Estonija upozorava Evropu: Ruski napadi na vitalnu infrastrukturu i markete su državni terorizam
Komentari
Estonski ministar unutrašnjih poslova Igor Taro apelovao je na evropske zemlje da prekinu sa korišćenjem izraza "hibridni incidenti" za ruske akte agresije, naglašavajući da sabotaže, podmetanja požara i sajber napadi ubuduće moraju da se kvalifikuju kao državni terorizam.
U razgovoru za Financial Times Taro je istakao da Rusija kontinuirano sprovodi napade na Evropu ispod praga klasičnog ratovanja, s ciljem da uništi odbrambene objekte i vitalnu infrastrukturu.
"’Hibridno’ je previše blag izraz za ovo“, izjavio je on i dodao: "Reč je o terorizmu iza kojeg stoji država."
Kao primer je naveo avgustovski napad na Milrem Robotics, estonsku firmu specijalizovanu za odbrambenu robotiku, gde je izvršeno podmetanje požara. Prema njegovim rečima, policija je za nekoliko sati uhapsila osumnjičena lica za koje je utvrđeno da ih je Rusija direktno angažovala.
"Angažovali su ih da to urade", poručio je zvaničnik.
Taro je napomenuo da nadležne estonske službe analiziraju najnovije događaje i traže druge potencijalne slabosti koje bi napadači mogli da zloupotrebe, napominjući da naručilac za te slučajeve još uvek nije zvanično potvrđen.
EPA/Valda Kalnina
"Kada prikupimo sve podatke i dokaze, utvrdiće se ko stoji iza napada", kazao je on, ističući da su otkrivanje počinilaca i adekvatne sankcije od presudnog značaja za odvraćanje od budućih pretnji.
Prema njegovim procenama, Moskva snosi odgovornost za oko 90 odsto bezbednosnih rizika unutar estonske teritorije, dok na Kinu otpada pet odsto, a preostali deo se pripisuje drugim faktorima.
Taro je takođe pozvao evropske države da podignu stepen bezbednosne gotovosti, između ostalog i kroz razmatranje ukidanja turističkih viza za građane Ruske Federacije, za šta se Estonija duže vreme zalaže.
"Ne plašite se, budite spremni. Ako se pripremate i vršite procenu rizika, onda neće doći do katastrofe", poručio je on, dodavši da su značajna ulaganja u sajber bezbednost u Estoniji verovatno ublažila negativne posledice napada.
Sa druge strane, premijer Poljske Donald Tusk upozorio je da je granicu između hibridnih operacija, sajber ratovanja i provokacija na istočnim granicama EU sve teže povući, piše Kyiv Post.
Tanjug/AP/Kay Nietfeld
"Prema našim izveštajima, kao i saznanjima naših saveznika, opasnost od Rusije će nastaviti da raste i možemo računati na eskalaciju', naglasio je Tusk, dodavši: "Jasno je da su prve mete Poljska i baltičke zemlje."
Hakerski udari na evropske supermarkete i lance snabdevanja
Ovi bezbednosni rizici i pretnje direktno se nadovezuju na masovne hakerske napade koji su pogodili maloprodajne objekte i lance supermarketa širom Evrope. Estonija se prethodno već našla na udaru talasa sajber napada usmerenih na sisteme za hlađenje u supermarketima, a ovi incidenti su izazvali pregrevanje frižidera i višemilionsku materijalnu štetu. Udarima je bilo pogođeno približno 100 supermarketa u Švedskoj, Finskoj, Irskoj, Belgiji i Luksemburgu.
Ovi napadi dogodili su se nakon ranijeg slučaja u Francuskoj, gde je hakovano oko 700 prodavnica, kao i sličnog incidenta koji je pogodio veliki trgovinski lanac „Ahold Delhaize“.
Novi talas sajber napada na sisteme hlađenja u marketima registrovan je naknadno u preko 100 objekata širom Evrope.
Nepoznati akteri su daljinskim putem podigli temperaturu u frižiderima i zamrzivačima na blizu 50 stepeni Celzijusa, prisilivši trgovce da bace i unište velike količine pokvarene hrane. Pored ranijih zemalja, pogođene su i najmanje 17 lokacija u Holandiji.
Nijedna organizacija do sada nije preuzela odgovornost, niti su istražitelji uspeli da identifikuju direktne nalogodavce ovih hakerskih akcija. Ovi događaji dodatno su podigli uzbunu povodom ugrožavanja ključne evropske infrastrukture. Evropska komisija je ove napade i zvanično okarakterisala kao pretnju po bezbednost hrane u Evropi.
Evropski komesar za poljoprivredu Kristof Hansen ocenio je napade kao svesnu nameru da se naruši snabdevanje hranom i poljulja poverenje potrošača. Stručnjaci za sajber bezbednost izjavili su da odsustvo bilo kakvih finansijskih zahteva za otkup i ucenu jasno sugeriše da je reč o klasičnoj sabotaži, iako konkretni počinioci za sada ostaju nepoznati.
Bonus video:
Komentari (0)