Evropa

Rad više ne garantuje finansijsku sigurnost: Kirije i cene stanova u Španiji rastu brže od zarada

Komentari
Rad više ne garantuje finansijsku sigurnost: Kirije i cene stanova u Španiji rastu brže od zarada
Rad više ne garantuje finansijsku sigurnost: Kirije i cene stanova u Španiji rastu brže od zarada - Copyright Tanjug AP/Andrea Comas

veličina teksta

Aa Aa

Cene nekretnina u Španiji porasle su za 84,6 odsto od 2015. do 2025. godine, dok su prosečne bruto godišnje zarade u periodu od 2015. do 2024. povećane za 27,85 odsto. Sve veći jaz između primanja i troškova stanovanja otežava kupovinu nekretnine, ali i svakodnevni život podstanara, među kojima je sve više onih koji ni uz redovna primanja ne uspevaju da obezbede finansijsku sigurnost.

Problem posebno pogađa mlade i domaćinstva sa niskim i srednjim prihodima. Visoke kirije otežavaju štednju za učešće za stambeni kredit, dok rast cena nekretnina dodatno udaljava mogućnost kupovine sopstvenog doma.

Prema podacima navedenim u analizi Euronews, prosečna bruto godišnja zarada u Španiji dostigla je 29.540 evra 2024. godine. Međutim, rast prihoda ne prati tempo poskupljenja nekretnina. U drugom kvartalu 2026. cene stambenih nekretnina porasle su za 12,2 odsto na godišnjem nivou, dok su zarade rasle između tri i četiri odsto.

Rad više ne garantuje finansijsku sigurnost

Koliko troškovi stanovanja utiču na život zaposlenih pokazuje i izveštaj organizacije "Oxfam Intermón", objavljen 20. oktobra 2026. godine. Prema tom istraživanju, troškovi stanovanja dovode još 770.000 zaposlenih u Španiji ispod praga siromaštva, čime se ukupan broj zaposlenih koji žive u siromaštvu približava cifri od tri miliona.

Stopa siromaštva među zaposlenima raste sa 11,48 na 15,49 odsto kada se od prihoda odbiju troškovi stanovanja. Najteže je onima koji iznajmljuju stan po tržišnim cenama: nakon plaćanja kirije, čak 34,08 odsto zaposlenih iz ove grupe nalazi se ispod praga siromaštva. Među onima koji otplaćuju stambeni kredit taj udeo iznosi 10,22 odsto, dok je kod vlasnika koji su u potpunosti otplatili nekretninu 7,95 odsto.

Alehandro Garsija-Gil, predstavnik organizacije "Oxfam Intermón" zadužen za stanovanje, zapošljavanje i socijalnu politiku, upozorava da prinudna iseljenja predstavljaju samo najteži vid stambene krize. Problem su i ljudi koji svakog meseca uspevaju da plate kiriju, ali im nakon toga ne ostaje dovoljno novca za dostojanstven život.

Tanjug/AP/Bernat Armangue

Protesti u Španiji

Nedostatak stanova dodatno podiže cene

Kriza nije posledica samo rasta cena i nedovoljnog rasta zarada. Jedan od ključnih problema je i nedovoljna ponuda stanova u odnosu na potražnju.

Evropska komisija u izveštaju o Španiji upozorava na duboko ukorenjene strukturne probleme na tržištu nekretnina, uključujući nesrazmeru između ponude i potražnje i nedostatak pristupačnih i socijalnih stanova. Prema podacima Komisije, stanovi namenjeni socijalnom stanovanju čine svega 1,5 do 1,7 odsto ukupnog stambenog fonda u Španiji, znatno manje od proseka Evropske unije, koji iznosi šest do sedam odsto, navodi se na sajtu European Commission.

Prema procenama Banke Španije, na koje se poziva Euronews, između 2021. i 2025. godine nagomilao se manjak od oko 750.000 stanova. Tokom 2025. formirano je približno 225.000 novih domaćinstava, dok je završeno oko 92.000 stambenih jedinica.

Takav nesklad dodatno pojačava pritisak na cene, naročito u velikim gradovima i turističkim područjima, gde je potražnja za stanovima izražena.

Strukturne reforme kao dugoročno rešenje

Ekonomisti upozoravaju da povećanje zarada samo po sebi ne može da reši stambenu krizu ukoliko cene nekretnina nastave da rastu brže od prihoda. Među predloženim merama su ubrzavanje izdavanja građevinskih dozvola, obezbeđivanje zemljišta za gradnju, povećanje ponude stanova i ulaganje u javno i socijalno stanovanje.

"Oxfam Intermón" takođe poziva na povezivanje stambene i politike zapošljavanja, uz ocenu da zaposlenje ne pruža dovoljnu zaštitu od siromaštva ako veliki deo prihoda odlazi na stanovanje.

Španska stambena kriza tako prevazilazi pitanje mogućnosti kupovine nekretnine. Za sve veći broj zaposlenih problem je i kako da nakon plaćanja kirije pokriju ostale životne troškove, dok nedostatak ušteđevine odlaže kupovinu sopstvenog doma.

Bonus video: 

 

Komentari (0)

Evropa