotoka izazvanih bakterijom E. coli otpornom na cefalosporine treće generacije porasla je za 16,4 odsto između 2019. i 2025. godine, iako je cilj EU da se njihov broj smanji za 10 odsto do 2030.

Još izraženiji rast zabeležen je kod infekcija izazvanih bakterijom Klebsiella pneumoniae otpornom na karbapeneme, čija je učestalost porasla za 72 odsto u odnosu na 2019. godinu. Cilj evropskih institucija bio je da se broj ovih infekcija smanji za pet odsto.

Kipar, Mađarska, Hrvatska i Bugarska među zemljama sa najvećim rastom

Iako je otpornost na antibiotike problem širom Evrope, podaci pokazuju značajne razlike među državama.

Na primer, Kipar je zabeležio posebno veliki porast infekcija izazvanih bakterijom Klebsiella pneumoniae otpornom na antibiotike - čak 716 odsto. Prošle godine registrovano je 21,29 slučajeva na 100.000 stanovnika. Zabeležen je i rast od 276 odsto kod infekcija krvotoka izazvanih otpornom bakterijom E. coli.

Kada je reč o broju infekcija izazvanih bakterijom Klebsiella pneumoniae, iza Kipra slede Rumunija sa 18,66 slučajeva na 100.000 stanovnika i Grčka sa 16,28 slučajeva.

Posebno zabrinjavaju i trendovi u pojedinim zemljama centralne i jugoistočne Evrope. U Mađarskoj je broj infekcija izazvanih otpornim sojevima Klebsiella pneumoniae porastao za 1.622 odsto, dok je u Hrvatskoj zabeležen rast od 409, a u Bugarskoj od 356 odsto.

Međutim, upozorenja stručnjaka ne odnose se samo na lečenje bakterijskih infekcija. Gubitak efikasnosti antibiotika mogao bi da ugrozi čitav niz medicinskih procedura koje se danas smatraju rutinskim. Bez pouzdanih antibiotika, transplantacije organa, hemoterapija, intenzivna nega i složene hirurške intervencije postale bi znatno rizičnije.

Na to je za Euronews upozorio i rukovodilac odeljenja za antimikrobnu rezistenciju i infekcije povezane sa zdravstvenom zaštitom pri ECDC-u Kristian Giske, ističući da bi bez efikasnih antibiotika medicina mogla da se vrati u "eru pre antibiotika“.

U takvim okolnostima, infekcije koje se danas uspešno leče mogle bi ponovo da postanu teško izlečive ili smrtonosne, dok bi i uobičajene medicinske procedure nosile znatno veći rizik.

Više od 70 odsto opterećenja povezano sa infekcijama u zdravstvenim ustanovama
Prema podacima ECDC-a, više od 70 odsto zdravstvenog opterećenja koje izaziva antimikrobna rezistencija u Evropi povezano je sa infekcijama koje pacijenti dobijaju tokom boravka u zdravstvenim ustanovama.

SZO: Većina zemalja ima planove, ali nedostaje novac za njihovu primenu

Da problem prevazilazi granice Evrope pokazuje i najnoviji izveštaj Svetske zdravstvene organizacije (SZO), o kojem je izvestio Rojters. Iako sve veći broj država usvaja nacionalne strategije za borbu protiv antimikrobne rezistencije, njihova primena i dalje značajno zaostaje za postavljenim ciljevima.

Naime, kako navodi britanska agencija, većina država ima nacionalne planove za suzbijanje antimikrobne rezistencije, ali je njihovo finansiranje i sprovođenje i dalje nedovoljno. SZO takođe upozorava da se problem dodatno produbljuje zbog nedovoljnih kapaciteta za prevenciju infekcija, laboratorijsku dijagnostiku i praćenje širenja otpornih bakterija.

Prema njenom i izveštaju ECDC, u gotovo polovini zemalja koje su dostavile podatke najmanje polovina uzoraka dve česte bolničke bakterije pokazala je otpornost na ključne antibiotike.

Stručnjaci takođe poručuju da su za zaustavljanje širenja superbakterija neophodne koordinisane mere, koje podrazumevaju odgovorniju upotrebu antibiotika, bolju kontrolu infekcija, ulaganje u laboratorije i efikasniji sistem nadzora.

Unsplash/National Institute of Allergy and Infectious Diseases

 

Važnu ulogu imaju i vakcinacija i održavanje higijene, jer sprečavanje infekcija smanjuje potrebu za primenom antibiotika. ECDC upozorava da Evropa trenutno nije na putu da ostvari većinu ciljeva za smanjenje antimikrobne rezistencije do 2030. godine.

Iako pojedini pokazatelji daju razlog za optimizam, poput smanjenja infekcija izazvanih bakterijom MRSA za 19 odsto u odnosu na 2019. godinu, rast otpornosti kod drugih opasnih bakterija pokazuje koliko je situacija ozbiljna.

Poruka zdravstvenih institucija je jasna: antibiotici nisu lekovi za svaku infekciju, a njihova neodgovorna upotreba danas može da znači manje mogućnosti za lečenje u budućnosti.

Bonus video:


 

 

Komentari (0)

Evropa